Krši li britanska firma odluku Ustavnog suda BiH o krčenju državnog zemljišta?
Šest mjeseci nakon što je poništio odluku, kojom je britanskoj kompaniji "Adriatic Metals" omogućeno krčenje državne šume za potrebe rudnika u srednjoj Bosni, Ustavni sud Bosne i Hercegovine tvrdi da odluka nije provedena, jer radovi nisu zaustavljeni.
"Općepoznata je činjenica, koje je svjestan i Ustavni sud, da su radovi na ovom području i dalje u toku", potvrđeno je iz Ustavnog suda za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ulažući stotine miliona eura, britanska kompanija "Adriatic Metals BiH" počela je martu prošle godine u Varešu, 50 kilometara sjeverno od Sarajeva, eksploataciju cinka, barita i olova, a dodatnim istraživanjima otkrivene su značajne količine srebra, zlata i bakra.
Početkom januara prošle godine Vlada entiteta Federacije BiH dodijelila je britanskoj kompaniji na privremeno korištenje više od 72.000 metara kvadratnih državnog šumskog zemljišta na području Vareša.
To je omogućila Odluka o prenamjeni šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju, koju je Vlada usvojila krajem 2023. godine.
Ustavni sud BiH poništio je tu odluku 11. jula 2024. i naložio entitetskoj Vladi da poništi sve aktivnosti koje su na njoj utemeljene. U obrazloženju je naveo da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja i kojom entiteti nemaju pravo upravljati.
Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?
Četiri mjeseca kasnije, Sud je analizirao slučaj i utvrdio da odluka nije provedana, potvrđeno je za RSE.
Iz te institucije navode da je Vlada Federacije BiH, od augusta do oktobra 2024., nekoliko puta dostavljala informacije o tome da su poništene sve odluke koje se odnose na dodjelu zemljišta investitoru u Varešu.
No, Ustavni sud iz tih obavijesti nije mogao zaključiti da su u konačnici obustavljene sve aktivnosti investitora, s ciljem privođenja namjeni dodijeljenog zemljišta.
"Takvu informaciju Vlada Federacije BiH nije opovrgla obavijestima koje je dostavila Ustavnom sudu", rečeno je za RSE.
Investitor i vlast tvrde suprotno
I dok najviša pravosudna instanca u zemlji tvrdi da odluka u slučaju rudnika u Varešu nije provedena, britanski investitori i Vlada Federacije BiH uvjeravaju u suprotno, ističući da su je u potpunosti ispoštovali.
U kompaniji "Adriatic Metals BH" za RSE kažu da odluka Ustavnog suda ne utiče na "trenutne operacije", s obzirom na to da su "sve aktivnosti usklađene s važećim zakonima i propisima".
Kažu i da su, odmah nakon odluke Suda, poduzeli konkretne korake putem korespondencije s Vladom Federacije BiH, nadležnim ministarstvima i inspekcijama, kako bi osigurali usklađenost sa zakonskim zahtjevima.
"Kao rudarska kompanija koja posjeduje sve potrebne dozvole i odobrenja iz oblasti rudarstva i zaštite okoliša, 'Adriatic Metals' ostaje posvećen odgovornom poslovanju i punom poštivanju svih važećih propisa", naveli su za RSE.
Državno zemljište dodijeljeno je britanskoj firmi na privremeno korištenje rješenjem koje je početkom januara 2024. potpisao Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.
Za Hrnjića je iznenađujući stav Ustavnog suda BiH da odluka o rudarenju u Varešu nije provedena te tvrdi da je Ministarstvo po njoj postupilo i poništilo sva rješenja.
Na pitanje da li su investitori obustavili radove na spornom zemljištu u Varešu, rekao je da mu "to nije poznato".
"To ne znam, ali imate na sajtu Vlade da je poništeno i da smo stavili van snage ta rješenja. Dajte onda prijavu inspekciji, neka oni idu to provjeravati", kazao je Hrnjić.
