HDZ BiH razmatra da izađe iz vladajuće koalicije na državnom nivou
Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, najavio je 14. februara da će idućih dana odlučiti da li ta partija nastavlja koaliciju na državnom nivou.
Vladajuću koaliciju na državnom nivou nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine čine, osim Čovićevog HDZ-a BiH, i tzv. Trojka u kojoj su Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka. One su formirale i vlast u entitetu Federacija BiH.
Partner na nivou države im je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, sa nekoliko manjih stranaka iz tog entiteta.
"Idućih dana ćemo jesti s partnerima, uzeti sporazum koji smo potpisali prije dvije godine, proći kroz njega i vidjeti ima li smisla dalje po tom sporazumu raditi ili ići nekim drugim putem"", izjavio je Čović 14. februara.
"Trojka" je početkom godine krenula u rekonstrukciju državne vlasti te zatražila smjenu kadrova SNSD-a, najavljujući mogući ulazak u vlast opozicijskih stranaka iz Republike Srpske.
Čović je podsjetio na blokade rad Parlamentarne skupštine BiH proteklih osam mjeseci i probleme s donošenjima tzv. europskih zakona čije usvajanje je uvjet za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Europskoj uniji. Najavio je razgovore o tim zakonima.
"Do tad [sastanaka koalicijskih partnera] zagovaram da budemo protiv bilo koje smjene bilo koga, a vidjeli ste koliko ih je bilo i koje su trebale završiti smjenama, ali smo to nekako zaustavili", kazao je Čović na konferenciji za medije u Sarajevu.
Precizirao je da će prije zasjedanja Evropskog vijeća u martu, kad bi se trebalo govoriti i o otvaranju pregovora s BiH, raditi na usvajanju novog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH – tijelu nadležnom za imenovanje i provjeru rada svih pravosudnih dužnosnika, zakona o Sudu BiH i usvajanju državnog budžeta za 2025. godinu te imenovanju glavnog pregovarača s EU.
"To izgleda danas nemoguće, ali ja mislim da će se desiti, uz sve moje optimizme, ali će trebati mnogo truda", kazao je Čović.
On je ocijenio i da će "međunarodna zajednica imati jako mali upliv u rad u BiH u budućem vremenu i da će visoki predstavnik donositi vrlo malo odluka".
"To znači ono što smo odavno trebali raditi, da sami donosimo zakone i dolazimo do kompromisa. Brojevi koje imamo u Zastupničkom i Domu naroda nam sugeriraju da, ako ne želimo opet zastoj od sedam ili koliko mjeseci, je najbolje da nešto dogovaramo" zaključio je Čović.
Nakon hapšenja i ostavke ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića te smjene zastupnika SNSD-a Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Zastupničkog doma državnog parlamenta i najave smjene SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara BiH, zatražena je i smjena ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, lidera Naroda i Pravde.
Lideri više stranaka prethodnih sedmica su iznosili razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama.
Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su i dugotrajni procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke raspodjele političkih funkcija.
Vladajuću koaliciju na državnom nivou nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine čine, osim Čovićevog HDZ-a BiH, i tzv. Trojka u kojoj su Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka. One su formirale i vlast u entitetu Federacija BiH.
Partner na nivou države im je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, sa nekoliko manjih stranaka iz tog entiteta.
"Idućih dana ćemo jesti s partnerima, uzeti sporazum koji smo potpisali prije dvije godine, proći kroz njega i vidjeti ima li smisla dalje po tom sporazumu raditi ili ići nekim drugim putem"", izjavio je Čović 14. februara.
"Trojka" je početkom godine krenula u rekonstrukciju državne vlasti te zatražila smjenu kadrova SNSD-a, najavljujući mogući ulazak u vlast opozicijskih stranaka iz Republike Srpske.
Čović je podsjetio na blokade rad Parlamentarne skupštine BiH proteklih osam mjeseci i probleme s donošenjima tzv. europskih zakona čije usvajanje je uvjet za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Europskoj uniji. Najavio je razgovore o tim zakonima.
"Do tad [sastanaka koalicijskih partnera] zagovaram da budemo protiv bilo koje smjene bilo koga, a vidjeli ste koliko ih je bilo i koje su trebale završiti smjenama, ali smo to nekako zaustavili", kazao je Čović na konferenciji za medije u Sarajevu.
Precizirao je da će prije zasjedanja Evropskog vijeća u martu, kad bi se trebalo govoriti i o otvaranju pregovora s BiH, raditi na usvajanju novog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH – tijelu nadležnom za imenovanje i provjeru rada svih pravosudnih dužnosnika, zakona o Sudu BiH i usvajanju državnog budžeta za 2025. godinu te imenovanju glavnog pregovarača s EU.
"To izgleda danas nemoguće, ali ja mislim da će se desiti, uz sve moje optimizme, ali će trebati mnogo truda", kazao je Čović.
On je ocijenio i da će "međunarodna zajednica imati jako mali upliv u rad u BiH u budućem vremenu i da će visoki predstavnik donositi vrlo malo odluka".
"To znači ono što smo odavno trebali raditi, da sami donosimo zakone i dolazimo do kompromisa. Brojevi koje imamo u Zastupničkom i Domu naroda nam sugeriraju da, ako ne želimo opet zastoj od sedam ili koliko mjeseci, je najbolje da nešto dogovaramo" zaključio je Čović.
Nakon hapšenja i ostavke ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića te smjene zastupnika SNSD-a Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Zastupničkog doma državnog parlamenta i najave smjene SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara BiH, zatražena je i smjena ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, lidera Naroda i Pravde.
Lideri više stranaka prethodnih sedmica su iznosili razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama.
Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su i dugotrajni procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke raspodjele političkih funkcija.