Kandidati za premijera Kosova ignorišu pitanje normalizacije odnosa sa Srbijom
U prve tri sedmice predizborne kampanje na Kosovu, četvorica kandidata za premijera - Albin Kurti iz vladajuće stranke Samoopredjeljenje, Bedri Hamza iz Demokratske partije Kosova, Lumir Abdidžiku iz Demokratske lige Kosova i Ramuš Haradinaj iz Alijanse za budućnost Kosova - usmjerili su svoju kampanju isključivo na unutrašnju politiku međusobno se optužujući.
Redovni parlamentarni izbori na Kosovu će se održati 9. februara.
Normalizacija odnosa sa Srbijom, traženje međunarodne podrške i saveznika, očigledno su nedovoljno popularne teme za privlačenje birača, piše kosovski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Dijalog, odnosno normalizacija odnosa sa Srbijom, uslov je koji je međunarodna zajednica postavila Kosovu za članstvo u Evropskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama kao što su NATO, Savjet Evrope i druge.
Kandidati za premijera debatuju o rastu cijena, prosečnoj plati od 570 eura, nezaposlenosti koja je viša od deset posto, dajući obećanja fokusirana na poboljšanje životnog standarda, smatrajući da će tako uticati na volju birača.
Dijalog sa Srbijom – mač sa dvije oštrice
Radio Slobodna Evropa je uputio kancelarijama svih kandidata za premijera pitanje - kako bi pristupili dijalogu sa Srbijom ako pobijede na izborima. Međutim, ni od koga nije dobijen odgovor.
Stranke četvorice kandidata su vodile vladu u različitim periodima kada je Kosovo potpisivalo ili sklapalo sporazume sa Srbijom, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa.
Mnoge od tih sporazuma, čak ni danas, nijedna strana ne implementira dok su tenzije visoke.
Donika Emini, iz Evropske savjetodavne grupe za balkanske politike, kaže da sadašnji premijer Albin Kurti ni u kampanji prije četiri godine nije među prioritete uključio dijalog sa Srbijom, pokazujući time da nije konstruktivan u odnosima sa međunarodnim saveznicima.
Kada je riječ o opozicionim kandidatima, čije su se stranke predstavljale fleksibilnim za saradnju sa Zapadom, u aktuelnoj izbornoj kampanji ne spominju dijalog sa Srbijom.
"Reći nešto u korist Zajednice opština sa srpskom većinom, sada je veoma nepopularno na Kosovu jer mogu biti optuženi za izdaju. Za vladajuću stranku Samoopredjeljenje je to neprihvatljivo", ocijenila je Emini za program RSE Expose.
"Na drugoj strani ukoliko bi opozicija direktno saopštila da je protiv Zajednice opština sa srpskom većinom, stranke bi izgubile povjerenje međunarodnih aktera. Dakle to je mač sa dvije oštrice", navodi Emini.
Dogovor star 12 godina
Osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu je jedna od najosjetljivijih tačaka u sporu sa Srbijom.
Dvije zemlje su postigle prvi dogovor o tome 2013. godine, kada je vlast na Kosovu bila u rukama tadašnjeg premijera Hašima Tačija. Dvije godine kasnije je postignut još jedan dogovor o principima Zajednice kada je na čelu kosovske Vlade bio Isa Mustafa.
Dogovor nikada nije sproveden, iz straha kosovskih vlasti da bi mogao negativno uticati na unutrašnju funkcionalnost države. U međuvremenu, rađeni su nacrti statuta Zajednice, date su garancije od međunarodne zajednice, vršen je pritisak, ali bez uspjeha.
Sadašnji premijer, Albin Kurti, nije se sastao sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, od septembra 2023. godine.
Nije odgovorio ni na poziv EU za sastanak, jer se u istom mjesecu desio oružani napad u Banjskoj kod Zvečana.
Kurti je stalno tražio od Srbije, smatrajući je odgovornom, da prvo preda napadače.
Analitičari o dijalogu sa Srbijom
Demuš Šaša, iz Instituta za političke studije Kosova, kaže da će svako ko bude izabran za novog premijera Kosova morati da se uskladi sa zahtjevima međunarodne zajednice i istovremeno da kontroliše da Zajednica opština ne izađe iz ustavnih okvira Kosova.
Međutim, on upozorava da pronalaženje ovog "zlatnog rješenja" neće biti lako.
"Srbija nije više crna ovca regiona, više nije neprijatelj Zapada koji je bombardovao. Za razliku od 1999. godine, Srbija je 2025. godine saveznik Zapada i ovaj savez se samo širi. Oni danas imaju političke, vojne i ekonomske odnose kakvi ranije nisu bili", kaže Šaša.