Rješenje o privremenom korištenje šumskog zemljišta u Varešu, podrazumijevalo je da investitor uplati naknadu od oko 230.000 maraka (oko 115.000 eura) u budžete Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona. Također, obavezan je na pošumljavanje, šest mjeseci nakon isteka koncesionog ugovora.
Hrnjić nije dao konkretan odgovor na pitanje šta se dogodilo sa uplaćenim naknadama, a na isto pitanje nisu odgovorili ni iz Vlade ZDK.
Šta kaže inspekcija?
Federalni šumarski inspektori nisu kontrolirali situaciju na državnim parcelama Varešu, odgovoreno je iz entitetske Uprave za inspekcijske poslove na upit RSE da li su pratili provođenje odluke Ustavnog suda BiH na tom području.
U Upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona tvrde, pak, da im je kompanija "Adriatic Metals" početkom septembra prošle godine dostavila dokaze da je završila prenamjenu državnog šumskog zemljišta.
Na tim lokacijama su izgrađena rudna postrojenja i objekti koji su u upotrebi, a za koje kompanija tvrdi da ima važeće upotrebne dozvole, naveli su iz kantonalne inspekcijske uprave za RSE.
Iz kantonalne šumarske inspekcije, također, kažu da to više nije u njihovoj nadleženosti, imajući u vidu da se na parceli sada nalaze postrojenja koja su sastavni dio rudnika.
Pravobranilaštva BiH, koje je nadležno da štiti državnu imovinu, nije odgovorili na upit RSE da li imaju otvoren predmet u vezi s krčenjem državne šume u Varešu i šta su konkretno poduzeli.
Nove dozvole
Za rudnik u blizini Vareša, kantonalna vlast u Zenici dala je koncesiju 2013. godine. Britanska kompanija je potom dobijala i dozvole i od drugih nivoa vlasti, a rudnik se sastoji od površinskih kopova Veovače i Rupice.
Veći dio državnog šumskog zemljišta Borovica, dodijeljen je na privremeno korištenje kompaniji "Adriatic Metals" za daljnju eksploataciju rude.
Manji dio, površine oko 1.134 metara kvadratnih, namijenjen je za deponiju na lokaciji Crvene stijene, koja je pripremana za skladištenje jalovine iz obližnjeg rudnika.
Ta šumska parcela smještena je između dvije veće, koje su u privatnom vlasništvu, a satelitski snimci kompanije "Planet Labs" prikazuju nestanak šume s tog područja proteklih godina.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH, kompanija "Adriatic Metals" zatražila je krajem augusta prošle godine od Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH izmjenu okolinske dozvole.
Time je zatražena nova lokacija za odlaganje jalovine, na površinskom kopu Veovača.
Iz te kompanije nije odgovoreno na upit RSE da li je kompanija izmjestila deponiju i da li su obustavljeni njeni radovi na ostatku državnog šumskog zemljišta na koje se odnosi odluka Suda.
Aktivistica Hajrija Čobo kaže za RSE da se situacija na terenu nije promijenila nakon odluke Ustavnog suda BiH i da radovi na državnom zemljištu nisu zaustavljeni.
"Bez obzira što imamo zabranu raspolaganja državnom imovinom, oni rade. Manipuluše se presudom da se ona tiče samo zemljišta za deponiju. Državno šumsko zemljište odnosi se, uglavnom, na rudniku na Rupicima, gdje je opustošena šuma i napravljen rudnik", ističe ona.
U Upravi za inspekcijske poslove ZDK potvrdili su za RSE da su u maju 2023. kontrolirali područje Crvene stijene, na kojoj je planirana deponija, kada je utvrđeno da je na državnom šumskom zemljištu, "Adriatic Metals" bez dozvola proširivao šumski put.
Anes Podić, iz Udruženja "Eko akcija", kaže da se postavlja pitanje na koji način će biti ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH.
"Gomila zemljišta je to, a ne samo deponija. Krčili su šumske puteve, proširivali rudnik na Rupicama gdje je bila gusta državna šuma. Sad je to ogoljeno", kaže on.
