Ko promoviše interese BiH? Lobiranje u 'raštimanom orkestru'
Početkom godine, kako pokazuje ugovor dostupan na stranici američkog Ministarstva pravde, Željka Cvijanović i Milorad Dodik potražili su pomoć na adresi u Washingtonu.
Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine unajmili su advokatsku kancelariju "Zell & Associates International Advocates" koja će u Washingtonu lobirati za ukidanje sankcija pod koje ih je administracija stavila, Dodika još početkom 2017. godine, a potom i Cvijanović 2023.
Osim toga, ista agencija bi trebalo da se bavi promocijom dijaloga između RS-a i administracije novog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, ali i za preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH, navodi se u ugovoru koji je objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva pravde SAD-a, koji je potpisan između ove kompanije i šefa Kabineta predsjednika RS-a, Danijela Dragičevića.
Međutim, lobiranje Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni, pogotovo lobiranje ka Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji, je bez strategije i odraz komplikovane političke situacije unutar zemlje.
Lobiranje za nacionalne interese umjesto za državne interese
Da li Dodikovo lobiranje ka Washingtonu za promociju javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD-a predstavlja pokušaje jednostranog lobiranja?
SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Politički analitičar Adnan Huskić navodi kako ovakvo lobiranje ima za cilj nestanak jedne države.
"Zato lobirate u ime u RS-a, a ne za BiH. U tom smislu, nema tu govora o interesima BiH nego totalno suprotno. Imate interese na drugi način formulisane, imate interese jedne skupine u BiH", objašnjava Huskić.
"Kada govorimo o spoljnoj politici i vanjskim poslovima, mi nemamo niti strategiju niti zakon i čini mi se da je to opet ilustracija različitih pogleda na samu državu BiH i različitih politika koje vode pojedinci odnosno političke opcije koje participiraju u vlasti na državnom nivou", pojasnila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka, Tanja Topić.
RS je još godinama ranije lobirala u SAD-u. S kompanijom McGinnis Lochridge iz Teksasa potpisali su ugovore 2019. i 2022. godine za savjetovanje i lobiranje te pravne usluge za popravljanje imidža RS-a u Sjedinjenim Državama.
Prema prvom ugovoru, objavljenom na stranici Ministarstva pravde SAD-a, uplaćivali su 80.000 dolara mjesečno godinu dana, a u drugom su do kraja godine isplaćivali 63.000 dolara mjesečno za pravne usluge.
Pored unajmljivanja advokatskih kancelarija, RS je još 2013. godine otvorila svoje predstavništvo u Washingtonu, osmo po redu, navodi se na stranici Vlade RS-a.
RSE je poslao upit kabinetu predsjednika RS-a i Vladi RS-a o cijeni usluga i dužini ugovora sa Zell & Associates International Advocates.
Iz Vlade RS-a su odgovorili da oni nisu angažovali advokatsku kancelariju i da ne raspolažu traženim informacijama, a iz kabineta predsjednika RS-a odgovor nije uslijedio.
U ugovoru se navodi da će naknada za usluge biti plaćena fiksno mjesečno, pri čemu je 50 posto godišnjeg iznosa plaćeno prilikom potpisivanja ugovora, a preostali iznos naknade i odobrenih troškova u ratama 3. aprila, 3. jula i 3. oktobra 2025.
Topić smatra kako je vrlo ružna slika koju šalju pojedinci, zastupajući određene interese koji su čak protivni interesima države BiH, gdje se oni pojavljuju kao određeni ambasadori, lobisti i poslanici drugih država, a ne sopstvene države koja ih je poslala na budu, na primjer, ambasadori BiH.
"Većina naših ambasadora se osjeća obaveznim i ponaša prema smjernicama koji im daju šefovi političkih partija, u čije ime su oni nominovani", navodi Topić.
Politički konsenzus u BiH ne postoji po mnogim pitanjima unutar same zemlje, poput, na primjer, NATO integracija BiH.
Političari se često na međunarodnoj sceni žale jedni na druge i u svojim istupima šalju različite poruke vlastima u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i šire.
Podsjetimo na jedan od primjera. Ambasada Izraela u Tirani je 2022. godine podržala prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH, koje je tada predložila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ). Tada je bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, članica Stranke demokratske akcije (SDA), poslala demarš Ambasadi Izraela tražeći objašnjenje stava po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH.
