Bilo je veoma neprijatno, kaže Makedonka koja je bila među protjeranima iz Srbije
Ne znam šta se desilo, kako se desilo i zbog čega..niko od nas ne zna. Ali je bilo veoma neprijatno, tako makedonska državljanka Iskra Roso opisuje događaje 21. i 22. januara u Beogradu.
Ona je kao izvršna direktorica udruženja građana "Solem" bila jedina državljanka Makedonije među 13 osoba iz devet zemalja sa skupa Erste fondacije koji su protjerani iz Srbije uz obrazloženje "bezbjednosnog rizika" po Srbiju.
Kakav rizik predstavljaju, nije im rečeno, navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Roso, kojoj je ulazak u Srbiju kao i ostalima koji su protjerani zabranjen na godinu dana.
Među protjeranima su državljani Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Albanije, Moldavije, Rumunije, Austrije i Češke.
Svi su učestvovali na edukaciji koju su organizovali austrijska Erste fondacija koja se bavi razvojem civilnog društva u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi i Akademija za nevladine organizacije pri Univerzitetu za ekonomiju i poslovanje u Beču.
'Policajci u civilu nas legitimisali poslije ponoći"
"Bili smo vani. Kad smo se nešto iza ponoći vratili u hol hotela, policajci u civilu tražili su od nas legitimacije. Nisam imala kod sebe ličnu kartu pa sam se u prisustvu policijskog službenika popela u sobu po nju", priča Roso
Navodi kako su ih nakon legitimisanja policajci odveli u policijsku stanicu, gdje su bili od 1.00 do 4.00 ujutro.
"Policija je bila fina i pristojna, ali nam niko nije rekao zašto smo tu. U mojoj grupi bilo nas je troje, ja i dvije kolegice iz Rumunije. Nisu nas ispitivali. Ali prvih četvoro su propisno ispitani - zašto su tamo, s kim su", kaže Rosso za RSE.
Poslije toga policija im je rekla da potpišu da su primili rješenje. U primjerku u koji je RSE imao uvid piše da se makedonskoj državljanki Iskri Roso otkazuje boravak i da je dužna da u roku od jednog dana napusti Srbiju.
Bilo je to 22. januara, na dan kada je edukacija završila i polaznici su svakako odlazili.
U skladu sa članom 9. Zakona o strancima, dostavljeno je mišljenje državnog organa nadležnog za zaštitu bezbjednosti Republike Srbije kojim je utvrđeno da boravak imenovane državljanke Sjeverne Makedonije predstavlja neprihvatljiv bezbjednosni rizik u Republici Srbiji, te je odlučeno kao u dispozitivu", piše u rješenju.
Razgovara se o zajedničkoj žalbi
Aleksandar Maršalevski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji pruža pravnu pomoć protjeranima, kaže da svi imaju iste odluke o deportaciji i treba da podnesu žalbu u roku od 15 dana.
"Dogovaramo se da napravimo jednu istu žalbu za sva deportovana lica. Ne verujem da će ova žalba imati uspjeh u upravnom postupku pošto odlučuje MUP Srbije, a radi se o političkom progonu stranaca u vezi sa traženjem spoljnih neprijatelja koji su optuženi za proteste u Srbiji", kaže Maršalevski.
Navodi kako se "je i sam targetiran poslije intervjua koje je davao za N1 i Danas u Srbiji prije mjesec dana".
"Jedan poslanik vladajuće SNS (Srpske napredne stranke) tražio je da me kao hrvatskog državljanina protjeraju iz Srbije. Imam sreću da sam već napustio zemlju i zato želim da pomognem ljudima koji se suočavaju sa takvim problemima i čija su osnovna ljudska prava prekršena", rekao je Maršalevski za RSE.
On očekuje da podnesu tužbu upravnim sudovima, a po potrebi i žalbu pred Ustavnim sudom, sa argumetnima da im je policija više puta prekršila ljudska prava iz Evropske konvencije. On je uvjeren da će, ukoliko ne uspiju u Srbiji, njihova žalba biti prihvaćena na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Maršalevski navodi kako, pod broj jedan, to što su ih zadržali policajci u civilu u neoznačenim vozilima bez jasnog objašnjenog razloga predstavlja povredu prava na slobodu i sigurnost iz člana 5. Konvencije i slobode kretanja iz člana 2. Protokola br. 4. Nadalje, kako navodi, deportacija i jednogodišnja zabrana ponovnog ulaska bez odgovarajuće pravne osnove i bez mogućnosti efektivnog osporavanja narušava im pravo na privatni i porodični život iz člana 8. Konvencije.
"Štaviše, odlukom o deportaciji policija je, po očiglednoj direktivi režima Aleksandra Vučića, prekršila proceduralne garancije u slučaju protjerivanja stranaca iz člana 1. Protokola 7, jer nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za protjerivanje. Konačno, njihov tretman je bio diskriminatorski prema članu 14. Konvencije, jer su bili meta kao strani državljani bez konkretnih dokaza", objašnjava Maršalevski.
