Novi izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije: Šta može da se očekuje od Petera Sorensena?
Prvi put u pet godina u pregovorima između Kosova i Srbije neće posredovati Miroslav Lajčak. Evropska unija odlučila je da njen novi izaslanik za dijalog bude Peter Sorensen.
On zvanično počinje sa radom od 1. februara i baviće se samo dijalogom dve susedne zemlje, a ne regionalnim pitanjima Zapadnog Balkana, kao njegov prethodnik.
Od kako se njegovo ime počelo spominjati u medijima prije nekoliko nedelja, za sada vlada pozitivan stav.
Jedan od najčešćih argumenata je da ovaj 57-godišnji diplomata poznaje region.
I zaista je tako.
Bio je angažovan na Kosovu u okviru Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK), kao i na drugim poslovima u Srbiji, Severnoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini.
Kako ističu politički poznavaoci, Sorensena ne treba unapred informisati o ljudima ili istorijskim činjenicama regiona, jer je već imao priliku da to sam učini.
Još jedan argument koji su zvaničnici u Prištini naveli kao pozitivan je da je on iz Danske, zemlje koja priznaje nezavisnost Kosova, i da će imati jednak pristup dijalogu.
Poreklo posrednika u dijalogu postalo je veoma važan elemenat od kada je tu poziciju preuzeo Lajča, dok je Josep Borrell bio šef diplomatije Evropske unije.
Budući da je jedan iz Slovačke, a drugi iz Španije, zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova, obojicu je pratila crna senka. Od običnog građanina Kosova do predsednice zemlje Vjose Osmani, obojica su bila optuživana za pristrasnost, a u nekim slučajevima, i za stajanje na stranu Srbije.
Oni su više puta negirali optužbe.
Ovaj problem više neće postojati. Međutim, period u kojem Sorensen počinje da radi može biti problematičan.
S obzirom na izbore na Kosovu i političke neizvesnosti u Srbiji – nakon ostavke tamošnjeg tamo – poznavaoci političkih dešavanja očekuju mali napredak, posebno u prvih šest meseci mandata ovog Danca.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, potpuno veruje u posvećenost Sorensena da obavi svoj posao, ali smatra da to nije dovoljno.
"Njegov uspeh u ispunjavanju svog mandata zavisiće od njegovog pristupa, od konteksta na Kosovu i u Srbiji. Najvažnije je šta EU može ponuditi kako bi ojačala njegov mandat", ističe Ćerimagić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon rekla je prije nekoliko dana da se izborom Sorensena šalje poruka da dijalog ostaje visoko na dnevnom redu EU.
Uloga Nemačke i Francuske
A šta trenutno EU ima da ponudi dvema zemljama? Malo, da ne kažemo ništa.
"Proces proširenja je blokiran. EU nije spremna da ga deblokira. Evropski put Kosova se ne tretira ozbiljno. Bez ključnih sastojaka, svaki pojedinac na toj poziciji imao bi izuzetno težak zadatak da ga izvrši", ocenjuje Ćerimagić, pominjući i zastoje Srbije u evrointegracijama.
Izvori RSE u Briselu tvrde da će pravi uspeh u dijalogu zavisiti od pritiska i energije koju će glavne zemlje EU uložiti na dijalog, posebno Nemačka i Francuska.
Ali i one se sada suočavaju s unutrašnjom političkom krizom i, posledično, Sorensen neće imati političku moć iza sebe koju bi verovatno želeo.
Međutim, prema ovim izvorima, jedno je sigurno: neće biti povratka od obaveza koje su Kosovo i Srbije preuzeli, te će morati da rade na primeni prethodnih sporazuma.
Sporazum postignut 2023. godine u Briselu o putu normalizacije odnosa i Aneks za implementaciju smatraju se ključnim za napredak.
Neki okrivljuju Lajčaka što nije uspeo da ubedi strane da ga potpišu, dok je za svoga mandata kao posrednik, kako su neki ocenili, više radio na upravljanju kriznim situacijama.
Angažman Sjedinjenih Država
Još jedan faktor koji je ključan za uspeh dijaloga odnosi se na angažman Sjedinjenih Država.
Često, američki izaslanik za Zapadni Balkan nudi podršku ovom procesu.
Ovu poziciju trenutno obavlja Alexander Kasanof. On je u javnim istupima pozvao obe strane da ispune sve ranije preuzete obaveze.
Strane vode pregovore od 2011. godine i postigle su mnoge sporazume, ali nisu svi sprovedeni.
