ru24.pro
World News in Bosnian
Январь
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Radnici Termoelektrane Ugljevik drugi dan na protestima

0
Radnici rudnika i termoelektrane Ugljevik protestvovali su u petak, 17. januara, drugi dan zaredom tražeći od Vlade Republike Srpske da oduzme koncesiju za eksploataciju uglja u Ugljeviku, koju je dala Comsaru, kompaniji u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova.


Termoelektrana Ugljevik prestala je raditi 23. decembra prošle godine zbog, kako su tad naveli iz sindikata, nedostatka uglja i lošeg vremena koje je onemogućavalo njegovo iskopavanje.


Prethodno je obustavila rad 30. novembra i nije bila u pogonu deset dana.


Prvi dan protesta, radnici su blokirali i put Bijeljina - Tuzla, tražeći da se obezbijede dovoljne količine uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju, rudarsku opremu i mehanizaciju, te bolje uslove rada i veće plate.


Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić izjavio je za novinsku agenciju Srna 17. januara kako će se "nastaviti ranije započete aktivnosti preuzimanja projekta od kompanije "Comsar".


On je naveo kako su tokom četvrtka i petka vršene "neophodne konsultacije" oko koncesije date "Comsaru", ali nije precizirao kada će cijeli proces biti okončan.


"Takođe, uputio bih poziv radnicima da daju doprinos prevazilaženju problema tako što će se obezbijediti nastavak procesa rada i u Rudniku i u Termoelektrani u Ugljeviku", rekao je Đokić.




I drugu termoelektranu Gacko, na jugu Hercegovine, također, opterećuju dugovanja i drugi problemi u poslovanju.


TE Gacko i TE Ugljevik proizvode oko 70 posto električne energije u bh. entitetu Republika Srpska.



Resorni ministar Petar Đokić ranije je kazao da je da bi u ove dvije termoelektrane trebalo uložiti oko 700 miliona maraka (više od 350 miliona evra), a da vlasti taj novac nemaju.



Inače, RiTE Ugljevik je početkom godine na arbitraži izgubio spor od slovenske kompanije EGS-RI (Elektrogospodarstvo Slovenije razvoj in inženjering), koja traži 67 miliona eura, plus zatezne kamate po osnovu prijeratnog ulaganja u ovu elektranu.