Na drugoj strani Besar Gërgi iz Grupe za pravne i političke studije u Prištini, ne očekuje da će napori za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije uskoro biti u fokusu međunarodnih aktera.
Zbog toga, on preporučuje da se novi premijer Kosova fokusira na tri hitna prioriteta spoljne politike:
"Prvi je nacionalna bezbjednost koja je svakog dana sve više ugrožena od strane Srbije zbog njene militarizacije i ekspanzionističke politike. Drugi je konsolidacija međunarodnog priznanja Kosova. A treći je ekonomski status građana kroz privlačenje stranog kapitala za razvoj privrede zemlje."
David Filips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na Univerzitetu Kolumbija, kaže da tempo dijaloga Kosova i Srbije može da nametne i izabrani američki predsjednik, Donald Tramp, od kojeg ne očekuje mnogo strpljenja.
"Nova američka administracija će slijediti politiku koju je vodila u prošlosti. Pokušaće da stvori posebne ekonomske zone na sjeveru Kosova, ili pravnu podjelu, povezujući zajednice sjeverno od Ibra sa Srbijom. Tramp je trgovac i osoba koja se bavi nekretninama", kaže Filips.
Dodaje da je svaka prognoza nesigurna u okolnostima rata u Ukrajini, neprijateljstava na Bliskom istoku, rasta Kine i drugih geopolitičkih izazova.
Građani Prištine o pregovorima sa Srbijom
Građani Kosova koji su se odazvali u anketi RSE su svjesni da će dijalog sa Srbijom, prije ili kasnije biti neizbježan.
"Bez obzira ko formira Vladu neće moći da obezbijedi stabilnost bez pregovora i dogovora sa Srbijom," kaže za Radio Slobodna Evropa Fadil Pacoli iz Prištine.
Njegov sugrađanin Abdul Gaši kaže da pitanje normalizacije odnosa sa Srbijom "predstavlja proces od kojeg se ne može pobjeći, bez obzira koja vlada dođe".
"Čak i sa komšijom kada imaš neku nejasnu ili nedovršenu stvar - moraš da pregovaraš, a kamoli sa susjednom državom. Stvari moraju biti rješene kroz dijalog", kaže Valbona Balovci, takođe iz Prištine.
Kandidati za premijera Kosova imaju vremena da, do 9. februara, uvjere birače da imaju jasnu i efikasnu viziju o budućnosti zemlje.
Nakon tog datuma njihova lista prioriteta bi mogla biti promjenjena u zavisnosti od novih okolnosti.
Redovni parlamentarni izbori na Kosovu će se održati 9. februara.
Normalizacija odnosa sa Srbijom, traženje međunarodne podrške i saveznika, očigledno su nedovoljno popularne teme za privlačenje birača, piše kosovski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Dijalog, odnosno normalizacija odnosa sa Srbijom, uslov je koji je međunarodna zajednica postavila Kosovu za članstvo u Evropskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama kao što su NATO, Savjet Evrope i druge.
Kandidati za premijera debatuju o rastu cijena, prosečnoj plati od 570 eura, nezaposlenosti koja je viša od deset posto, dajući obećanja fokusirana na poboljšanje životnog standarda, smatrajući da će tako uticati na volju birača.
Dijalog sa Srbijom – mač sa dvije oštrice
Radio Slobodna Evropa je uputio kancelarijama svih kandidata za premijera pitanje - kako bi pristupili dijalogu sa Srbijom ako pobijede na izborima. Međutim, ni od koga nije dobijen odgovor.
Stranke četvorice kandidata su vodile vladu u različitim periodima kada je Kosovo potpisivalo ili sklapalo sporazume sa Srbijom, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa.
Mnoge od tih sporazuma, čak ni danas, nijedna strana ne implementira dok su tenzije visoke.
Donika Emini, iz Evropske savjetodavne grupe za balkanske politike, kaže da sadašnji premijer Albin Kurti ni u kampanji prije četiri godine nije među prioritete uključio dijalog sa Srbijom, pokazujući time da nije konstruktivan u odnosima sa međunarodnim saveznicima.
Kada je riječ o opozicionim kandidatima, čije su se stranke predstavljale fleksibilnim za saradnju sa Zapadom, u aktuelnoj izbornoj kampanji ne spominju dijalog sa Srbijom.
"Reći nešto u korist Zajednice opština sa srpskom većinom, sada je veoma nepopularno na Kosovu jer mogu biti optuženi za izdaju. Za vladajuću stranku Samoopredjeljenje je to neprihvatljivo", ocijenila je Emini za program RSE Expose.
