Evropa je 'spremna' ponuditi sigurnosne garancije Ukrajini, ali očekuje podršku SAD-a
Nakon hitnog samita u Parizu, evropski lideri izrazili su spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo tih garancija zavisiti od učešća Vašingtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Ipak, mnogi lideri su naglasili nastavak podrške Kijevu nakon sastanka 17. februara u Parizu i uoči kontroverznih američko-ruskih pregovora u Saudijskoj Arabiji 18. februara.
"Spremni i voljni", rekao je šef NATO-a Mark Rutte na X-u 17. februara.
"To je moj zaključak sa današnjeg sastanka u Parizu. Evropa je spremna i voljna da preuzme vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Spremni smo i voljni da uložimo mnogo više u našu sigurnost. Detalji će biti odlučeni, ali posvećenost je jasna."
Neimenovani zvaničnik EU rekao je za Reuters da je spremnost evropskih lidera da daju sigurnosne garancije uglavnom zasnovana na tome šta bi Vašington također bio spreman pružiti.
"Spremni smo da pružimo sigurnosne garancije – sa modalitetima koji će biti ispitani sa svakom stranom – u zavisnosti od nivoa američke podrške", rekao je zvaničnik.
Zvaničnik je dodao, međutim, da "verujemo da je opasno zaključiti primirje bez mirovnog sporazuma u isto vrijeme."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin događaja, rekao je da "tražimo snažan i trajan mir u Ukrajini".
"Da bismo to postigli, Rusija mora prekinuti svoju agresiju, a to mora biti praćeno snažnim i kredibilnim sigurnosnim garancijama za Ukrajince."
Istovremeno, Evropska unija je izgledala spremna da "u bliskoj budućnosti" odobri dodatnih 5 milijardi eura (5,24 milijarde dolara) pomoći za Ukrajinu, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao RSE.
Dokument je naveo da je od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, blok pružio Ukrajini 134,5 milijardi eura (141 milijardu dolara) pomoći, uključujući 48,5 milijardi eura (51 milijardu dolara) vojne pomoći.
"Evropska unija će pružati vojnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno i koliko god intenzivno bude potrebno", navodi se u nacrtu teksta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin samita u Parizu, informisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon sastanka.
Zelenski je objavio na X-u da je imao "dug razgovor" sa Macronom, koji mu je prenio informacije o svojim razgovorima sa evropskim liderima i drugima.
"Dijelimo zajedničku viziju: Sigurnosne garancije moraju biti čvrste i pouzdane", napisao je Zelenski.
"Bilo koja druga odluka bez takvih garancija – poput krhkog primirja – samo bi služila kao još jedna obmana od strane Rusije i uvod u novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih nacija."
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Macron razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a "prijateljski" razgovor je trajao 30 minuta i dotakao se rata, sastanka u Parizu i predstojećih razgovora u Saudijskoj Arabiji – koji neće uključivati evropske ili ukrajinske predstavnike.
Najava razgovora u Saudijskoj Arabiji uzburkala je odnose između SAD-a i Evrope zbog zabrinutosti da bi Vašington mogao postići dogovor sa Moskvom koji je suprotan ukrajinskim i evropskim sigurnosnim interesima.
Američki zvaničnici su pokušali da ublaže te zabrinutosti, rekavši da će Ukrajina i Evropa igrati ulogu u bilo kojem konačnom mirovnom sporazumu.
Ideja o slanju evropskih mirovnjaka u Ukrajinu nakon primirja došla je u prvi plan nakon izjava britanskog premijera Kiera Starmera.
Govoreći novinarima u Parizu 17. februara, Starmer je rekao da je "spreman razmotriti angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajan mirovni sporazum".
Upozorio je da je još prerano biti specifičan: "Mi smo u ranim fazama razgovora; oni još nisu počeli."
Međutim, dodao je da "mora postojati američka podrška, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se efikasno odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu".
Starmer se pridružio liderima Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske, Danske, Evropske komisije, Evropskog vijeća i NATO-a u francuskoj prijestolnici kako bi razgovarali o sigurnosti Ukrajine.
Nakon sastanka, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su razgovori o slanju mirovnjaka "potpuno preuranjeni" i "veoma neprikladni" dok rat traje.
Scholz je dodao da, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo biti podjele između Evrope i Sjedinjenih Država u vezi sa odgovornošću za sigurnost Ukrajine.
"NATO se zasniva na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo našu sigurnost. Ovo se ne smije dovesti u pitanje", rekao je Scholz, dodajući da ne može biti mirovnog sporazuma bez pristanka Kijeva.
Prošle sedmice, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je na sastanku vojnih saveznika Ukrajine u Briselu da Vašington neće rasporediti trupe u Ukrajinu u bilo kojem dogovorenom mirovnom sporazumu i da članstvo u NATO-u nije viđeno od strane Bijele kuće kao dio rješenja za sukob.
Nisu sve evropske nacije spremne pružiti dodatnu pomoć Ukrajini, uključujući Mađarsku – koja je održavala bliske veze s Rusijom čak i nakon što je Kremlj započeo punu invaziju na Ukrajinu, koja će obilježiti tri godine 24. februara.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, govoreći tokom posjete Kazahstanu, kritikovao je samit u Parizu, nazivajući ga okupljanjem "frustriranih evropskih političara".
Ponovio je optužbe koje često iznose ruski zvaničnici, tvrdeći da lideri na samitu žele produžiti rat.
"Tako danas, pristalice rata, anti-Trump i frustrirani evropski političari okupljaju se u Parizu kako bi spriječili mirovni sporazum s Ukrajinom", rekao je na konferenciji za novinare u Astani, prema navodima mađarskih državnih medija.