Ministarstva unutrašnjih poslova i spoljnih poslova Srbije i Bezbjednosno-informativna agencija još nisu odgovorili na pitanja RSE o pritvaranju i deportaciji stranih državljana.
Erste fondacija u odgovoru za RSE-a navodi da ni oni ni Akademija za nevladine organizacije Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis nisu obaviješteni o razlozima protjerivanja.
"Ovaj incident je krajnje zabrinjavajući. I dalje pomno pratimo situaciju sa našim partnerima. Duboko žalimo što su učesnici naših radionica morali da prođu kroz takvo iskustvo i ponavljamo našu posvećenost civilnom društvu u Centralnoj i Istočnoj Evropi", navodi se u odgovoru ove fondacije za RSE.
Kažu da se njihovi programi organizuju od 2013. godine, da ih je nekoliko bilo u Beogradu i da je bilo organizovano bez problema.
Reakcija makedonskog ministarstva
Ruso je juče (23. januara) podnijela zahtjev makedonskom Ministarstvu spoljnih poslova i spoljne trgovine (MSP) u kojem traži objašnjenje srpskih vlasti o razlozima protjerivanja.
Makedonsko Ministarstvo spoljnih poslova je 24. januara u javnom reakciji "izrazilo zabrinutost zbog protjerivanja i zabrane ulaska u Srbiju makedonske državljanke sa regulisanim boravkom u zemlji".
Najavili su da će tražiti objašnjenje.
"Ministarstvo će tražiti objašnjenje o opravdanosti preduzetih mjera, posebno imajući u vidu naše očekivanje da su one u saglasnosti sa pravnim okvirom Republike Srbije, ali i evropskim i međunarodnim standardima ljudskih prava. Iskreno očekujemo da će ovaj slučaj biti riješen na odgovarajući način, kroz dijalog i uz prisutnu dobru volju obje strane, kao i u interesu održavanja kontinuiteta u izgradnji prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje", navode iz Ministarstva spoljnih odnosa i spoljne trgovine.
Druge zemlje su već reagovale. Zbog hapšenja petoro hrvatskih državljana u Beogradu, koji su učestvovali na istoj edukaciji, Zagreb je uputio protestnu notu Srbiji i preporučio hrvatskim državljanima da odlože putovanja u Srbiju.
S druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije optužilo je hrvatske vlasti za "neadekvatnu" reakciju, navodeći da su njihovi građani "tretirani u skladu sa zakonskim procedurama i uobičajenom međunarodnom praksom".
Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije potvrdilo je da je među protjeranima i jedan njihov državljanin i zatražilo objašnjenje od zvaničnog Beograda.
Ministarstvo Evrope i spoljnih poslova Albanije pozvalo je ambasadora Srbije u Tirani Slobodana Vukčevića od kojeg je da zatražilo objašnjenje za protjerivanje albanskih državljana i "naglasilo potrebu da srpske vlasti razmotre žalbe na donesene odluke".
Evropska unija je takođe izrazila zabrinutost zbog postupanja srpskih vlasti.
"Zabrinuti smo što su miroljubivi aktivisti civilnog društva, iz zemalja članica EU i regiona Zapadnog Balkana, privedeni i kasnije od vlasti zatražili da napuste Srbiju jer predstavljaju 'bezbednosni rizik'", rekao je portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije (Guillome Mercier).
Grupa nevladinih organizacija iz Srbije u zajedničkom saopštenju zatražila je od države da se izvini svim privedenim predstavnicima civilnog društva i njihovim državama i da "hitno opozove sramne odluke" Ministarstva unutrašnjih poslova.
Protjerivanje predstavnika nevladinih organizacija uslijedilo je nakon što su vlasti u Srbiji više puta uskratile gostoprimstvo stranim državljanima tokom prošle godine.
Među njima su bile javne ličnosti i političari iz susjednih zemalja, kritični prema vladi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Poslednjih nedjelja, u jeku masovnih antivladinih protesta i studentskih blokada, najviši državni zvaničnici Srbije su, bez pružanja dokaza, optuživali zapadne obavještajne službe i njihove nevladine organizacije da stoje iza toga – sa ciljem rušenja Vučićeve vlade.
Organizatori studentskih protesta odbacuju te optužbe kao neistinite.
Poslanici vladajućeg Pokreta socijalista u Srbiji, čiji je osnivač potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, podnijeli su Skupštini nacrt zakona o posebnom registru agenata sa stranim uticajem.