Rješenje vidi u tome da "državni aparat", a osobito inspekcije urade svoj dio posla, što se, kako kaže, trenutno ne dešava.
Prijave za 'pustošenje šume'
Zbog sječe državne šume, protiv kompanije "Adriatic Metals" podneseno je proteklih godina nekoliko krivičnih prijava.
Dvije je kantonalnom Tužilaštvu u Zenici u oktobru 2023. godine uputila Uprava za šumarstvo ZDK, zbog sječe više od 100 stabala u julu i augustu iste godine.
Šuma je posječena u krugu firme na lokaciji Rupice, smještenoj dijelom i na državnom šumskom zemljištu Borovice.
U prijavi, u koju je RSE imao uvid, navedeno je da je državna šuma posječena prije nego što je investitor dobio rješenje o privremenom korištenju, i to bez doznaka i odobrenja šumarije.
No, kantonalno Tužilaštvo u Zenici odbacilo je prijave u julu 2024, uz obrazloženje da nema elemenata kaznenog djela "pustošenje šuma".
U obrazloženju je navedeno da je "Adriatic Metals" u trenutku sječe imao ugovor o koncesiji i ostale dozvole, te da je još 2021. odobrena prenamjena šumskog u građevinsko za objekte za podzemnu eksploataciju.
Sredinom septembra 2023. posječeno je 450 stabala, a kantonalna Uprava za šumarstvo je, već pripremljenu, krivičnu prijavu preinačila u prekršajnu. Nakon više od godinu uputila ju je Općinskom sudu u Visokom.
Direktorica Uprave za šumarstvo ZDK Nevzeta Elezović kaže za RSE da je na prekršajnim prijavama insisitrala, ne kako bi pogodavala investitoru, već znajući "da nema elemenata za krivično djelo pustošenje šuma".
"Postojala je prekršajna odgovornost, jer je do sječe došlo prije izdavanja dozvole za privremeno korištenje zemljišta i bez prethodnog odabira i odobrenja za sječu", kaže ona.
Istaknula je da je britanska kompanija godinama dobijala dozvole i da "nije počela sjeći šumu samoinicijativno".
"Neko joj je obilježio ekploataciono i koncesiono polje, dao dozvolu da se tu bavi rudom. Ako je neko napravio krivično djelo, to je neko iz države. Onaj ko je kazao da tu neće više biti šuma nego rudarsko zemljište", kaže ona.
Elezović ističe i da, nakon odluke Ustavnog suda BiH, Upravu niko nije kontaktirao u vezi sa daljnjim statusom šumskog zemljišta koje je oduzeto.
"Čekamo šta će uraditi oni koju su davali zemljište i hoće li nam vratiti. Apsurd je tu govoriti o 'privremenom korištenju' i da će se nešto vratiti u provobitno stanje", navela je.
Zahtjev za uvid u koncesioni ugovor
Fondacija "Atelje za društvene promjene-AKT" tužila je krajem novembra prošle godine Ministarstvo privrede ZDK, zbog odbijanja da joj na uvid dostavi koncesioni ugovor za rudnik u Varešu.
Direktorica Fondacije Lejla Kusturica smatra da se u svemu "pogoduje jednoj kompaniji na štetu interesa javnosti i građana".
Naglašava da posjedovanje koncesionog ugovora, kad je riječ o sječi državne šume nije nikakav argument investitoru, jer on ne dozvoljava kršenje domaćih propisa.
"Izgleda da, ako se pita našu vlast, može doći ko hoće, a ima para, i raditi šta hoće s našom zemljom, šumom i vodom", ističe ona.
Kompanija "Adriatic Metals" ostala je krajem prošle godine i bez dozvole za podzemnu eksploataciju, koju joj je 2021. izdalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
Kantonalni sud u Mostaru poništio je to rješenje, postupajući po tužbi javnog preduzeća "Vodokom" iz Kaknja. To preduzeće pokrenulo je upravni spor, tvrdeći da investitor nema valjanu dokumentaciju koja garantira da rudnik neće narušiti vodozahvate rijeke Bukovica.
