Može li Izrael uništiti iranski nuklearni program?
Američka obavještajna služba zaključila je da su šanse za izraelski napad na iranski nuklearni program u narednih nekoliko mjeseci visoke, prema vodećim američkim medijima, ali ostaje pitanje da li Izrael može sam uništiti nuklearne objekte svog glavnog neprijatelja.
Vjeruje se da je Iran najslabiji i najranjiviji u posljednjih nekoliko decenija, uglavnom zbog izraelskih akcija u protekloj godini koje su ozbiljno oštetile regionalnu mrežu Teherana i oslabile njegove zračne odbrane i kapacitete za proizvodnju raketa.
Ova procjena nije "čudna" jer se ta mogućnost spominje mjesecima, posebno nakon izraelskih napada na Iran prošlog oktobra, prema Hamidrezi Aziziju, saradniku Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
"Ali to što sada izvještavaju veliki mediji moglo bi biti povezano s pristupom američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Iranu, koji je mješavina želje za postizanjem nuklearnog sporazuma uz prijetnju vojnim akcijama", rekao je za Radio Farda RSE.
Potencijalni izraelski napad
Izraelski napad prošlog oktobra bio je odgovor na lansiranje 200 balističkih raketa od strane Islamske Republike, koje su probile snažnu izraelsku zračnu odbranu, ali su prouzrokovale malo štete.
Dok je Teheran umanjivao uticaj izraelskog napada, satelitske slike su brzo pokazale da je Izrael uspješno degradirao iranske kapacitete za zračnu odbranu i proizvodnju raketa.
Prema analitičarima, napad je bio pažljivo planiran pod pritiskom administracije bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, koja je uvjerila Izrael da ne napada iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu.
Napad je označio najveću zračnu ofanzivu protiv Irana od 1980-ih i pokazao da Izrael može ciljati objekte duboko unutar iranske teritorije.
Međutim, malo je vjerovatno da Izrael može uništiti iranski nuklearni program bez pomoći Sjedinjenih Država.
Dva ključna iranska nuklearna postrojenja su podzemna fabrika za obogaćivanje goriva u Natanzu i postrojenje za obogaćivanje u Fordowu, koje je ukopano u planinu.
Neki smatraju da čak i američko oružje možda neće biti dovoljno da efikasno prodrije i potpuno uništi ta postrojenja.
Od kada je preuzeo dužnost u januaru, Trump je izrazio želju da postigne "provjerljiv nuklearni mirovni sporazum" s Iranom. Kako je vrijeme prolazilo njegove poruke su postajale primjetno oštrije. Dok je Trump u početku govorio o želji da vidi Iran kako "napreduje", nedavno je rekao da bi "volio postići dogovor s njima bez bombardovanja".
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je oštar kritičar pregovora s Iranom i protivio se nuklearnom sporazumu iz 2015. godine koji je potpisan tokom administracije američkog predsjednika Baracka Obame.
Iako Netanyahu ima odličan odnos s Trumpom, nema garancije da će preispitati napad na iranska nuklearna postrojenja ako Trump postigne dogovor s Teheranom.
"Za Netanyahua, nijedan dogovor s Iranom je bolji od bilo kojeg dogovora. Vjerovatno se brine da bi Trump mogao dati previše ustupaka Irancima", kaže Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Napredni nuklearni program
Iran je značajno proširio svoj nuklearni program otkako se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije protiv Teherana.
Islamska republika insistira da je njen nuklearni program miroljubiv i da nema namjeru razvijati bombu.
Međutim, sada obogaćuje uran do 60 posto čistoće, što je blizu nivoa za oružje i daleko iznad limita od 3,67 posto prema nuklearnom sporazumu. Od oktobra 2024. godine, Iran ima nešto više od 182 kilograma urana obogaćenog do 60 posto. Oko 42 kilograma je potrebno za proizvodnju jedne bombe, što znači da Teheran ima dovoljno za izradu četiri bombe.
Američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe rekao je u svom godišnjem izvještaju o prijetnjama za 2024. godinu da ne vjeruje da Iran trenutno radi na izradi bombe, ali da ga njegove aktivnosti posljednjih godina "bolje pozicioniraju za proizvodnju nuklearnog uređaja".
Ako bi Islamska republika odlučila napraviti bombu, glavna ograničenja bi bila vrijeme potrebno za izradu isporučive nuklearne bojeve glave, što može trajati od nekoliko mjeseci do dvije godine.
New York Times je ranije ovog mjeseca izvijestio da postoje indikacije da Iran razmatra brzo izradu primitivnog nuklearnog oružja kako bi spriječio napad.
Međutim, Institut za nauku i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu tvrdi da čak i ako bi Iran izradio primitivno oružje za pola godine, rizikuje da bude otkriven za samo nekoliko mjeseci, što je "više nego dovoljno za razarajući vojni odgovor".
Vaez je rekao da, iako postoji vojna opcija za rješavanje iranskog nuklearnog programa, ne postoji vojno rješenje.