"Na drugoj strani ukoliko bi opozicija direktno saopštila da je protiv Zajednice opština sa srpskom većinom, stranke bi izgubile povjerenje međunarodnih aktera. Dakle to je mač sa dvije oštrice", navodi Emini.
Dogovor star 12 godina
Osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu je jedna od najosjetljivijih tačaka u sporu sa Srbijom.
Dvije zemlje su postigle prvi dogovor o tome 2013. godine, kada je vlast na Kosovu bila u rukama tadašnjeg premijera Hašima Tačija. Dvije godine kasnije je postignut još jedan dogovor o principima Zajednice kada je na čelu kosovske Vlade bio Isa Mustafa.
Dogovor nikada nije sproveden, iz straha kosovskih vlasti da bi mogao negativno uticati na unutrašnju funkcionalnost države. U međuvremenu, rađeni su nacrti statuta Zajednice, date su garancije od međunarodne zajednice, vršen je pritisak, ali bez uspjeha.
Sadašnji premijer, Albin Kurti, nije se sastao sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, od septembra 2023. godine.
Nije odgovorio ni na poziv EU za sastanak, jer se u istom mjesecu desio oružani napad u Banjskoj kod Zvečana.
Kurti je stalno tražio od Srbije, smatrajući je odgovornom, da prvo preda napadače.
Analitičari o dijalogu sa Srbijom
Demuš Šaša, iz Instituta za političke studije Kosova, kaže da će svako ko bude izabran za novog premijera Kosova morati da se uskladi sa zahtjevima međunarodne zajednice i istovremeno da kontroliše da Zajednica opština ne izađe iz ustavnih okvira Kosova.
Međutim, on upozorava da pronalaženje ovog "zlatnog rješenja" neće biti lako.
"Srbija nije više crna ovca regiona, više nije neprijatelj Zapada koji je bombardovao. Za razliku od 1999. godine, Srbija je 2025. godine saveznik Zapada i ovaj savez se samo širi. Oni danas imaju političke, vojne i ekonomske odnose kakvi ranije nisu bili", kaže Šaša.
Na drugoj strani Besar Gërgi iz Grupe za pravne i političke studije u Prištini, ne očekuje da će napori za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije uskoro biti u fokusu međunarodnih aktera.
Zbog toga, on preporučuje da se novi premijer Kosova fokusira na tri hitna prioriteta spoljne politike:
"Prvi je nacionalna bezbjednost koja je svakog dana sve više ugrožena od strane Srbije zbog njene militarizacije i ekspanzionističke politike. Drugi je konsolidacija međunarodnog priznanja Kosova. A treći je ekonomski status građana kroz privlačenje stranog kapitala za razvoj privrede zemlje."
David Filips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na Univerzitetu Kolumbija, kaže da tempo dijaloga Kosova i Srbije može da nametne i izabrani američki predsjednik, Donald Tramp, od kojeg ne očekuje mnogo strpljenja.
"Nova američka administracija će slijediti politiku koju je vodila u prošlosti. Pokušaće da stvori posebne ekonomske zone na sjeveru Kosova, ili pravnu podjelu, povezujući zajednice sjeverno od Ibra sa Srbijom. Tramp je trgovac i osoba koja se bavi nekretninama", kaže Filips.
Dodaje da je svaka prognoza nesigurna u okolnostima rata u Ukrajini, neprijateljstava na Bliskom istoku, rasta Kine i drugih geopolitičkih izazova.
Građani Prištine o pregovorima sa Srbijom
Građani Kosova koji su se odazvali u anketi RSE su svjesni da će dijalog sa Srbijom, prije ili kasnije biti neizbježan.
"Bez obzira ko formira Vladu neće moći da obezbijedi stabilnost bez pregovora i dogovora sa Srbijom," kaže za Radio Slobodna Evropa Fadil Pacoli iz Prištine.
Njegov sugrađanin Abdul Gaši kaže da pitanje normalizacije odnosa sa Srbijom "predstavlja proces od kojeg se ne može pobjeći, bez obzira koja vlada dođe".
"Čak i sa komšijom kada imaš neku nejasnu ili nedovršenu stvar - moraš da pregovaraš, a kamoli sa susjednom državom. Stvari moraju biti rješene kroz dijalog", kaže Valbona Balovci, takođe iz Prištine.
Kandidati za premijera Kosova imaju vremena da, do 9. februara, uvjere birače da imaju jasnu i efikasnu viziju o budućnosti zemlje.
Nakon tog datuma njihova lista prioriteta bi mogla biti promjenjena u zavisnosti od novih okolnosti.