Uz izvještaje Reutersa, AP-a i dpa
Ipak, mnogi lideri su naglasili nastavak podrške Kijevu nakon sastanka 17. februara u Parizu i uoči kontroverznih američko-ruskih pregovora u Saudijskoj Arabiji 18. februara.
"Spremni i voljni", rekao je šef NATO-a Mark Rutte na X-u 17. februara.
"To je moj zaključak sa današnjeg sastanka u Parizu. Evropa je spremna i voljna da preuzme vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Spremni smo i voljni da uložimo mnogo više u našu sigurnost. Detalji će biti odlučeni, ali posvećenost je jasna."
Neimenovani zvaničnik EU rekao je za Reuters da je spremnost evropskih lidera da daju sigurnosne garancije uglavnom zasnovana na tome šta bi Vašington također bio spreman pružiti.
"Spremni smo da pružimo sigurnosne garancije – sa modalitetima koji će biti ispitani sa svakom stranom – u zavisnosti od nivoa američke podrške", rekao je zvaničnik.
Zvaničnik je dodao, međutim, da "verujemo da je opasno zaključiti primirje bez mirovnog sporazuma u isto vrijeme."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin događaja, rekao je da "tražimo snažan i trajan mir u Ukrajini".
"Da bismo to postigli, Rusija mora prekinuti svoju agresiju, a to mora biti praćeno snažnim i kredibilnim sigurnosnim garancijama za Ukrajince."
Istovremeno, Evropska unija je izgledala spremna da "u bliskoj budućnosti" odobri dodatnih 5 milijardi eura (5,24 milijarde dolara) pomoći za Ukrajinu, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao RSE.
Dokument je naveo da je od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, blok pružio Ukrajini 134,5 milijardi eura (141 milijardu dolara) pomoći, uključujući 48,5 milijardi eura (51 milijardu dolara) vojne pomoći.
"Evropska unija će pružati vojnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno i koliko god intenzivno bude potrebno", navodi se u nacrtu teksta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin samita u Parizu, informisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon sastanka.
Zelenski je objavio na X-u da je imao "dug razgovor" sa Macronom, koji mu je prenio informacije o svojim razgovorima sa evropskim liderima i drugima.
"Dijelimo zajedničku viziju: Sigurnosne garancije moraju biti čvrste i pouzdane", napisao je Zelenski.
"Bilo koja druga odluka bez takvih garancija – poput krhkog primirja – samo bi služila kao još jedna obmana od strane Rusije i uvod u novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih nacija."
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Macron razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a "prijateljski" razgovor je trajao 30 minuta i dotakao se rata, sastanka u Parizu i predstojećih razgovora u Saudijskoj Arabiji – koji neće uključivati evropske ili ukrajinske predstavnike.
Najava razgovora u Saudijskoj Arabiji uzburkala je odnose između SAD-a i Evrope zbog zabrinutosti da bi Vašington mogao postići dogovor sa Moskvom koji je suprotan ukrajinskim i evropskim sigurnosnim interesima.
Američki zvaničnici su pokušali da ublaže te zabrinutosti, rekavši da će Ukrajina i Evropa igrati ulogu u bilo kojem konačnom mirovnom sporazumu.
Ideja o slanju evropskih mirovnjaka u Ukrajinu nakon primirja došla je u prvi plan nakon izjava britanskog premijera Kiera Starmera.
Govoreći novinarima u Parizu 17. februara, Starmer je rekao da je "spreman razmotriti angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajan mirovni sporazum".
Upozorio je da je još prerano biti specifičan: "Mi smo u ranim fazama razgovora; oni još nisu počeli."
Međutim, dodao je da "mora postojati američka podrška, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se efikasno odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu".
Starmer se pridružio liderima Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske, Danske, Evropske komisije, Evropskog vijeća i NATO-a u francuskoj prijestolnici kako bi razgovarali o sigurnosti Ukrajine.
Nakon sastanka, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su razgovori o slanju mirovnjaka "potpuno preuranjeni" i "veoma neprikladni" dok rat traje.
Scholz je dodao da, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo biti podjele između Evrope i Sjedinjenih Država u vezi sa odgovornošću za sigurnost Ukrajine.
"NATO se zasniva na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo našu sigurnost. Ovo se ne smije dovesti u pitanje", rekao je Scholz, dodajući da ne može biti mirovnog sporazuma bez pristanka Kijeva.
Prošle sedmice, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je na sastanku vojnih saveznika Ukrajine u Briselu da Vašington neće rasporediti trupe u Ukrajinu u bilo kojem dogovorenom mirovnom sporazumu i da članstvo u NATO-u nije viđeno od strane Bijele kuće kao dio rješenja za sukob.
Nisu sve evropske nacije spremne pružiti dodatnu pomoć Ukrajini, uključujući Mađarsku – koja je održavala bliske veze s Rusijom čak i nakon što je Kremlj započeo punu invaziju na Ukrajinu, koja će obilježiti tri godine 24. februara.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, govoreći tokom posjete Kazahstanu, kritikovao je samit u Parizu, nazivajući ga okupljanjem "frustriranih evropskih političara".
Ponovio je optužbe koje često iznose ruski zvaničnici, tvrdeći da lideri na samitu žele produžiti rat.
"Tako danas, pristalice rata, anti-Trump i frustrirani evropski političari okupljaju se u Parizu kako bi spriječili mirovni sporazum s Ukrajinom", rekao je na konferenciji za novinare u Astani, prema navodima mađarskih državnih medija.
Uz izvještaje Reutersa, AP-a i dpa