Odakle 'cure' informacije u predmetima visoke korupcije u BiH?
"Iako cure, najmanje cure iz SIPA-e."
Ovako prvi čovjek Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum, komentira za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavu glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića o problemu s curenjem informacija iz policijskih i sigurnosnih agencija u BiH.
Kajganić je nekoliko dana pred kraj prošle godine rekao da se zbog "neovlaštenih curenja informacija iz policijskih i sigurnosnih agencijama, koje se bave predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije", dešava da osobe koje budu predmet istrage, pobjegnu iz BiH.
Inače, posljednji slučaj je bijeg Zorana Galića, bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, u Hrvatsku, u julu prošle godine.
Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. On je 8. jula prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje.
Tada je Tužilaštvo BiH saopštilo da sumnja da mu je neko dojavio da će biti uhapšen u predmetu 'korupcije visokog nivoa'.
Do sada je više od 20 zaposlenika u policijskim i sigurnosnim agencijama osumnjičeno za počinjenje više krivičnih djela izvršenih u okviru organizovanih kriminalnih grupa. Oni su osumnjičeni i "za curenje informacija".
Dokazi u tim krivičnim postupcima utemeljeni su na dokazima iz Sky i Anom telefonskih aplikacija za kriptovanu komunikaciju, kažu za RSE iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Američki Federalni istražni biro (FBI) i Europol su u posljednje četiri godine dešifrovali desetine miliona poruka, koje su putem ovih aplikacija razmjenjivale desetine hiljada korisnika širom svijeta.
Razotkrivene su tako komunikacije niza kriminalnih organizacija i korumpiranih javnih službenika u brojnim zemljama, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
'Curenje' informacija utiče na tok istrage?
Direktor SIPA-e Darko Ćulum dodaje i da nije bilo 'curenja' informacija u svim akcijama koje su do sad provodili u saradnji s Tužilaštvom BiH, a tiču se organizovanog kriminala.
"Imali smo procesuiranih dosta organizovanih kriminalnih grupa, a kad je u pitanju korupcija, bilo je i procesuiranja i ministara, da ne spominjem i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca", kaže Ćulum za RSE.
Ističe i da "curenje informacija" može uticati na tok istrage, posebno "tamo gdje nema puno prikupljenih dokaza".
"Mislim da najviše 'curi' tamo kad budu ročišta i određivanje pritvora, advokati i branioci imaju priliku da ostvare uvid u određene dokaze i spise i na taj način se iznose u javnost informacije", dodaje on.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH nije bilo internih postupaka protiv policijskih službenika zbog sumnje na neovlašteno davanje informacija, navedeno je iz ove policijske agencije u odgovoru za RSE.
Prema njihovim saznanjima niko od uposlenih u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH se ne nalazi među osobama protiv kojih se vodi istraga zbog organizovanog kriminala u vezi sa SKY aplikacijom.
Čitajte: Sky aplikacija - omiljena alatka kriminalaca
Naglašavaju i da ova policijska agencija ima dobru i profesionalnu saradnju s Tužilaštvom BiH.
Na upit RSE o "curenju" informacija nisu odgovorili iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i MUP-a Republike Srpske.
Koje informacije najviše cure?
Problem sa "curenjem" informacija iz sigurnosnih agencija u BiH treba rješavati uspostavljanjem kvalitetnih mehanizama zaštite, pristupa i kontrole povjerljivih informacija, kažu iz državnog tužilaštva u odgovoru za RSE.
Jedna od mjera je i adekvatno sankcionisanje osoba koje neovlašteno otkrivaju povjerljive informacije.
Istovremeno, bivši glavni disciplinski tužilac Arben Murtezić kaže za RSE da je širok asortiman informacija koje najčešće cure iz sigurnosnih krugova, "od samog vođenja i praćenja istrage, te posebnih istražnih radnji".
Dodaje i da, uglavnom, političke veze, koruptivne mreže i neprofesionalizam, mogu biti razlog neovlaštenog "curenja informacija" iz sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini.
Profesor kriminalističke psihologije i bivši istražitelj Sandi Dizdarević za RSE kaže da je prvo potrebno provesti temeljitu istragu o načinu curenja informacija.
"Kad govorimo o hapšenju visokih zvaničnika i o istragama, tu ne zna 50 ljudi, zna tužitelj, znaju njegovi istražitelji, istražitelji policijskih agencija, sudovi koji izdaju naredbu za eventualne pretrese i to je to. To je maksimalno 10 ljudi. Evo, uhapsili smo te ljude, odakle nam ponovo curenje informacija", pita se Dizdarević.