Prema predloženom zakonu, "agenti stranog uticaja" su sve nevladine organizacije koje uglavnom finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kao "agent stranog uticaja" se navode i neprofitne organizacije koje se bave političkim aktivnostima koje imaju za cilj ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Srbije, kršenje Ustavom zagarantovanih sloboda i prava, izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Ona je kao izvršna direktorica udruženja građana "Solem" bila jedina državljanka Makedonije među 13 osoba iz devet zemalja sa skupa Erste fondacije koji su protjerani iz Srbije uz obrazloženje "bezbjednosnog rizika" po Srbiju.
Kakav rizik predstavljaju, nije im rečeno, navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Roso, kojoj je ulazak u Srbiju kao i ostalima koji su protjerani zabranjen na godinu dana.
Među protjeranima su državljani Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Albanije, Moldavije, Rumunije, Austrije i Češke.
Svi su učestvovali na edukaciji koju su organizovali austrijska Erste fondacija koja se bavi razvojem civilnog društva u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi i Akademija za nevladine organizacije pri Univerzitetu za ekonomiju i poslovanje u Beču.
'Policajci u civilu nas legitimisali poslije ponoći"
"Bili smo vani. Kad smo se nešto iza ponoći vratili u hol hotela, policajci u civilu tražili su od nas legitimacije. Nisam imala kod sebe ličnu kartu pa sam se u prisustvu policijskog službenika popela u sobu po nju", priča Roso
Navodi kako su ih nakon legitimisanja policajci odveli u policijsku stanicu, gdje su bili od 1.00 do 4.00 ujutro.
"Policija je bila fina i pristojna, ali nam niko nije rekao zašto smo tu. U mojoj grupi bilo nas je troje, ja i dvije kolegice iz Rumunije. Nisu nas ispitivali. Ali prvih četvoro su propisno ispitani - zašto su tamo, s kim su", kaže Rosso za RSE.
Poslije toga policija im je rekla da potpišu da su primili rješenje. U primjerku u koji je RSE imao uvid piše da se makedonskoj državljanki Iskri Roso otkazuje boravak i da je dužna da u roku od jednog dana napusti Srbiju.
Bilo je to 22. januara, na dan kada je edukacija završila i polaznici su svakako odlazili.
U skladu sa članom 9. Zakona o strancima, dostavljeno je mišljenje državnog organa nadležnog za zaštitu bezbjednosti Republike Srbije kojim je utvrđeno da boravak imenovane državljanke Sjeverne Makedonije predstavlja neprihvatljiv bezbjednosni rizik u Republici Srbiji, te je odlučeno kao u dispozitivu", piše u rješenju.
Razgovara se o zajedničkoj žalbi
Aleksandar Maršalevski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji pruža pravnu pomoć protjeranima, kaže da svi imaju iste odluke o deportaciji i treba da podnesu žalbu u roku od 15 dana.
"Dogovaramo se da napravimo jednu istu žalbu za sva deportovana lica. Ne verujem da će ova žalba imati uspjeh u upravnom postupku pošto odlučuje MUP Srbije, a radi se o političkom progonu stranaca u vezi sa traženjem spoljnih neprijatelja koji su optuženi za proteste u Srbiji", kaže Maršalevski.
Navodi kako se "je i sam targetiran poslije intervjua koje je davao za N1 i Danas u Srbiji prije mjesec dana".
"Jedan poslanik vladajuće SNS (Srpske napredne stranke) tražio je da me kao hrvatskog državljanina protjeraju iz Srbije. Imam sreću da sam već napustio zemlju i zato želim da pomognem ljudima koji se suočavaju sa takvim problemima i čija su osnovna ljudska prava prekršena", rekao je Maršalevski za RSE.
On očekuje da podnesu tužbu upravnim sudovima, a po potrebi i žalbu pred Ustavnim sudom, sa argumetnima da im je policija više puta prekršila ljudska prava iz Evropske konvencije. On je uvjeren da će, ukoliko ne uspiju u Srbiji, njihova žalba biti prihvaćena na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Maršalevski navodi kako, pod broj jedan, to što su ih zadržali policajci u civilu u neoznačenim vozilima bez jasnog objašnjenog razloga predstavlja povredu prava na slobodu i sigurnost iz člana 5. Konvencije i slobode kretanja iz člana 2. Protokola br. 4. Nadalje, kako navodi, deportacija i jednogodišnja zabrana ponovnog ulaska bez odgovarajuće pravne osnove i bez mogućnosti efektivnog osporavanja narušava im pravo na privatni i porodični život iz člana 8. Konvencije.
"Štaviše, odlukom o deportaciji policija je, po očiglednoj direktivi režima Aleksandra Vučića, prekršila proceduralne garancije u slučaju protjerivanja stranaca iz člana 1. Protokola 7, jer nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za protjerivanje. Konačno, njihov tretman je bio diskriminatorski prema članu 14. Konvencije, jer su bili meta kao strani državljani bez konkretnih dokaza", objašnjava Maršalevski.
