Evropa možda neće biti 'za stolom' tokom pregovora o Ukrajini, rekao Trampov izaslanik
Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posrednik u pregovorima o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, rekao je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) za Ukrajinu i Rusiju.
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog (Keith Kellogg) je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sutra će željeti da zna zašto to nije riješeno", rekao je Kelog. "Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama."
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
"Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti", rekao je on. "Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir", dodao je on.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani", Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
"Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne", rekao je on, očigledno misleći na Evropu. "Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo."
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
"Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope", rekao je on.
"Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno", rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini. "Stari dani su prošli", rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
"Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu."
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa (J.D. Vance), kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
"Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore", rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel (Alice Weidel), liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Nemačku (AfD).
Izvor: RFE/RL
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog (Keith Kellogg) je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sutra će željeti da zna zašto to nije riješeno", rekao je Kelog. "Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama."
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
"Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti", rekao je on. "Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir", dodao je on.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani", Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
"Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne", rekao je on, očigledno misleći na Evropu. "Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo."
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
"Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope", rekao je on.
"Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno", rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini. "Stari dani su prošli", rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
"Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu."
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa (J.D. Vance), kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
"Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore", rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel (Alice Weidel), liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Nemačku (AfD).
Izvor: RFE/RL