Dodaje da postoji i doza nepovjerenja tužilaštva u sigurnosne agencije.
"Sama činjenica da Tužilaštvo u određenim krivičnim djelima radi sa različitim agencijama, osobito kada govorimo o hapšenju zvaničnika iz tih agencija, to pokazuje određen stepen nepovjerenja u radu s tim agencijama", dodaje on.
U izvještaju Transparency International BiH o kvalitetu i efikasnosti procesuiranja visoke korupcije u BiH prošle godine se navodi kako je zabrinjavajuća činjenica da u periodu od 2021. do 2023. godine u pet tužilaštava u BiH nije evidentiran ni jedan predmet visoke korupcije.
Ističe se i da u "šest tužilaštava nije evidentirana niti jedna krivična prijava visoke korupcije, kao i da postoje problemi u pribavljanju materijalnih dokaza koji se najčešće nalaze pod kontrolom osumnjičenih ili optuženih rukovodilaca".
Sigurnosne provjere 'pod uticajem politike'
Sigurnosne provjere koje se vrše prilikom zapošljavanja u policijske i sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini potrebno je mijenjati "iz korijena".
"Ako ne dođe do tih promjena, neće biti ni rezultata, kada je riječ o visokoj korupciji", poručuju iz Tužilaštva BiH.
Ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić za RSE kaže da se sigurnosne provjere vrše po upitnicima koji su stari dvadeset i više godina, te naglašava da i dalje na funkcijama u BiH "imamo ljude koji ne bi mogli proći detaljnu sigurnosnu provjeru".
"Očito da je došlo do nekih političkih pritisaka i dogovora i onda se tu vraćamo na temu da su sigurnosne agencije pod uticajem politike. Ovo se ne bi moglo desiti da su sigurnosne agencije neovisne, kao što bi trebale da budu", kaže on.
Sigurnosne provjere za policijske službenike, državne službenike i službenike zaposlene u Interpolu i Ministarstvu sigurnosti obavlja SIPA.
Od SIPA-e je prije nekoliko dana državna komisija za borbu protiv korupcije zatražila informacije o tome kako je 2023. godine data saglasnost za imenovanje Nenada Nešića za ministra sigurnosti, s obzirom na činjenicu da se istraga protiv njega vodi od 2019. godine.
Nešić je krajem decembra uhapšen zbog visoke korupcije.
Ovako prvi čovjek Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum, komentira za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavu glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića o problemu s curenjem informacija iz policijskih i sigurnosnih agencija u BiH.
Kajganić je nekoliko dana pred kraj prošle godine rekao da se zbog "neovlaštenih curenja informacija iz policijskih i sigurnosnih agencijama, koje se bave predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije", dešava da osobe koje budu predmet istrage, pobjegnu iz BiH.
Inače, posljednji slučaj je bijeg Zorana Galića, bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, u Hrvatsku, u julu prošle godine.
Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. On je 8. jula prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje.
Tada je Tužilaštvo BiH saopštilo da sumnja da mu je neko dojavio da će biti uhapšen u predmetu 'korupcije visokog nivoa'.
Do sada je više od 20 zaposlenika u policijskim i sigurnosnim agencijama osumnjičeno za počinjenje više krivičnih djela izvršenih u okviru organizovanih kriminalnih grupa. Oni su osumnjičeni i "za curenje informacija".
Dokazi u tim krivičnim postupcima utemeljeni su na dokazima iz Sky i Anom telefonskih aplikacija za kriptovanu komunikaciju, kažu za RSE iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Američki Federalni istražni biro (FBI) i Europol su u posljednje četiri godine dešifrovali desetine miliona poruka, koje su putem ovih aplikacija razmjenjivale desetine hiljada korisnika širom svijeta.
Razotkrivene su tako komunikacije niza kriminalnih organizacija i korumpiranih javnih službenika u brojnim zemljama, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
'Curenje' informacija utiče na tok istrage?
Direktor SIPA-e Darko Ćulum dodaje i da nije bilo 'curenja' informacija u svim akcijama koje su do sad provodili u saradnji s Tužilaštvom BiH, a tiču se organizovanog kriminala.
"Imali smo procesuiranih dosta organizovanih kriminalnih grupa, a kad je u pitanju korupcija, bilo je i procesuiranja i ministara, da ne spominjem i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca", kaže Ćulum za RSE.
Ističe i da "curenje informacija" može uticati na tok istrage, posebno "tamo gdje nema puno prikupljenih dokaza".