Na njen demarš reagovao je tadašnji član Predsjedništva BiH, a sadašnji predsjednik RS-a, Milorad Dodik, koji je kritikovao ministricu Turković i rekao da pokušava da pokvari dobre odnose BiH i Izraela.
Njen zamjenik, Josip Brkić, član HDZ-a, u telefonskom razgovoru s izraelskim ambasadorom je kazao kako stav Bisere Turković nije stav države BiH, nego stav jedne političke partije.
Topić objašnjava kako BiH, odnosno oni koji participiraju u vlasti, pružaju sliku jednog "raštimanog orkestra", u kojem svako vodi svoju priču, gdje svako lobira na onoj strani za koju procjeni da je to strana koja podržava njihovu sopstvenu politiku, a ona je uglavnom etnonacionalno determinisana.
"Mislim da ne postoji saglasnost ovih važnijih političkih aktera koji participiraju u vlasti da se ta oblast stavi u zakonske okvire gdje bi vrijedili standardi i zakonske norme koje bi vrijedile za sve unutar države BiH", naglašava ona.
Huskić ocjenjuje kako bi Bosna i Hercegovina trebala prvo doći do tačke zajedničkog stava od kojeg se neće odstupati, koji će biti konzistentan i kojeg će svi pratiti.
"Vanjska politika je refleksija nesređenih odnosa u BiH, nesređene i neodređene vizije. Ne možete očekivati da ona bude išta drugačija. Ona isijava sve ono što su problemi BiH – sva neslaganja, različite poglede na sve stvari", dodaje Huskić.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović za RSE ističe kako je lobiranje institucija različito od političkog lobiranja za određeni stav ili za neki proces koji nas se tiče.
"Mi svjedočimo sada da različite političke grupacije unutar BiH imaju različite interese, pa svi koriste različite mehanizme za svoj interes. Ne možemo reći da po određenim pitanjima postoji jedinstven glas iz BiH za koji svi lobiraju. Nerijetko se dešava da različiti ljudi iz BiH lobiraju različite stvari na istu temu", zaključuje Magazinović.
Kako lobira država BiH?
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na konferenciji za medije, 24. januara, poručio je kako u pogledu lobiranja imaju mnogo kontakata, te da će aktivirati sve lobističke kapacitete i ljudske resurse.
Istakao je da imaju dva ozbiljna ambasadora, Svena Alkalaja i Zlatka Lagumdžiju, kao i dva bivša ministra vanjskih poslova na čelu oba procesa u vezi sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
"Više od šest mjeseci radimo na kontaktima prema Trumpovoj administraciji sa našim prijateljima iz zemalja za koje znamo da imaju direktnu komunikaciju. Prva stvar koju sam zamolio ministra vanjskih poslova Saudijske Arabije jeste da nam otvori bolji kanal komunikacije prema Trumpovoj administraciji jer oni imaju dobre odnose. Isto smo uradili i s još nekoliko arapskih zemalja, a očekujemo podršku i iz Turske", pojasnio je Konaković.
On je nekoliko dana ranije, gostujući na jednoj lokalnoj televiziji, istakao kako BiH nema sredstva za plaćene lobističke grupe i da su raniji pokušaji bili napadnuti medijski, te da lobiranje može biti uspješno i bez plaćanja.
Na upite za izjavu RSE Konaković nije odgovorio.
Međutim, sagovornici RSE su podijeljenog mišljenja kada je u pitanju lobiranje bez podrške lobističkih grupa.
Huskić ocjenjuje kako je neformalno lobiranje značajno kao i formalno lobiranje, te da se diplomatija BiH uglavnom vodila prema osobama koje su prisutne u visokim ešalonima vlasti u drugim državama, prema kojima država ima direktne veze.
"Kada govorimo o nekim stvarima kao što je rješavanje bitnih pitanja i promocija interesa - tu su ti kontakti jako bitni. Mi imamo veliku dijasporu i imamo mnogo ljudi koji se afirmiraju u državama u kojima žive i koji su bitni. Imate ljude koji imaju direktnu poveznicu prema najvišim vlastima u pojedinim državama i svijetu i to je jako bitno", dodaje Huskić.
Analitičarka Topić je mišljenja da je u BiH mnogo izraženo to da se traže "prijateljski naklonjene zemlje" istoj političkoj opciji i da se na takav način lobira - pokušava doći do važnih igrača u svijetu velikih političkih igrača.
