Okončan dokazni postupak na suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku
Na Sudu Bosne i Hercegovine je 5. februara okončan dokazni postupak u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Dodik je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), time što je potpisao predsjedničke ukaze i proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je visoki predstavnik Šmit prethodno poništio.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, optužen je za objavu tih zakona.
Schmidt je 1. jula 2023. godine, koristeći Bonske ovlasti, poništio oba zakona i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvrstivši krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika", za što je Dodik i optužen.
Iznošenje završnih riječi je zakazano za 19. februar.
Dodik je rekao da je po funkciji imao zaduženje i obavezu da prije svega poštuje ustav entiteta Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, jer bi se "u suprotnom suočio se kaznom do 12 godina zatvora".
Naveo je da se konsultirao i sa savjetnicima prije nego što je potpisao dva sporna ukaza, ističući da u momentu potpisivanja odluka Kristijana Šmita još uvijek nije bila objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik je 9. decembra operiran u Beogradu, zbog čega je krajem decembra odgođeno njegovo suđenje, jer nije bio sposoban prisustvovati ročištima.
Sud Bosne i Hercegovine je 29. januara odbio zahtjev odbrane da suđenje počne ispočetka, jer je pauza između dva ročišta trajala duže od mjesec dana.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. augusta 2023. godine podiglo optužnicu protiv Dodika.
Sjedinjene Države su Dodika stavile na listu sankcioniranih osoba 2017. zbog ometanja Daytonskog sporazuma, a početkom 2022. ponovno ga sankcionirale zbog prijetnji provedbi sporazuma i korupcije.
Sankcije su proširene i na njegovu porodicu, vrh RS-a i kompanije povezane s njim.
Dodik je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), time što je potpisao predsjedničke ukaze i proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je visoki predstavnik Šmit prethodno poništio.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, optužen je za objavu tih zakona.
Schmidt je 1. jula 2023. godine, koristeći Bonske ovlasti, poništio oba zakona i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvrstivši krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika", za što je Dodik i optužen.
Iznošenje završnih riječi je zakazano za 19. februar.
Dodik je rekao da je po funkciji imao zaduženje i obavezu da prije svega poštuje ustav entiteta Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, jer bi se "u suprotnom suočio se kaznom do 12 godina zatvora".
Naveo je da se konsultirao i sa savjetnicima prije nego što je potpisao dva sporna ukaza, ističući da u momentu potpisivanja odluka Kristijana Šmita još uvijek nije bila objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik je 9. decembra operiran u Beogradu, zbog čega je krajem decembra odgođeno njegovo suđenje, jer nije bio sposoban prisustvovati ročištima.
Sud Bosne i Hercegovine je 29. januara odbio zahtjev odbrane da suđenje počne ispočetka, jer je pauza između dva ročišta trajala duže od mjesec dana.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. augusta 2023. godine podiglo optužnicu protiv Dodika.
Sjedinjene Države su Dodika stavile na listu sankcioniranih osoba 2017. zbog ometanja Daytonskog sporazuma, a početkom 2022. ponovno ga sankcionirale zbog prijetnji provedbi sporazuma i korupcije.
Sankcije su proširene i na njegovu porodicu, vrh RS-a i kompanije povezane s njim.