Vulin sa Šojguom u Moskvi o 'suprotstavljanju obojenim revolucijama'
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin i sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu saopštili su da će intenzivirati dijalog u cilju suprotstavljanja "obojenim revolucijama".
U saopštenju Vlade Srbije, objavljenom nakon sastanka Vulina i Šojgua u Moskvi 18. februara, navodi se da je "ruska strana izrazila spremnost da nastavi da pruža podršku bratskom narodu Srbije u održavanju stabilnosti".
"Potvrđeno je kategorično odbijanje mešanja spolja u unutrašnje stvari suverenih država", dodaje se u saopštenju.
Do tvrdnji srpskih i ruskih zvaničnika o "obojenim revolucijama" dolazi u jeku masovnih protesta u Srbiji, na kojima demonstranti duže od tri meseca insistiraju na odgovornosti zbog pogibije 15 ljudi u obrušavanju betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je 15. februara da je u toku pokušaj "obojene revolucije", optužujući neimenovane centre moći da su "uložili tri milijarde evra" za rušenje države.
"Obojena revolucija" je termin koji označava smenu autoritarnih režima na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, kao što je ukrajinska Narandžasta revolucija 2004/5.
Nakon sastanka Vulina i Šojgua u Moskvi, saopšteno je i da su se dve strane dogovorile da nastave kontakte preko Saveta bezbednosti Ruske Federacije "u interesu jačanja tradicionalno prijateljskih veza između Srbije i Rusije, kao i naroda dveju država".
Dan pre sastanka Vulina i Šojgua, u Moskvi se sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim sastao ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
Lavrov je nakon tog sastanka poručio da Rusija osuđuje mešanje drugih, pre svega zapadnih zemalja, u unutrašnje političke procese u Srbiji.
"Predsednik Vučić je izneo konkretne činjenice grubog mešanja stranih država u unutrašnje političke procese u Srbiji. Mi tu praksu osuđujemo i insistiramo da se princip nemešanja u unutrašnje poslove čvrsto poštuje od strane svih, a pre svega naših zapadnih kolega", poručio je Lavrov 17. februara.
Na susret Đurića i Lavrova u Moskvi reagovala je Evropska unija.
Portparol Evropske komisije je saopštio 17. februara da bi Srbija kao zemlja kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji trebalo da se uzdrži od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa spoljnom politikom EU.
Srbija je uz Tursku jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja se nije pridružila evropskim sankcijama Rusiji.
U saopštenju Vlade Srbije, objavljenom nakon sastanka Vulina i Šojgua u Moskvi 18. februara, navodi se da je "ruska strana izrazila spremnost da nastavi da pruža podršku bratskom narodu Srbije u održavanju stabilnosti".
"Potvrđeno je kategorično odbijanje mešanja spolja u unutrašnje stvari suverenih država", dodaje se u saopštenju.
Do tvrdnji srpskih i ruskih zvaničnika o "obojenim revolucijama" dolazi u jeku masovnih protesta u Srbiji, na kojima demonstranti duže od tri meseca insistiraju na odgovornosti zbog pogibije 15 ljudi u obrušavanju betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je 15. februara da je u toku pokušaj "obojene revolucije", optužujući neimenovane centre moći da su "uložili tri milijarde evra" za rušenje države.
"Obojena revolucija" je termin koji označava smenu autoritarnih režima na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, kao što je ukrajinska Narandžasta revolucija 2004/5.
Nakon sastanka Vulina i Šojgua u Moskvi, saopšteno je i da su se dve strane dogovorile da nastave kontakte preko Saveta bezbednosti Ruske Federacije "u interesu jačanja tradicionalno prijateljskih veza između Srbije i Rusije, kao i naroda dveju država".
Dan pre sastanka Vulina i Šojgua, u Moskvi se sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim sastao ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
Lavrov je nakon tog sastanka poručio da Rusija osuđuje mešanje drugih, pre svega zapadnih zemalja, u unutrašnje političke procese u Srbiji.
"Predsednik Vučić je izneo konkretne činjenice grubog mešanja stranih država u unutrašnje političke procese u Srbiji. Mi tu praksu osuđujemo i insistiramo da se princip nemešanja u unutrašnje poslove čvrsto poštuje od strane svih, a pre svega naših zapadnih kolega", poručio je Lavrov 17. februara.
Na susret Đurića i Lavrova u Moskvi reagovala je Evropska unija.
Portparol Evropske komisije je saopštio 17. februara da bi Srbija kao zemlja kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji trebalo da se uzdrži od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa spoljnom politikom EU.
Srbija je uz Tursku jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja se nije pridružila evropskim sankcijama Rusiji.