Kantonalni sud u Mostaru je u odluci naveo da je federalno Ministarstvo dužno razjasniti da li se eksploatacijom može ugroziti snabdijevanje vodom stanovnika Kaknja.
Federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije potvrdilo je 17. januara za RSE da je kompaniji "Adriatic Metals" izdalo novo rješenje kojim je potvrđena valjanost dozvole za eksploataciju, ne navodeći detalje te odluke.
Zašto nije obaviješteno Tužilaštvo BiH?
Iako je odluku o prenamjeni šumskog zemljišta u Varešu, zvanično evidentirao kao neprovedenu, Ustavni sud BiH o tome nije obavijestio Tužilaštvo BiH.
"Razlog za to je što je Vlada FBiH u vrlo kratkom vremenu preduzela aktivnosti u cilju izvršenja odluke", naveli su iz Ustavnog suda BiH.
Inače, obavještavanje Tužilaštva BiH o neprovođenja odluka, uobičajena je procedura u radu Ustavnog suda BiH.
To je, primjerice, urađeno u slučaju državnog zemljišta na Jahorini koje je, za oko 21 milion eura, Vlada entiteta Republika Srpska (RS) prodala početkom prošle godine.
Ustavni sud BiH je od Vlade tog entiteta zatražio da poništi sve aktivnosti u vezi s prodajom zemljišta, a kada to nije učinjeno obavijestio je Tužilaštvo BiH.
Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, kaže za RSE da bi, u slučaju Vareša, provođenje odluke Ustavnog suda značio vraćanje zemljišta u prvobitno stanje.
"No, ako je drvo posječeno, treba 50 godina da se vrati. To je nemoguće vratiti u prijašnje stanje. Neko to mora nadoknaditi", kazao je za RSE.
Situacija sa šumskim zemljištem u Varešu jedan je od primjera odnosa vlasti u oba bh. entiteta prema prirodnom bogatstvu, ali i državnoj imovini kojoj Zakon formalno garantira zaštitu.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u Republici Srpskoj godinama prodaje državnu imovinu tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Istovremeno, propisi u Federaciji BiH godinama omogućavaju praksu pretvaranje šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Suradnja na tekstu: Edib Bajrović
"Općepoznata je činjenica, koje je svjestan i Ustavni sud, da su radovi na ovom području i dalje u toku", potvrđeno je iz Ustavnog suda za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ulažući stotine miliona eura, britanska kompanija "Adriatic Metals BiH" počela je martu prošle godine u Varešu, 50 kilometara sjeverno od Sarajeva, eksploataciju cinka, barita i olova, a dodatnim istraživanjima otkrivene su značajne količine srebra, zlata i bakra.
Početkom januara prošle godine Vlada entiteta Federacije BiH dodijelila je britanskoj kompaniji na privremeno korištenje više od 72.000 metara kvadratnih državnog šumskog zemljišta na području Vareša.
To je omogućila Odluka o prenamjeni šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju, koju je Vlada usvojila krajem 2023. godine.
Ustavni sud BiH poništio je tu odluku 11. jula 2024. i naložio entitetskoj Vladi da poništi sve aktivnosti koje su na njoj utemeljene. U obrazloženju je naveo da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja i kojom entiteti nemaju pravo upravljati.
Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?
Četiri mjeseca kasnije, Sud je analizirao slučaj i utvrdio da odluka nije provedana, potvrđeno je za RSE.
Iz te institucije navode da je Vlada Federacije BiH, od augusta do oktobra 2024., nekoliko puta dostavljala informacije o tome da su poništene sve odluke koje se odnose na dodjelu zemljišta investitoru u Varešu.
No, Ustavni sud iz tih obavijesti nije mogao zaključiti da su u konačnici obustavljene sve aktivnosti investitora, s ciljem privođenja namjeni dodijeljenog zemljišta.
"Takvu informaciju Vlada Federacije BiH nije opovrgla obavijestima koje je dostavila Ustavnom sudu", rečeno je za RSE.
