Po ugledu na SAD, Mandić predlaže proglašenje narko kartela teroristima u Crnoj Gori
Proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama, inicirao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu 7. februara.
Ta inicijativa će se, kako je navedeno, razmotriti na narednoj sjednici Savjeta, koji uz Mandića čine premijer Miljko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović.
Iz Evropske unije su poručili 12. februara da označavanje bilo koje grupe terorističkom organizacijom treba da bude sprovedeno u skladu sa crnogorskim zakonima.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je 14. februara da je u izradi novi Zakon o krivičnom postupku a da je Mandićev predlog "inicijativa o kojoj treba razgovarati".
Pravni stručnjaci u Crnoj Gori su skeptični da je to dobra ideja.
"Bile bi potrebne izmjene krivičnog zakonodavstva, o pranju novca i finansiranju terorizma i drugih propisa. Treba uzeti u obzir i diplomatske posljedice jer ključni partneri u EU ne tretiraju kartele kao terorističke organizacije", kaže za Radio Slobodna Evropa advokat Branislav Lutovac.
Argumenti u prilog ovoj inicijativi bi, navodi Lutovac, mogli biti efikasnija borba protiv kartela, strožiji zakoni, jače sankcije i intenzivnija međunarodna saradnja:
"Jer karteli nisu samo kriminalne organizacije već koriste nasilje, korupciju i zastrašivanje, što može destabilizovati institucije države. Ali Crnoj Gori je potrebna saglasnost Evropske unije za pravnu održivost takve odluke."
Trampova naredba - inspiracija Mandiću
Šef Skupštine Andrija Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.
Tako je, američka lista terorističkih organizacija na kojoj su već Al Kaida, Islamska država i palestinski Hamas, dopunjena meksičkim kartelima, bandom MS-13 iz Salvadora i bandom Tren de Aragua iz Venecuele koje djeluju u SAD.
Za razliku od američkog predsjednika koji je u naredbi precizirao koje bande proglašava teroristima, predlog Andrije Mandića je bio uopšten.
On je objavio da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.
"Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju", naveo je Mandić na mreži X.
Članovi Savjeta su prema saopštenju iz Milatovićevog kabineta prihvatili da se zakaže posebna sjednica sa temom bezbjednosti na kojoj bi razmatrali i predlog dopune Strategije nacionalne bezbjednosti.
Nijedna institucija kojoj je RSE poslao pitanja, ministarstvima unutrašnjih poslova i pravde, kabinetu predsjednika Skupštine, nije odgovorila kako će se formalno pravno izjednačiti organizovani kriminal i terorizam.
Iz Milatovićevog kabineta za RSE je nezvanično rečeno da ne mogu da komentarišu nešto o čemu se još nije raspravljalo na Savjetu, a što će, kako je i najavljeno, biti jedna od tema sljedeće sjednice.
Terorizam i kriminal nisu isto
Izjednačavanje organizovanog kriminala i terorizma je problematično jer se radi o oprečnim terminima, iako u nekim pojavama ovih krivičnih djela ima preklapanja, kaže za RSE stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić:
"U svijetu ne postoji jedinstvena definicija terorizma. Zato se veoma teško mogu izjednačiti pravne legislative određenih država, a naročito SAD sa evropskim pravom. I to je jedna od barijera."
On smatra da su prednosti označavanja neke organizacije "terorističkom" davanje širih ovlašćenja operativnim službama i tužilaštvu za sprovođenje istraga oko pranja novca, kao i za zamrzavanje i oduzimanje imovine.
Ipak, Pekić ukazuje da ostaje problem poistovjećivanja termina organizovanog kriminala i terorizma:
"Da bi organizaciju proglasili terorističkom, mora da ima elemente udruživanja više lica koja prijete da svrgnu vlast koristeći eksplozivne naprave, napade sa paravojnim formacijama ili pobunjene djelove regularne vojske neke države."
Podsjeća da su transnacionalne narko grupe u Crnoj Gori – "škaljarski" i "kavački" klan - koristili metode postavljanja eksplozivnih naprava ispod automobila, a što se u krivičnom zakoniku tretira terorističkim napadom.
I advokat Lutovac ocjenjuje da bi izjednačavanje organizovanog kriminala i terorizma bilo teško izvodljivo bez temeljnih zakonskih promjena:
"Realističniji pristup je jačanje zakona o organizovanom kriminalu i pranju novca sa oduzimanjem imovinske koristi."
Aktuelna Strategija iz 2018.
Postojeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore, usvojena je 2018, godinu dana nakon što je Crna Gora primljena u NATO.
Njome je utvrđena zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Crne Gore kao i zaštita građana, demokratije i pravne države.
Ona odvojeno tretira pojmove terorizma i aktivnosti organizovanog kriminala.
Navedeno je da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta, dok se aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa tretiraju kao najviša prijetnja za bezbjednost Crne Gore.
One uključuju krijumčarenje narkotika, ljudi, naoružanja i robe, kao i ilegalne migracije, pranje i falsifikovanje novca i dokumenata.
"Sagledavanje finansijskih tokova, kao preduslova za realizaciju terorističkih aktivnosti, jedan je od prioriteta posebno u dijelu mogućih veza organizovanih kriminalnih i političkih grupa i terorističkih organizacija", kaže se u dokumentu.
I Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina.
Za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.
Ta inicijativa će se, kako je navedeno, razmotriti na narednoj sjednici Savjeta, koji uz Mandića čine premijer Miljko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović.
Iz Evropske unije su poručili 12. februara da označavanje bilo koje grupe terorističkom organizacijom treba da bude sprovedeno u skladu sa crnogorskim zakonima.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je 14. februara da je u izradi novi Zakon o krivičnom postupku a da je Mandićev predlog "inicijativa o kojoj treba razgovarati".
Pravni stručnjaci u Crnoj Gori su skeptični da je to dobra ideja.
"Bile bi potrebne izmjene krivičnog zakonodavstva, o pranju novca i finansiranju terorizma i drugih propisa. Treba uzeti u obzir i diplomatske posljedice jer ključni partneri u EU ne tretiraju kartele kao terorističke organizacije", kaže za Radio Slobodna Evropa advokat Branislav Lutovac.
Argumenti u prilog ovoj inicijativi bi, navodi Lutovac, mogli biti efikasnija borba protiv kartela, strožiji zakoni, jače sankcije i intenzivnija međunarodna saradnja:
"Jer karteli nisu samo kriminalne organizacije već koriste nasilje, korupciju i zastrašivanje, što može destabilizovati institucije države. Ali Crnoj Gori je potrebna saglasnost Evropske unije za pravnu održivost takve odluke."
Trampova naredba - inspiracija Mandiću
Šef Skupštine Andrija Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.
Tako je, američka lista terorističkih organizacija na kojoj su već Al Kaida, Islamska država i palestinski Hamas, dopunjena meksičkim kartelima, bandom MS-13 iz Salvadora i bandom Tren de Aragua iz Venecuele koje djeluju u SAD.
Za razliku od američkog predsjednika koji je u naredbi precizirao koje bande proglašava teroristima, predlog Andrije Mandića je bio uopšten.
On je objavio da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.
"Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju", naveo je Mandić na mreži X.
Članovi Savjeta su prema saopštenju iz Milatovićevog kabineta prihvatili da se zakaže posebna sjednica sa temom bezbjednosti na kojoj bi razmatrali i predlog dopune Strategije nacionalne bezbjednosti.
Nijedna institucija kojoj je RSE poslao pitanja, ministarstvima unutrašnjih poslova i pravde, kabinetu predsjednika Skupštine, nije odgovorila kako će se formalno pravno izjednačiti organizovani kriminal i terorizam.
Iz Milatovićevog kabineta za RSE je nezvanično rečeno da ne mogu da komentarišu nešto o čemu se još nije raspravljalo na Savjetu, a što će, kako je i najavljeno, biti jedna od tema sljedeće sjednice.
Terorizam i kriminal nisu isto
Izjednačavanje organizovanog kriminala i terorizma je problematično jer se radi o oprečnim terminima, iako u nekim pojavama ovih krivičnih djela ima preklapanja, kaže za RSE stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić:
"U svijetu ne postoji jedinstvena definicija terorizma. Zato se veoma teško mogu izjednačiti pravne legislative određenih država, a naročito SAD sa evropskim pravom. I to je jedna od barijera."
On smatra da su prednosti označavanja neke organizacije "terorističkom" davanje širih ovlašćenja operativnim službama i tužilaštvu za sprovođenje istraga oko pranja novca, kao i za zamrzavanje i oduzimanje imovine.
Ipak, Pekić ukazuje da ostaje problem poistovjećivanja termina organizovanog kriminala i terorizma:
"Da bi organizaciju proglasili terorističkom, mora da ima elemente udruživanja više lica koja prijete da svrgnu vlast koristeći eksplozivne naprave, napade sa paravojnim formacijama ili pobunjene djelove regularne vojske neke države."
Podsjeća da su transnacionalne narko grupe u Crnoj Gori – "škaljarski" i "kavački" klan - koristili metode postavljanja eksplozivnih naprava ispod automobila, a što se u krivičnom zakoniku tretira terorističkim napadom.
I advokat Lutovac ocjenjuje da bi izjednačavanje organizovanog kriminala i terorizma bilo teško izvodljivo bez temeljnih zakonskih promjena:
"Realističniji pristup je jačanje zakona o organizovanom kriminalu i pranju novca sa oduzimanjem imovinske koristi."
Aktuelna Strategija iz 2018.
Postojeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore, usvojena je 2018, godinu dana nakon što je Crna Gora primljena u NATO.
Njome je utvrđena zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Crne Gore kao i zaštita građana, demokratije i pravne države.
Ona odvojeno tretira pojmove terorizma i aktivnosti organizovanog kriminala.
Navedeno je da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta, dok se aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa tretiraju kao najviša prijetnja za bezbjednost Crne Gore.
One uključuju krijumčarenje narkotika, ljudi, naoružanja i robe, kao i ilegalne migracije, pranje i falsifikovanje novca i dokumenata.
"Sagledavanje finansijskih tokova, kao preduslova za realizaciju terorističkih aktivnosti, jedan je od prioriteta posebno u dijelu mogućih veza organizovanih kriminalnih i političkih grupa i terorističkih organizacija", kaže se u dokumentu.
I Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina.
Za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.