Šta je USAID i zašto je na meti Trumpa i Muska?
Administracija predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa razmatra spajanje američke Agencije za međunarodnu pomoć(USAID) sa State Departmentom u okviru velike reorganizacije koja bi smanjila broj zaposlenih i uskladila troškove sa Trumpovom politikom "Amerika na prvom mjestu" (America First).
Trump je povjerio Elonu Musku, milijarderu koji vodi njegovu inicijativu za smanjenje federalne vlade, da nadgleda ovaj projekt.
Trump je u nedjelju rekao da je USAID "vodila gomila radikalnih luđaka i mi ih izbacujemo", dok je Musk tu agenciju nazvao "kriminalnom organizacijom" bez pružanja ikakvih dokaza te da je "vrijeme da umre".
Šta je USAID i kako se finansira?
USAID je osnovao 1961. godine američki predsjednik, demokrata John F. Kennedy na vrhuncu hladnog rata, s ciljem boljeg koordiniranja strane pomoći, koja je već bila ključna platforma američke vanjske politike u suzbijanju sovjetskog uticaja.
Trenutno upravlja sa oko 60 posto američke strane pomoći i u fiskalnoj 2023. godini je isplatio je 43,79 milijardi dolara. Prema ovosedmično izvještaju Istraživačke službe Kongresa (CRS), njegov tim od 10.000 zaposlenih, od kojih je oko dvije trećine na terenu u inostranstvu, pomogao je u oko 130 zemalja.
USAID finansira Kongres, na temelju zahtjeva administracije.
CRS navodi da USAID pomaže "strateški važnim zemljama i zemljama u sukobu, predvodi američke napore u smanjenju siromaštva, bolesti i humanitarnih potreba, te pomaže američkim komercijalnim interesima podržavajući ekonomski rast zemalja u razvoju i izgradnju kapaciteta zemalja da učestvuju u svjetskoj trgovini".
Njegovi najveći korisnici pomoći u 2023. godini bili su Ukrajina, Etiopija, Jordan, Demokratska Republika Kongo, Somalija, Jemen, Afganistan, Nigerija, Južni Sudan i Sirija.
Koliko SAD troši na pomoć i kako to izgleda u poređenju s drugim zemljama?
Sjedinjene Države su u fiskalnoj 2023. godini isplatile ukupno 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, što čini oko 42 posto sve humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije evidentirale u 2024. godine.
Sredstva su pokrila sve, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana za liječenje HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i borbe protiv korupcije.
Posljednjih godina, prema izvještaju Brookings Instituta iz septembra, američka potrošnja na pomoć bila je oko 0,33 posto BDP-a. Ovaj procenat dostigao je vrhunac od tri posto BDP-a tokom 1950-ih godina, kada je sproveden Marshallov plan za obnovu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Tokom hladnog rata, iznosio je od jedan posto do nešto manje od 0,5 posto.
Iako Sjedinjene Države daju više službene vladine pomoći nego bilo koja druga zemlja, njihov doprinos kao procenat nacionalnog dohotka nalazi se na dnu liste bogatih zemalja 2020. godine, podaci su Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.
Norveška je u 2023. bila na vrhu liste sa 1,09 posto BDP-a, dok su Sjedinjene Države bile na 0,24 posto, zajedno sa Slovenijom, Češkom i Španijom.
Da li je podrška stranoj pomoći dvostranačka?
Prema Brookingsu, demokratske administracije i zakonodavci su, historijski gledano, pružali veću podršku od republikanaca, ali svaki poslijeratni predsjednik, bilo demokrata ili republikanac, snažno je zagovarao stranu pomoć - osim Trumpa.
Brookings napominje da su prijedlozi prve Trumpove administracije da smanji budžet za međunarodna pitanja SAD-a za jednu trećinu bili odbijeni, kao i pokušaji da se odgodi razmatranje dopunske legislative o stranoj pomoći u Kongresu 2024. godine. Na dvostranačkom glasanju u junu, 80 posto članova Predstavničkog doma, predvođenog republikancima, odbilo je amandman kojim se tražilo ukidanje strane pomoći iz budžeta za fiskalnu 2025. godinu.
Ko je vodio USAID-om?
Pod bivšim predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, USAID je vodila irsko-američka diplomantkinja Samantha Power, samoprozvana idealistkinja koja je bila ambasadorica UN-a za vrijeme predsjednikovanja Baracka Obame.