Investitor i vlast tvrde suprotno
I dok najviša pravosudna instanca u zemlji tvrdi da odluka u slučaju rudnika u Varešu nije provedena, britanski investitori i Vlada Federacije BiH uvjeravaju u suprotno, ističući da su je u potpunosti ispoštovali.
U kompaniji "Adriatic Metals BH" za RSE kažu da odluka Ustavnog suda ne utiče na "trenutne operacije", s obzirom na to da su "sve aktivnosti usklađene s važećim zakonima i propisima".
Kažu i da su, odmah nakon odluke Suda, poduzeli konkretne korake putem korespondencije s Vladom Federacije BiH, nadležnim ministarstvima i inspekcijama, kako bi osigurali usklađenost sa zakonskim zahtjevima.
"Kao rudarska kompanija koja posjeduje sve potrebne dozvole i odobrenja iz oblasti rudarstva i zaštite okoliša, 'Adriatic Metals' ostaje posvećen odgovornom poslovanju i punom poštivanju svih važećih propisa", naveli su za RSE.
Državno zemljište dodijeljeno je britanskoj firmi na privremeno korištenje rješenjem koje je početkom januara 2024. potpisao Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.
Za Hrnjića je iznenađujući stav Ustavnog suda BiH da odluka o rudarenju u Varešu nije provedena te tvrdi da je Ministarstvo po njoj postupilo i poništilo sva rješenja.
Na pitanje da li su investitori obustavili radove na spornom zemljištu u Varešu, rekao je da mu "to nije poznato".
"To ne znam, ali imate na sajtu Vlade da je poništeno i da smo stavili van snage ta rješenja. Dajte onda prijavu inspekciji, neka oni idu to provjeravati", kazao je Hrnjić.
Rješenje o privremenom korištenje šumskog zemljišta u Varešu, podrazumijevalo je da investitor uplati naknadu od oko 230.000 maraka (oko 115.000 eura) u budžete Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona. Također, obavezan je na pošumljavanje, šest mjeseci nakon isteka koncesionog ugovora.
Hrnjić nije dao konkretan odgovor na pitanje šta se dogodilo sa uplaćenim naknadama, a na isto pitanje nisu odgovorili ni iz Vlade ZDK.
Šta kaže inspekcija?
Federalni šumarski inspektori nisu kontrolirali situaciju na državnim parcelama Varešu, odgovoreno je iz entitetske Uprave za inspekcijske poslove na upit RSE da li su pratili provođenje odluke Ustavnog suda BiH na tom području.
U Upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona tvrde, pak, da im je kompanija "Adriatic Metals" početkom septembra prošle godine dostavila dokaze da je završila prenamjenu državnog šumskog zemljišta.
Na tim lokacijama su izgrađena rudna postrojenja i objekti koji su u upotrebi, a za koje kompanija tvrdi da ima važeće upotrebne dozvole, naveli su iz kantonalne inspekcijske uprave za RSE.
Iz kantonalne šumarske inspekcije, također, kažu da to više nije u njihovoj nadleženosti, imajući u vidu da se na parceli sada nalaze postrojenja koja su sastavni dio rudnika.
Pravobranilaštva BiH, koje je nadležno da štiti državnu imovinu, nije odgovorili na upit RSE da li imaju otvoren predmet u vezi s krčenjem državne šume u Varešu i šta su konkretno poduzeli.
Nove dozvole
Za rudnik u blizini Vareša, kantonalna vlast u Zenici dala je koncesiju 2013. godine. Britanska kompanija je potom dobijala i dozvole i od drugih nivoa vlasti, a rudnik se sastoji od površinskih kopova Veovače i Rupice.
Veći dio državnog šumskog zemljišta Borovica, dodijeljen je na privremeno korištenje kompaniji "Adriatic Metals" za daljnju eksploataciju rude.
Manji dio, površine oko 1.134 metara kvadratnih, namijenjen je za deponiju na lokaciji Crvene stijene, koja je pripremana za skladištenje jalovine iz obližnjeg rudnika.