"Mislim da najviše 'curi' tamo kad budu ročišta i određivanje pritvora, advokati i branioci imaju priliku da ostvare uvid u određene dokaze i spise i na taj način se iznose u javnost informacije", dodaje on.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH nije bilo internih postupaka protiv policijskih službenika zbog sumnje na neovlašteno davanje informacija, navedeno je iz ove policijske agencije u odgovoru za RSE.
Prema njihovim saznanjima niko od uposlenih u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH se ne nalazi među osobama protiv kojih se vodi istraga zbog organizovanog kriminala u vezi sa SKY aplikacijom.
Čitajte: Sky aplikacija - omiljena alatka kriminalaca
Naglašavaju i da ova policijska agencija ima dobru i profesionalnu saradnju s Tužilaštvom BiH.
Na upit RSE o "curenju" informacija nisu odgovorili iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i MUP-a Republike Srpske.
Koje informacije najviše cure?
Problem sa "curenjem" informacija iz sigurnosnih agencija u BiH treba rješavati uspostavljanjem kvalitetnih mehanizama zaštite, pristupa i kontrole povjerljivih informacija, kažu iz državnog tužilaštva u odgovoru za RSE.
Jedna od mjera je i adekvatno sankcionisanje osoba koje neovlašteno otkrivaju povjerljive informacije.
Istovremeno, bivši glavni disciplinski tužilac Arben Murtezić kaže za RSE da je širok asortiman informacija koje najčešće cure iz sigurnosnih krugova, "od samog vođenja i praćenja istrage, te posebnih istražnih radnji".
Dodaje i da, uglavnom, političke veze, koruptivne mreže i neprofesionalizam, mogu biti razlog neovlaštenog "curenja informacija" iz sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini.
Profesor kriminalističke psihologije i bivši istražitelj Sandi Dizdarević za RSE kaže da je prvo potrebno provesti temeljitu istragu o načinu curenja informacija.
"Kad govorimo o hapšenju visokih zvaničnika i o istragama, tu ne zna 50 ljudi, zna tužitelj, znaju njegovi istražitelji, istražitelji policijskih agencija, sudovi koji izdaju naredbu za eventualne pretrese i to je to. To je maksimalno 10 ljudi. Evo, uhapsili smo te ljude, odakle nam ponovo curenje informacija", pita se Dizdarević.
Dodaje da postoji i doza nepovjerenja tužilaštva u sigurnosne agencije.
"Sama činjenica da Tužilaštvo u određenim krivičnim djelima radi sa različitim agencijama, osobito kada govorimo o hapšenju zvaničnika iz tih agencija, to pokazuje određen stepen nepovjerenja u radu s tim agencijama", dodaje on.
U izvještaju Transparency International BiH o kvalitetu i efikasnosti procesuiranja visoke korupcije u BiH prošle godine se navodi kako je zabrinjavajuća činjenica da u periodu od 2021. do 2023. godine u pet tužilaštava u BiH nije evidentiran ni jedan predmet visoke korupcije.
Ističe se i da u "šest tužilaštava nije evidentirana niti jedna krivična prijava visoke korupcije, kao i da postoje problemi u pribavljanju materijalnih dokaza koji se najčešće nalaze pod kontrolom osumnjičenih ili optuženih rukovodilaca".
Sigurnosne provjere 'pod uticajem politike'
Sigurnosne provjere koje se vrše prilikom zapošljavanja u policijske i sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini potrebno je mijenjati "iz korijena".
"Ako ne dođe do tih promjena, neće biti ni rezultata, kada je riječ o visokoj korupciji", poručuju iz Tužilaštva BiH.
Ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić za RSE kaže da se sigurnosne provjere vrše po upitnicima koji su stari dvadeset i više godina, te naglašava da i dalje na funkcijama u BiH "imamo ljude koji ne bi mogli proći detaljnu sigurnosnu provjeru".
"Očito da je došlo do nekih političkih pritisaka i dogovora i onda se tu vraćamo na temu da su sigurnosne agencije pod uticajem politike. Ovo se ne bi moglo desiti da su sigurnosne agencije neovisne, kao što bi trebale da budu", kaže on.
Sigurnosne provjere za policijske službenike, državne službenike i službenike zaposlene u Interpolu i Ministarstvu sigurnosti obavlja SIPA.
Od SIPA-e je prije nekoliko dana državna komisija za borbu protiv korupcije zatražila informacije o tome kako je 2023. godine data saglasnost za imenovanje Nenada Nešića za ministra sigurnosti, s obzirom na činjenicu da se istraga protiv njega vodi od 2019. godine.
Nešić je krajem decembra uhapšen zbog visoke korupcije.