SAD traži dogovor s Bjelorusijom o oslobađanju političkih zatvorenika i ublažavanju sankcija
Tri visoka zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država(SAD)otputovala su u Bjelorusiju kako bi pregovarali o mogućem oslobađanju velikog broja političkih zatvorenika u zamjenu za ublažavanje sankcija, izvijestio je The New York Times, nakon što su ranije ove sedmice oslobođena tri zatvorenika.
Times je 15. februara izvijestio da su zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu Christopher Smith i dva druga američka zvaničnika u Minsku razgovarali s dugogodišnjim autoritarnim vladarom Aleksandrom Lukašenkom i šefom KGB-a Ivanom Tertelom o uslovima dogovora.
Tačno vrijeme posjete i sastanaka – prvih Lukašenkovih sastanaka s visokim zvaničnicima State Departmenta u posljednjih pet godina – nije odmah jasno.
Izvještaj dolazi nakon što su Smith i državni sekretar Marco Rubio 13. februara rekli da je Washington osigurao oslobađanje neidentifikovanog američkog državljanina i dva politička zatvorenika iz Bjelorusije.
"Predali su nam ih, a mi smo ih vratili preko Litvanije", rekao je tada Smith za CNN. Drugi američki zvaničnik rekao je za CNN da je četvrta osoba oslobođena u januaru kao dio istog dogovora.
Izvještaj Timesa navodi da je Smith rekao diplomatama u Vilniusu da bi oslobađanja mogla biti početni korak ka velikom dogovoru između Washingtona i Minska u zamjenu za ublažavanje sankcija, od kojih se mnoge odnose na podršku Bjelorusije ruskom ratu u Ukrajini i na suzbijanje neslaganja u zemlji.
Neki posmatrači su rekli da, pored direktne koristi od osiguravanja oslobađanja zatvorenika, Washington također pokušava smanjiti uticaj Moskve na Minsk.
Franak Viacorka, šef kabineta prognane opozicione liderke Svetlane Tihanovskaje, citiran je u Timesu kako kaže: "Veoma smo zahvalni predsjedniku (Donaldu) Trumpu što je uspio pomjeriti stvari naprijed."
Dodao je, međutim, da sankcije treba ublažiti samo kada "Lukašenko zaustavi represiju i nova hapšenja" i "oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući vodeće ličnosti".
Mnogi od onih koji su pritvoreni uhapšeni su tokom suzbijanja protesta zbog predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko osvojio svoj šesti uzastopni mandat. Opozicija i zapadne vlade su rekle da su izbori bili namješteni.
Lukašenko je, kako se očekivalo, osvojio sedmi mandat na izborima 26. januara 2025. godine, opet uz pritužbe Zapada i prognanih protivnika zbog namještanja i represije nad potencijalnim suparnicima.
Lukašenko je naredio talas pomilovanja uoči izbora, oslobađajući desetine ljudi, uključujući mnoge zatvorene zbog optužbi za ekstremizam za koje njegovi protivnici i grupe za ljudska prava kažu da su politički motivisane.
Neki su promatrači rekli da je autoritarni vođa možda želio signalizirati Zapadu da popušta uporne mjere koje je država nametnula od izbora 2020.
Međutim, suzbijanje nije pokazalo znakove slabljenja, sa čestim hapšenjima i suđenja na temelju, kako aktivisti kažu, politički motivisanih optužbi. Najmanje 1.253 osobe koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima i dalje su iza rešetaka, a vjeruje se da je stvarni broj veći.
Lukašenko je čvrsto povezao Bjelorusiju s Rusijom i pružio podršku Kremlju u ratu protiv Ukrajine, uključujući dopuštanje ruskim snagama da napadnu s bjeloruskog teritorija, i kaže da je rusko nuklearno oružje raspoređeno u Bjelorusiji, što je dovelo do niza finansijskih sankcija protiv Minska.