Ta šumska parcela smještena je između dvije veće, koje su u privatnom vlasništvu, a satelitski snimci kompanije "Planet Labs" prikazuju nestanak šume s tog područja proteklih godina.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH, kompanija "Adriatic Metals" zatražila je krajem augusta prošle godine od Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH izmjenu okolinske dozvole.
Time je zatražena nova lokacija za odlaganje jalovine, na površinskom kopu Veovača.
Iz te kompanije nije odgovoreno na upit RSE da li je kompanija izmjestila deponiju i da li su obustavljeni njeni radovi na ostatku državnog šumskog zemljišta na koje se odnosi odluka Suda.
Aktivistica Hajrija Čobo kaže za RSE da se situacija na terenu nije promijenila nakon odluke Ustavnog suda BiH i da radovi na državnom zemljištu nisu zaustavljeni.
"Bez obzira što imamo zabranu raspolaganja državnom imovinom, oni rade. Manipuluše se presudom da se ona tiče samo zemljišta za deponiju. Državno šumsko zemljište odnosi se, uglavnom, na rudniku na Rupicima, gdje je opustošena šuma i napravljen rudnik", ističe ona.
U Upravi za inspekcijske poslove ZDK potvrdili su za RSE da su u maju 2023. kontrolirali područje Crvene stijene, na kojoj je planirana deponija, kada je utvrđeno da je na državnom šumskom zemljištu, "Adriatic Metals" bez dozvola proširivao šumski put.
Anes Podić, iz Udruženja "Eko akcija", kaže da se postavlja pitanje na koji način će biti ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH.
"Gomila zemljišta je to, a ne samo deponija. Krčili su šumske puteve, proširivali rudnik na Rupicama gdje je bila gusta državna šuma. Sad je to ogoljeno", kaže on.
Rješenje vidi u tome da "državni aparat", a osobito inspekcije urade svoj dio posla, što se, kako kaže, trenutno ne dešava.
Prijave za 'pustošenje šume'
Zbog sječe državne šume, protiv kompanije "Adriatic Metals" podneseno je proteklih godina nekoliko krivičnih prijava.
Dvije je kantonalnom Tužilaštvu u Zenici u oktobru 2023. godine uputila Uprava za šumarstvo ZDK, zbog sječe više od 100 stabala u julu i augustu iste godine.
Šuma je posječena u krugu firme na lokaciji Rupice, smještenoj dijelom i na državnom šumskom zemljištu Borovice.
U prijavi, u koju je RSE imao uvid, navedeno je da je državna šuma posječena prije nego što je investitor dobio rješenje o privremenom korištenju, i to bez doznaka i odobrenja šumarije.
No, kantonalno Tužilaštvo u Zenici odbacilo je prijave u julu 2024, uz obrazloženje da nema elemenata kaznenog djela "pustošenje šuma".
U obrazloženju je navedeno da je "Adriatic Metals" u trenutku sječe imao ugovor o koncesiji i ostale dozvole, te da je još 2021. odobrena prenamjena šumskog u građevinsko za objekte za podzemnu eksploataciju.
Sredinom septembra 2023. posječeno je 450 stabala, a kantonalna Uprava za šumarstvo je, već pripremljenu, krivičnu prijavu preinačila u prekršajnu. Nakon više od godinu uputila ju je Općinskom sudu u Visokom.
Direktorica Uprave za šumarstvo ZDK Nevzeta Elezović kaže za RSE da je na prekršajnim prijavama insisitrala, ne kako bi pogodavala investitoru, već znajući "da nema elemenata za krivično djelo pustošenje šuma".
"Postojala je prekršajna odgovornost, jer je do sječe došlo prije izdavanja dozvole za privremeno korištenje zemljišta i bez prethodnog odabira i odobrenja za sječu", kaže ona.
Istaknula je da je britanska kompanija godinama dobijala dozvole i da "nije počela sjeći šumu samoinicijativno".