"Ovo što se traže prijatelji koji će 'lobirati na našu stvar', to je neka improvizacija i nedostatak sistematičnosti, te posljedica nedostatka i neprimjenjivanja zakona o lobiranju kojeg nažalost nemamo", zaključuje Tanja Topić.
Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine unajmili su advokatsku kancelariju "Zell & Associates International Advocates" koja će u Washingtonu lobirati za ukidanje sankcija pod koje ih je administracija stavila, Dodika još početkom 2017. godine, a potom i Cvijanović 2023.
Osim toga, ista agencija bi trebalo da se bavi promocijom dijaloga između RS-a i administracije novog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, ali i za preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH, navodi se u ugovoru koji je objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva pravde SAD-a, koji je potpisan između ove kompanije i šefa Kabineta predsjednika RS-a, Danijela Dragičevića.
Međutim, lobiranje Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni, pogotovo lobiranje ka Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji, je bez strategije i odraz komplikovane političke situacije unutar zemlje.
Lobiranje za nacionalne interese umjesto za državne interese
Da li Dodikovo lobiranje ka Washingtonu za promociju javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD-a predstavlja pokušaje jednostranog lobiranja?
SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Politički analitičar Adnan Huskić navodi kako ovakvo lobiranje ima za cilj nestanak jedne države.
"Zato lobirate u ime u RS-a, a ne za BiH. U tom smislu, nema tu govora o interesima BiH nego totalno suprotno. Imate interese na drugi način formulisane, imate interese jedne skupine u BiH", objašnjava Huskić.
"Kada govorimo o spoljnoj politici i vanjskim poslovima, mi nemamo niti strategiju niti zakon i čini mi se da je to opet ilustracija različitih pogleda na samu državu BiH i različitih politika koje vode pojedinci odnosno političke opcije koje participiraju u vlasti na državnom nivou", pojasnila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka, Tanja Topić.
RS je još godinama ranije lobirala u SAD-u. S kompanijom McGinnis Lochridge iz Teksasa potpisali su ugovore 2019. i 2022. godine za savjetovanje i lobiranje te pravne usluge za popravljanje imidža RS-a u Sjedinjenim Državama.
Prema prvom ugovoru, objavljenom na stranici Ministarstva pravde SAD-a, uplaćivali su 80.000 dolara mjesečno godinu dana, a u drugom su do kraja godine isplaćivali 63.000 dolara mjesečno za pravne usluge.
Pored unajmljivanja advokatskih kancelarija, RS je još 2013. godine otvorila svoje predstavništvo u Washingtonu, osmo po redu, navodi se na stranici Vlade RS-a.
RSE je poslao upit kabinetu predsjednika RS-a i Vladi RS-a o cijeni usluga i dužini ugovora sa Zell & Associates International Advocates.
Iz Vlade RS-a su odgovorili da oni nisu angažovali advokatsku kancelariju i da ne raspolažu traženim informacijama, a iz kabineta predsjednika RS-a odgovor nije uslijedio.
U ugovoru se navodi da će naknada za usluge biti plaćena fiksno mjesečno, pri čemu je 50 posto godišnjeg iznosa plaćeno prilikom potpisivanja ugovora, a preostali iznos naknade i odobrenih troškova u ratama 3. aprila, 3. jula i 3. oktobra 2025.
Topić smatra kako je vrlo ružna slika koju šalju pojedinci, zastupajući određene interese koji su čak protivni interesima države BiH, gdje se oni pojavljuju kao određeni ambasadori, lobisti i poslanici drugih država, a ne sopstvene države koja ih je poslala na budu, na primjer, ambasadori BiH.
"Većina naših ambasadora se osjeća obaveznim i ponaša prema smjernicama koji im daju šefovi političkih partija, u čije ime su oni nominovani", navodi Topić.
Politički konsenzus u BiH ne postoji po mnogim pitanjima unutar same zemlje, poput, na primjer, NATO integracija BiH.
Političari se često na međunarodnoj sceni žale jedni na druge i u svojim istupima šalju različite poruke vlastima u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i šire.
Podsjetimo na jedan od primjera. Ambasada Izraela u Tirani je 2022. godine podržala prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH, koje je tada predložila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ). Tada je bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, članica Stranke demokratske akcije (SDA), poslala demarš Ambasadi Izraela tražeći objašnjenje stava po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH.
Na njen demarš reagovao je tadašnji član Predsjedništva BiH, a sadašnji predsjednik RS-a, Milorad Dodik, koji je kritikovao ministricu Turković i rekao da pokušava da pokvari dobre odnose BiH i Izraela.