Ministarstva unutrašnjih poslova i spoljnih poslova Srbije i Bezbjednosno-informativna agencija još nisu odgovorili na pitanja RSE o pritvaranju i deportaciji stranih državljana.
Erste fondacija u odgovoru za RSE-a navodi da ni oni ni Akademija za nevladine organizacije Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis nisu obaviješteni o razlozima protjerivanja.
"Ovaj incident je krajnje zabrinjavajući. I dalje pomno pratimo situaciju sa našim partnerima. Duboko žalimo što su učesnici naših radionica morali da prođu kroz takvo iskustvo i ponavljamo našu posvećenost civilnom društvu u Centralnoj i Istočnoj Evropi", navodi se u odgovoru ove fondacije za RSE.
Kažu da se njihovi programi organizuju od 2013. godine, da ih je nekoliko bilo u Beogradu i da je bilo organizovano bez problema.
Reakcija makedonskog ministarstva
Ruso je juče (23. januara) podnijela zahtjev makedonskom Ministarstvu spoljnih poslova i spoljne trgovine (MSP) u kojem traži objašnjenje srpskih vlasti o razlozima protjerivanja.
Makedonsko Ministarstvo spoljnih poslova je 24. januara u javnom reakciji "izrazilo zabrinutost zbog protjerivanja i zabrane ulaska u Srbiju makedonske državljanke sa regulisanim boravkom u zemlji".
Najavili su da će tražiti objašnjenje.
"Ministarstvo će tražiti objašnjenje o opravdanosti preduzetih mjera, posebno imajući u vidu naše očekivanje da su one u saglasnosti sa pravnim okvirom Republike Srbije, ali i evropskim i međunarodnim standardima ljudskih prava. Iskreno očekujemo da će ovaj slučaj biti riješen na odgovarajući način, kroz dijalog i uz prisutnu dobru volju obje strane, kao i u interesu održavanja kontinuiteta u izgradnji prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje", navode iz Ministarstva spoljnih odnosa i spoljne trgovine.
Druge zemlje su već reagovale. Zbog hapšenja petoro hrvatskih državljana u Beogradu, koji su učestvovali na istoj edukaciji, Zagreb je uputio protestnu notu Srbiji i preporučio hrvatskim državljanima da odlože putovanja u Srbiju.
S druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije optužilo je hrvatske vlasti za "neadekvatnu" reakciju, navodeći da su njihovi građani "tretirani u skladu sa zakonskim procedurama i uobičajenom međunarodnom praksom".
Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije potvrdilo je da je među protjeranima i jedan njihov državljanin i zatražilo objašnjenje od zvaničnog Beograda.
Ministarstvo Evrope i spoljnih poslova Albanije pozvalo je ambasadora Srbije u Tirani Slobodana Vukčevića od kojeg je da zatražilo objašnjenje za protjerivanje albanskih državljana i "naglasilo potrebu da srpske vlasti razmotre žalbe na donesene odluke".
Evropska unija je takođe izrazila zabrinutost zbog postupanja srpskih vlasti.
"Zabrinuti smo što su miroljubivi aktivisti civilnog društva, iz zemalja članica EU i regiona Zapadnog Balkana, privedeni i kasnije od vlasti zatražili da napuste Srbiju jer predstavljaju 'bezbednosni rizik'", rekao je portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije (Guillome Mercier).
Grupa nevladinih organizacija iz Srbije u zajedničkom saopštenju zatražila je od države da se izvini svim privedenim predstavnicima civilnog društva i njihovim državama i da "hitno opozove sramne odluke" Ministarstva unutrašnjih poslova.
Protjerivanje predstavnika nevladinih organizacija uslijedilo je nakon što su vlasti u Srbiji više puta uskratile gostoprimstvo stranim državljanima tokom prošle godine.
Među njima su bile javne ličnosti i političari iz susjednih zemalja, kritični prema vladi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Poslednjih nedjelja, u jeku masovnih antivladinih protesta i studentskih blokada, najviši državni zvaničnici Srbije su, bez pružanja dokaza, optuživali zapadne obavještajne službe i njihove nevladine organizacije da stoje iza toga – sa ciljem rušenja Vučićeve vlade.
Organizatori studentskih protesta odbacuju te optužbe kao neistinite.
Poslanici vladajućeg Pokreta socijalista u Srbiji, čiji je osnivač potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, podnijeli su Skupštini nacrt zakona o posebnom registru agenata sa stranim uticajem.
Prema predloženom zakonu, "agenti stranog uticaja" su sve nevladine organizacije koje uglavnom finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kao "agent stranog uticaja" se navode i neprofitne organizacije koje se bave političkim aktivnostima koje imaju za cilj ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Srbije, kršenje Ustavom zagarantovanih sloboda i prava, izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.