EU često podseća obe strane da je napredak u procesu dijaloga povezan sa njihovim putem ka evroatlantskim integracijama.
On zvanično počinje sa radom od 1. februara i baviće se samo dijalogom dve susedne zemlje, a ne regionalnim pitanjima Zapadnog Balkana, kao njegov prethodnik.
Od kako se njegovo ime počelo spominjati u medijima prije nekoliko nedelja, za sada vlada pozitivan stav.
Jedan od najčešćih argumenata je da ovaj 57-godišnji diplomata poznaje region.
I zaista je tako.
Bio je angažovan na Kosovu u okviru Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK), kao i na drugim poslovima u Srbiji, Severnoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini.
Kako ističu politički poznavaoci, Sorensena ne treba unapred informisati o ljudima ili istorijskim činjenicama regiona, jer je već imao priliku da to sam učini.
Još jedan argument koji su zvaničnici u Prištini naveli kao pozitivan je da je on iz Danske, zemlje koja priznaje nezavisnost Kosova, i da će imati jednak pristup dijalogu.
Poreklo posrednika u dijalogu postalo je veoma važan elemenat od kada je tu poziciju preuzeo Lajča, dok je Josep Borrell bio šef diplomatije Evropske unije.
Budući da je jedan iz Slovačke, a drugi iz Španije, zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova, obojicu je pratila crna senka. Od običnog građanina Kosova do predsednice zemlje Vjose Osmani, obojica su bila optuživana za pristrasnost, a u nekim slučajevima, i za stajanje na stranu Srbije.
Oni su više puta negirali optužbe.
Ovaj problem više neće postojati. Međutim, period u kojem Sorensen počinje da radi može biti problematičan.
S obzirom na izbore na Kosovu i političke neizvesnosti u Srbiji – nakon ostavke tamošnjeg tamo – poznavaoci političkih dešavanja očekuju mali napredak, posebno u prvih šest meseci mandata ovog Danca.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, potpuno veruje u posvećenost Sorensena da obavi svoj posao, ali smatra da to nije dovoljno.
"Njegov uspeh u ispunjavanju svog mandata zavisiće od njegovog pristupa, od konteksta na Kosovu i u Srbiji. Najvažnije je šta EU može ponuditi kako bi ojačala njegov mandat", ističe Ćerimagić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon rekla je prije nekoliko dana da se izborom Sorensena šalje poruka da dijalog ostaje visoko na dnevnom redu EU.
Uloga Nemačke i Francuske
A šta trenutno EU ima da ponudi dvema zemljama? Malo, da ne kažemo ništa.
"Proces proširenja je blokiran. EU nije spremna da ga deblokira. Evropski put Kosova se ne tretira ozbiljno. Bez ključnih sastojaka, svaki pojedinac na toj poziciji imao bi izuzetno težak zadatak da ga izvrši", ocenjuje Ćerimagić, pominjući i zastoje Srbije u evrointegracijama.
Izvori RSE u Briselu tvrde da će pravi uspeh u dijalogu zavisiti od pritiska i energije koju će glavne zemlje EU uložiti na dijalog, posebno Nemačka i Francuska.
Ali i one se sada suočavaju s unutrašnjom političkom krizom i, posledično, Sorensen neće imati političku moć iza sebe koju bi verovatno želeo.
Međutim, prema ovim izvorima, jedno je sigurno: neće biti povratka od obaveza koje su Kosovo i Srbije preuzeli, te će morati da rade na primeni prethodnih sporazuma.
Sporazum postignut 2023. godine u Briselu o putu normalizacije odnosa i Aneks za implementaciju smatraju se ključnim za napredak.
Neki okrivljuju Lajčaka što nije uspeo da ubedi strane da ga potpišu, dok je za svoga mandata kao posrednik, kako su neki ocenili, više radio na upravljanju kriznim situacijama.
Angažman Sjedinjenih Država
Još jedan faktor koji je ključan za uspeh dijaloga odnosi se na angažman Sjedinjenih Država.
Često, američki izaslanik za Zapadni Balkan nudi podršku ovom procesu.
Ovu poziciju trenutno obavlja Alexander Kasanof. On je u javnim istupima pozvao obe strane da ispune sve ranije preuzete obaveze.
Strane vode pregovore od 2011. godine i postigle su mnoge sporazume, ali nisu svi sprovedeni.
EU često podseća obe strane da je napredak u procesu dijaloga povezan sa njihovim putem ka evroatlantskim integracijama.