Ipak, tokom svojih 30 godina na vlasti, Lukašenko je povremeno pokušavao iskoristiti položaj Bjelorusije između Rusije na istoku i NATO-a i Evropske unije na zapadu i sjeveru.
Uz izvještavanje The New York Timesa i dpa
Times je 15. februara izvijestio da su zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu Christopher Smith i dva druga američka zvaničnika u Minsku razgovarali s dugogodišnjim autoritarnim vladarom Aleksandrom Lukašenkom i šefom KGB-a Ivanom Tertelom o uslovima dogovora.
Tačno vrijeme posjete i sastanaka – prvih Lukašenkovih sastanaka s visokim zvaničnicima State Departmenta u posljednjih pet godina – nije odmah jasno.
Izvještaj dolazi nakon što su Smith i državni sekretar Marco Rubio 13. februara rekli da je Washington osigurao oslobađanje neidentifikovanog američkog državljanina i dva politička zatvorenika iz Bjelorusije.
"Predali su nam ih, a mi smo ih vratili preko Litvanije", rekao je tada Smith za CNN. Drugi američki zvaničnik rekao je za CNN da je četvrta osoba oslobođena u januaru kao dio istog dogovora.
Izvještaj Timesa navodi da je Smith rekao diplomatama u Vilniusu da bi oslobađanja mogla biti početni korak ka velikom dogovoru između Washingtona i Minska u zamjenu za ublažavanje sankcija, od kojih se mnoge odnose na podršku Bjelorusije ruskom ratu u Ukrajini i na suzbijanje neslaganja u zemlji.
Neki posmatrači su rekli da, pored direktne koristi od osiguravanja oslobađanja zatvorenika, Washington također pokušava smanjiti uticaj Moskve na Minsk.
Franak Viacorka, šef kabineta prognane opozicione liderke Svetlane Tihanovskaje, citiran je u Timesu kako kaže: "Veoma smo zahvalni predsjedniku (Donaldu) Trumpu što je uspio pomjeriti stvari naprijed."
Dodao je, međutim, da sankcije treba ublažiti samo kada "Lukašenko zaustavi represiju i nova hapšenja" i "oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući vodeće ličnosti".
Mnogi od onih koji su pritvoreni uhapšeni su tokom suzbijanja protesta zbog predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko osvojio svoj šesti uzastopni mandat. Opozicija i zapadne vlade su rekle da su izbori bili namješteni.
Lukašenko je, kako se očekivalo, osvojio sedmi mandat na izborima 26. januara 2025. godine, opet uz pritužbe Zapada i prognanih protivnika zbog namještanja i represije nad potencijalnim suparnicima.
Lukašenko je naredio talas pomilovanja uoči izbora, oslobađajući desetine ljudi, uključujući mnoge zatvorene zbog optužbi za ekstremizam za koje njegovi protivnici i grupe za ljudska prava kažu da su politički motivisane.
Neki su promatrači rekli da je autoritarni vođa možda želio signalizirati Zapadu da popušta uporne mjere koje je država nametnula od izbora 2020.
Međutim, suzbijanje nije pokazalo znakove slabljenja, sa čestim hapšenjima i suđenja na temelju, kako aktivisti kažu, politički motivisanih optužbi. Najmanje 1.253 osobe koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima i dalje su iza rešetaka, a vjeruje se da je stvarni broj veći.
Lukašenko je čvrsto povezao Bjelorusiju s Rusijom i pružio podršku Kremlju u ratu protiv Ukrajine, uključujući dopuštanje ruskim snagama da napadnu s bjeloruskog teritorija, i kaže da je rusko nuklearno oružje raspoređeno u Bjelorusiji, što je dovelo do niza finansijskih sankcija protiv Minska.
Ipak, tokom svojih 30 godina na vlasti, Lukašenko je povremeno pokušavao iskoristiti položaj Bjelorusije između Rusije na istoku i NATO-a i Evropske unije na zapadu i sjeveru.
Uz izvještavanje The New York Timesa i dpa