Njeni prioriteti pod Okvirom politike iz marta 2023. godine bili su klimatska kriza, suzbijanje vala autoritarizma i promovisanje inkluzivnog ekonomskog rasta i jednakih prilika.
Power je u nedavnom intervjuu istakla ulogu USAID-a u projiciranju američke "meke moći."
"Najbolji dokaz doprinosa USAID-a je porast propagande koju podržavaju NR Kina i Rusija, koji klevetaju USAID i naš rad širom svijeta", rekla je, koristeći inicijale zvaničnog imena Kine, Narodna Republika Kina.
Trumpova opozicija i uticaj
Trump je u izvršnoj naredbi od 20. januara, kojom je najavljeno obustavljanje pružanja većine strane pomoći na 90 dana, rekao da američka "industrija strane pomoći i birokratija nisu usklađeni sa američkim interesima i u mnogim slučajevima su suprotni američkim vrijednostima".
"Oni služe destabilizaciji mira u svijetu promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoničnim i stabilnim odnosima unutar i među zemljama", navodi se u naredbi.
Administracija je u dopisu pozvala radnike USAID-a da se pridruže naporima u transformaciji načina na koji Washington raspodjeljuje pomoć u skladu sa Trumpovom politikom "Amerika na prvom mjestu" i zaprijetila disciplinskim postupkom za ignorisanje naredbi.
Ovi potezi su odjeknuli u svijetu od izbjegličkih kampova u Tajlandu do ratnih zona u Ukrajini, dok su humanitarne organizacije i agencije UN-a navele da bi se mogle suočiti s drastičnim ograničenjima na polju distribuiranja hrane, skloništa i zdravstvene zaštite.
Izvor koji je upućen u rad USAID-a ocijenio je da bi spajanje ove agencije sa State Departmentom predstavljalo jedno veliko odstupanje.
USAID je u prošlosti bio u mogućnosti da pruži humanitarnu pomoć zemljama s kojima Washington nema diplomatske odnose, uključujući Iran i Sjevernu Koreju.
To je ponekad pomoglo u izgradnji mostova, istakao je izvor za Reuters, a ta korist bi mogla biti izgubljena ako djelovanje USAID-a postane isključivo vezano za političke ciljeve.
Trump je povjerio Elonu Musku, milijarderu koji vodi njegovu inicijativu za smanjenje federalne vlade, da nadgleda ovaj projekt.
Trump je u nedjelju rekao da je USAID "vodila gomila radikalnih luđaka i mi ih izbacujemo", dok je Musk tu agenciju nazvao "kriminalnom organizacijom" bez pružanja ikakvih dokaza te da je "vrijeme da umre".
Šta je USAID i kako se finansira?
USAID je osnovao 1961. godine američki predsjednik, demokrata John F. Kennedy na vrhuncu hladnog rata, s ciljem boljeg koordiniranja strane pomoći, koja je već bila ključna platforma američke vanjske politike u suzbijanju sovjetskog uticaja.
Trenutno upravlja sa oko 60 posto američke strane pomoći i u fiskalnoj 2023. godini je isplatio je 43,79 milijardi dolara. Prema ovosedmično izvještaju Istraživačke službe Kongresa (CRS), njegov tim od 10.000 zaposlenih, od kojih je oko dvije trećine na terenu u inostranstvu, pomogao je u oko 130 zemalja.
USAID finansira Kongres, na temelju zahtjeva administracije.
CRS navodi da USAID pomaže "strateški važnim zemljama i zemljama u sukobu, predvodi američke napore u smanjenju siromaštva, bolesti i humanitarnih potreba, te pomaže američkim komercijalnim interesima podržavajući ekonomski rast zemalja u razvoju i izgradnju kapaciteta zemalja da učestvuju u svjetskoj trgovini".
Njegovi najveći korisnici pomoći u 2023. godini bili su Ukrajina, Etiopija, Jordan, Demokratska Republika Kongo, Somalija, Jemen, Afganistan, Nigerija, Južni Sudan i Sirija.
Koliko SAD troši na pomoć i kako to izgleda u poređenju s drugim zemljama?
Sjedinjene Države su u fiskalnoj 2023. godini isplatile ukupno 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, što čini oko 42 posto sve humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije evidentirale u 2024. godine.