"Neko joj je obilježio ekploataciono i koncesiono polje, dao dozvolu da se tu bavi rudom. Ako je neko napravio krivično djelo, to je neko iz države. Onaj ko je kazao da tu neće više biti šuma nego rudarsko zemljište", kaže ona.
Elezović ističe i da, nakon odluke Ustavnog suda BiH, Upravu niko nije kontaktirao u vezi sa daljnjim statusom šumskog zemljišta koje je oduzeto.
"Čekamo šta će uraditi oni koju su davali zemljište i hoće li nam vratiti. Apsurd je tu govoriti o 'privremenom korištenju' i da će se nešto vratiti u provobitno stanje", navela je.
Zahtjev za uvid u koncesioni ugovor
Fondacija "Atelje za društvene promjene-AKT" tužila je krajem novembra prošle godine Ministarstvo privrede ZDK, zbog odbijanja da joj na uvid dostavi koncesioni ugovor za rudnik u Varešu.
Direktorica Fondacije Lejla Kusturica smatra da se u svemu "pogoduje jednoj kompaniji na štetu interesa javnosti i građana".
Naglašava da posjedovanje koncesionog ugovora, kad je riječ o sječi državne šume nije nikakav argument investitoru, jer on ne dozvoljava kršenje domaćih propisa.
"Izgleda da, ako se pita našu vlast, može doći ko hoće, a ima para, i raditi šta hoće s našom zemljom, šumom i vodom", ističe ona.
Kompanija "Adriatic Metals" ostala je krajem prošle godine i bez dozvole za podzemnu eksploataciju, koju joj je 2021. izdalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
Kantonalni sud u Mostaru poništio je to rješenje, postupajući po tužbi javnog preduzeća "Vodokom" iz Kaknja. To preduzeće pokrenulo je upravni spor, tvrdeći da investitor nema valjanu dokumentaciju koja garantira da rudnik neće narušiti vodozahvate rijeke Bukovica.
Kantonalni sud u Mostaru je u odluci naveo da je federalno Ministarstvo dužno razjasniti da li se eksploatacijom može ugroziti snabdijevanje vodom stanovnika Kaknja.
Federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije potvrdilo je 17. januara za RSE da je kompaniji "Adriatic Metals" izdalo novo rješenje kojim je potvrđena valjanost dozvole za eksploataciju, ne navodeći detalje te odluke.
Zašto nije obaviješteno Tužilaštvo BiH?
Iako je odluku o prenamjeni šumskog zemljišta u Varešu, zvanično evidentirao kao neprovedenu, Ustavni sud BiH o tome nije obavijestio Tužilaštvo BiH.
"Razlog za to je što je Vlada FBiH u vrlo kratkom vremenu preduzela aktivnosti u cilju izvršenja odluke", naveli su iz Ustavnog suda BiH.
Inače, obavještavanje Tužilaštva BiH o neprovođenja odluka, uobičajena je procedura u radu Ustavnog suda BiH.
To je, primjerice, urađeno u slučaju državnog zemljišta na Jahorini koje je, za oko 21 milion eura, Vlada entiteta Republika Srpska (RS) prodala početkom prošle godine.
Ustavni sud BiH je od Vlade tog entiteta zatražio da poništi sve aktivnosti u vezi s prodajom zemljišta, a kada to nije učinjeno obavijestio je Tužilaštvo BiH.
Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, kaže za RSE da bi, u slučaju Vareša, provođenje odluke Ustavnog suda značio vraćanje zemljišta u prvobitno stanje.
"No, ako je drvo posječeno, treba 50 godina da se vrati. To je nemoguće vratiti u prijašnje stanje. Neko to mora nadoknaditi", kazao je za RSE.
Situacija sa šumskim zemljištem u Varešu jedan je od primjera odnosa vlasti u oba bh. entiteta prema prirodnom bogatstvu, ali i državnoj imovini kojoj Zakon formalno garantira zaštitu.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u Republici Srpskoj godinama prodaje državnu imovinu tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Istovremeno, propisi u Federaciji BiH godinama omogućavaju praksu pretvaranje šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Suradnja na tekstu: Edib Bajrović