Njen zamjenik, Josip Brkić, član HDZ-a, u telefonskom razgovoru s izraelskim ambasadorom je kazao kako stav Bisere Turković nije stav države BiH, nego stav jedne političke partije.
Topić objašnjava kako BiH, odnosno oni koji participiraju u vlasti, pružaju sliku jednog "raštimanog orkestra", u kojem svako vodi svoju priču, gdje svako lobira na onoj strani za koju procjeni da je to strana koja podržava njihovu sopstvenu politiku, a ona je uglavnom etnonacionalno determinisana.
"Mislim da ne postoji saglasnost ovih važnijih političkih aktera koji participiraju u vlasti da se ta oblast stavi u zakonske okvire gdje bi vrijedili standardi i zakonske norme koje bi vrijedile za sve unutar države BiH", naglašava ona.
Huskić ocjenjuje kako bi Bosna i Hercegovina trebala prvo doći do tačke zajedničkog stava od kojeg se neće odstupati, koji će biti konzistentan i kojeg će svi pratiti.
"Vanjska politika je refleksija nesređenih odnosa u BiH, nesređene i neodređene vizije. Ne možete očekivati da ona bude išta drugačija. Ona isijava sve ono što su problemi BiH – sva neslaganja, različite poglede na sve stvari", dodaje Huskić.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović za RSE ističe kako je lobiranje institucija različito od političkog lobiranja za određeni stav ili za neki proces koji nas se tiče.
"Mi svjedočimo sada da različite političke grupacije unutar BiH imaju različite interese, pa svi koriste različite mehanizme za svoj interes. Ne možemo reći da po određenim pitanjima postoji jedinstven glas iz BiH za koji svi lobiraju. Nerijetko se dešava da različiti ljudi iz BiH lobiraju različite stvari na istu temu", zaključuje Magazinović.
Kako lobira država BiH?
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na konferenciji za medije, 24. januara, poručio je kako u pogledu lobiranja imaju mnogo kontakata, te da će aktivirati sve lobističke kapacitete i ljudske resurse.
Istakao je da imaju dva ozbiljna ambasadora, Svena Alkalaja i Zlatka Lagumdžiju, kao i dva bivša ministra vanjskih poslova na čelu oba procesa u vezi sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
"Više od šest mjeseci radimo na kontaktima prema Trumpovoj administraciji sa našim prijateljima iz zemalja za koje znamo da imaju direktnu komunikaciju. Prva stvar koju sam zamolio ministra vanjskih poslova Saudijske Arabije jeste da nam otvori bolji kanal komunikacije prema Trumpovoj administraciji jer oni imaju dobre odnose. Isto smo uradili i s još nekoliko arapskih zemalja, a očekujemo podršku i iz Turske", pojasnio je Konaković.
On je nekoliko dana ranije, gostujući na jednoj lokalnoj televiziji, istakao kako BiH nema sredstva za plaćene lobističke grupe i da su raniji pokušaji bili napadnuti medijski, te da lobiranje može biti uspješno i bez plaćanja.
Na upite za izjavu RSE Konaković nije odgovorio.
Međutim, sagovornici RSE su podijeljenog mišljenja kada je u pitanju lobiranje bez podrške lobističkih grupa.
Huskić ocjenjuje kako je neformalno lobiranje značajno kao i formalno lobiranje, te da se diplomatija BiH uglavnom vodila prema osobama koje su prisutne u visokim ešalonima vlasti u drugim državama, prema kojima država ima direktne veze.
"Kada govorimo o nekim stvarima kao što je rješavanje bitnih pitanja i promocija interesa - tu su ti kontakti jako bitni. Mi imamo veliku dijasporu i imamo mnogo ljudi koji se afirmiraju u državama u kojima žive i koji su bitni. Imate ljude koji imaju direktnu poveznicu prema najvišim vlastima u pojedinim državama i svijetu i to je jako bitno", dodaje Huskić.
Analitičarka Topić je mišljenja da je u BiH mnogo izraženo to da se traže "prijateljski naklonjene zemlje" istoj političkoj opciji i da se na takav način lobira - pokušava doći do važnih igrača u svijetu velikih političkih igrača.
"Ovo što se traže prijatelji koji će 'lobirati na našu stvar', to je neka improvizacija i nedostatak sistematičnosti, te posljedica nedostatka i neprimjenjivanja zakona o lobiranju kojeg nažalost nemamo", zaključuje Tanja Topić.