Sredstva su pokrila sve, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana za liječenje HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i borbe protiv korupcije.
Posljednjih godina, prema izvještaju Brookings Instituta iz septembra, američka potrošnja na pomoć bila je oko 0,33 posto BDP-a. Ovaj procenat dostigao je vrhunac od tri posto BDP-a tokom 1950-ih godina, kada je sproveden Marshallov plan za obnovu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Tokom hladnog rata, iznosio je od jedan posto do nešto manje od 0,5 posto.
Iako Sjedinjene Države daju više službene vladine pomoći nego bilo koja druga zemlja, njihov doprinos kao procenat nacionalnog dohotka nalazi se na dnu liste bogatih zemalja 2020. godine, podaci su Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.
Norveška je u 2023. bila na vrhu liste sa 1,09 posto BDP-a, dok su Sjedinjene Države bile na 0,24 posto, zajedno sa Slovenijom, Češkom i Španijom.
Da li je podrška stranoj pomoći dvostranačka?
Prema Brookingsu, demokratske administracije i zakonodavci su, historijski gledano, pružali veću podršku od republikanaca, ali svaki poslijeratni predsjednik, bilo demokrata ili republikanac, snažno je zagovarao stranu pomoć - osim Trumpa.
Brookings napominje da su prijedlozi prve Trumpove administracije da smanji budžet za međunarodna pitanja SAD-a za jednu trećinu bili odbijeni, kao i pokušaji da se odgodi razmatranje dopunske legislative o stranoj pomoći u Kongresu 2024. godine. Na dvostranačkom glasanju u junu, 80 posto članova Predstavničkog doma, predvođenog republikancima, odbilo je amandman kojim se tražilo ukidanje strane pomoći iz budžeta za fiskalnu 2025. godinu.
Ko je vodio USAID-om?
Pod bivšim predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, USAID je vodila irsko-američka diplomantkinja Samantha Power, samoprozvana idealistkinja koja je bila ambasadorica UN-a za vrijeme predsjednikovanja Baracka Obame.
Njeni prioriteti pod Okvirom politike iz marta 2023. godine bili su klimatska kriza, suzbijanje vala autoritarizma i promovisanje inkluzivnog ekonomskog rasta i jednakih prilika.
Power je u nedavnom intervjuu istakla ulogu USAID-a u projiciranju američke "meke moći."
"Najbolji dokaz doprinosa USAID-a je porast propagande koju podržavaju NR Kina i Rusija, koji klevetaju USAID i naš rad širom svijeta", rekla je, koristeći inicijale zvaničnog imena Kine, Narodna Republika Kina.
Trumpova opozicija i uticaj
Trump je u izvršnoj naredbi od 20. januara, kojom je najavljeno obustavljanje pružanja većine strane pomoći na 90 dana, rekao da američka "industrija strane pomoći i birokratija nisu usklađeni sa američkim interesima i u mnogim slučajevima su suprotni američkim vrijednostima".
"Oni služe destabilizaciji mira u svijetu promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoničnim i stabilnim odnosima unutar i među zemljama", navodi se u naredbi.
Administracija je u dopisu pozvala radnike USAID-a da se pridruže naporima u transformaciji načina na koji Washington raspodjeljuje pomoć u skladu sa Trumpovom politikom "Amerika na prvom mjestu" i zaprijetila disciplinskim postupkom za ignorisanje naredbi.
Ovi potezi su odjeknuli u svijetu od izbjegličkih kampova u Tajlandu do ratnih zona u Ukrajini, dok su humanitarne organizacije i agencije UN-a navele da bi se mogle suočiti s drastičnim ograničenjima na polju distribuiranja hrane, skloništa i zdravstvene zaštite.
Izvor koji je upućen u rad USAID-a ocijenio je da bi spajanje ove agencije sa State Departmentom predstavljalo jedno veliko odstupanje.
USAID je u prošlosti bio u mogućnosti da pruži humanitarnu pomoć zemljama s kojima Washington nema diplomatske odnose, uključujući Iran i Sjevernu Koreju.
To je ponekad pomoglo u izgradnji mostova, istakao je izvor za Reuters, a ta korist bi mogla biti izgubljena ako djelovanje USAID-a postane isključivo vezano za političke ciljeve.