"Najvažnije bogatstvo Irana je znanje koje je stekao, a ne fizička infrastruktura na zemlji ili u bunkerima", dodao je.
Uz doporinos Fereshteh Ghazi s Radio Farda RSE
Vjeruje se da je Iran najslabiji i najranjiviji u posljednjih nekoliko decenija, uglavnom zbog izraelskih akcija u protekloj godini koje su ozbiljno oštetile regionalnu mrežu Teherana i oslabile njegove zračne odbrane i kapacitete za proizvodnju raketa.
Ova procjena nije "čudna" jer se ta mogućnost spominje mjesecima, posebno nakon izraelskih napada na Iran prošlog oktobra, prema Hamidrezi Aziziju, saradniku Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
"Ali to što sada izvještavaju veliki mediji moglo bi biti povezano s pristupom američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Iranu, koji je mješavina želje za postizanjem nuklearnog sporazuma uz prijetnju vojnim akcijama", rekao je za Radio Farda RSE.
Potencijalni izraelski napad
Izraelski napad prošlog oktobra bio je odgovor na lansiranje 200 balističkih raketa od strane Islamske Republike, koje su probile snažnu izraelsku zračnu odbranu, ali su prouzrokovale malo štete.
Dok je Teheran umanjivao uticaj izraelskog napada, satelitske slike su brzo pokazale da je Izrael uspješno degradirao iranske kapacitete za zračnu odbranu i proizvodnju raketa.
Prema analitičarima, napad je bio pažljivo planiran pod pritiskom administracije bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, koja je uvjerila Izrael da ne napada iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu.
Napad je označio najveću zračnu ofanzivu protiv Irana od 1980-ih i pokazao da Izrael može ciljati objekte duboko unutar iranske teritorije.
Međutim, malo je vjerovatno da Izrael može uništiti iranski nuklearni program bez pomoći Sjedinjenih Država.
Dva ključna iranska nuklearna postrojenja su podzemna fabrika za obogaćivanje goriva u Natanzu i postrojenje za obogaćivanje u Fordowu, koje je ukopano u planinu.
Neki smatraju da čak i američko oružje možda neće biti dovoljno da efikasno prodrije i potpuno uništi ta postrojenja.
Od kada je preuzeo dužnost u januaru, Trump je izrazio želju da postigne "provjerljiv nuklearni mirovni sporazum" s Iranom. Kako je vrijeme prolazilo njegove poruke su postajale primjetno oštrije. Dok je Trump u početku govorio o želji da vidi Iran kako "napreduje", nedavno je rekao da bi "volio postići dogovor s njima bez bombardovanja".
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je oštar kritičar pregovora s Iranom i protivio se nuklearnom sporazumu iz 2015. godine koji je potpisan tokom administracije američkog predsjednika Baracka Obame.
Iako Netanyahu ima odličan odnos s Trumpom, nema garancije da će preispitati napad na iranska nuklearna postrojenja ako Trump postigne dogovor s Teheranom.
"Za Netanyahua, nijedan dogovor s Iranom je bolji od bilo kojeg dogovora. Vjerovatno se brine da bi Trump mogao dati previše ustupaka Irancima", kaže Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Napredni nuklearni program
Iran je značajno proširio svoj nuklearni program otkako se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije protiv Teherana.
Islamska republika insistira da je njen nuklearni program miroljubiv i da nema namjeru razvijati bombu.
Međutim, sada obogaćuje uran do 60 posto čistoće, što je blizu nivoa za oružje i daleko iznad limita od 3,67 posto prema nuklearnom sporazumu. Od oktobra 2024. godine, Iran ima nešto više od 182 kilograma urana obogaćenog do 60 posto. Oko 42 kilograma je potrebno za proizvodnju jedne bombe, što znači da Teheran ima dovoljno za izradu četiri bombe.
Američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe rekao je u svom godišnjem izvještaju o prijetnjama za 2024. godinu da ne vjeruje da Iran trenutno radi na izradi bombe, ali da ga njegove aktivnosti posljednjih godina "bolje pozicioniraju za proizvodnju nuklearnog uređaja".
Ako bi Islamska republika odlučila napraviti bombu, glavna ograničenja bi bila vrijeme potrebno za izradu isporučive nuklearne bojeve glave, što može trajati od nekoliko mjeseci do dvije godine.
New York Times je ranije ovog mjeseca izvijestio da postoje indikacije da Iran razmatra brzo izradu primitivnog nuklearnog oružja kako bi spriječio napad.
Međutim, Institut za nauku i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu tvrdi da čak i ako bi Iran izradio primitivno oružje za pola godine, rizikuje da bude otkriven za samo nekoliko mjeseci, što je "više nego dovoljno za razarajući vojni odgovor".
Vaez je rekao da, iako postoji vojna opcija za rješavanje iranskog nuklearnog programa, ne postoji vojno rješenje.
"Najvažnije bogatstvo Irana je znanje koje je stekao, a ne fizička infrastruktura na zemlji ili u bunkerima", dodao je.
Uz doporinos Fereshteh Ghazi s Radio Farda RSE