ru24.pro
World News in Bosnian
Январь
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Propagandni film na bjeloruskoj državnoj televiziji prikazuje zatvorene novinare RSE

0
Bjeloruski državni TV kanal ONT emitirao je prvi dio propagandnog filma o novinarima Radija Slobodna Evropa (RSE) koji se nalaze u bjeloruskim zatvorima, optužujući ih da su "pokušali zapaliti Bjelorusiju".


Čini se da serija, Svaboda Slova (Sloboda govora), ima za cilj diskreditirati nezavisne novinare koji su izvještavali o vladinim zloupotrebama i represiji u zemlji samo nekoliko sedmica prije početka glasanja na predsjedničkim izborima.


Lideri opozicije su posljednje izbore, održane u augustu 2020. godine, nazvali namještenim, što je izazvalo masovne proteste i brutalno suzbijanje od strane autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka.


Oni vide predstojeće glasanje 26. januara kao farsu koja će Lukašenku, koji vodi zemlju od 1994. godine i vjerni je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina u punoj invaziji na Ukrajinu, omogućiti sedmi mandat na funkciji.


Prvi segment emisije prikazuje Andreya Kuznechyka, novinara bjeloruskog servisa RSE, koji je uhapšen u novembru 2021. godine.




Kuznechyk izgleda iscrpljeno dok razgovara s jednim od autora filma u, kako se čini, zatvorskom okruženju. Može se vidjeti kako pada snijeg, s rešetkama i zatvorskim zidovima u pozadini.


Kuznechyk, otac dvoje djece, prvobitno je osuđen na 10 dana zatvora zbog optužbi za huliganizam koje je odbacio.


Nakon što je odslužio tu kaznu, optužen je za stvaranje ekstremističke grupe i osuđen u junu 2022. na šest godina u kazneno-popravnoj koloniji srednje sigurnosti.


Kuznechyk je nosio jaknu i kapu, a govorio je smirenim i odmjerenim tonom, te je izgledao iscrpljeno. Segment je završen snimkom kako ga pod stražom odvode.


Bjeloruski servis RSE ne citira izjave osoba koje su u pritvoru dobivene pod nepoznatim okolnostima.


Na kraju videa, državni kanal je najavio sljedeći segment u propagandnoj seriji, rekavši da se u njemu prikazuje novinar bjeloruskog servisa RSE Ihar Losik, bivši veteranski reporter Ihar Karney i opozicioni aktivista Yuras Zyankovich, koji ima dvojno bjelorusko-američko državljanstvo.


Kuznechyk, koji tvrdi da je nevin, i oko 150 drugih bjeloruskih političkih zatvorenika, uključujući Losika i bivšeg predsjedničkog kandidata Viktara Babaryku, služe kazne u istom zatvoru u sjevernom gradu Navapolatsku. Ova ustanova je poznata kao jedna od najrestriktivnijih kaznenih ustanova u zemlji.




Grupe za ljudska prava u Bjelorusiji prepoznale su Kuznechyka kao političkog zatvorenika, a njegov slučaj se smatra dijelom šire kampanje represije protiv novinara RSE i nezavisnih medija u Bjelorusiji.


Losik, otac jednog djeteta, uhapšen je u junu 2020. godine u svom domu u Baranavičiju.


Prvo je optužen za organiziranje i sudjelovanje u masovnim neredima, da bi mu kasnije bile pridodate nove optužnice.


Osuđen je na 15 godina zatvora u decembru 2021. godine na zatvorenom suđenju održanom u pritvorskom centru.


Bjeloruske vlasti su potom pojačale svoje napore da suzbiju nezavisne medije ciljajući bjeloruski servis RSE, poznat lokalno kao Radio Svaboda.


Istog mjeseca kada je Losik osuđen, sud u Minsku je proglasio Telegram kanal Radija Svaboda, stranice na društvenim mrežama i YouTube sadržaj ekstremističkim, a Ministarstvo unutrašnjih poslova službeno je grupu građana koji su radili s online resursima Radija Svaboda prepoznalo kao ekstremističku grupu.


Vlasti su blokirale pristup web stranici Radija Svaboda i više od 40 drugih nezavisnih medijskih kuća usred masovnih protesta u augustu 2020. godine zbog spornih predsjedničkih izbora. Ove web stranice su dostupne samo putem VPN usluga u Bjelorusiji.


Od spornih izbora, koji su autoritarnom vladaru Alyaksandru Lukašenku donijeli šesti mandat, desetine hiljada Bjelorusa je uhapšeno zbog izražavanja bilo kakvog neslaganja s režimom.


Suzbijanje je natjeralo većinu opozicionih političara, koji tvrde da su izbori bili namješteni, da napuste zemlju zbog straha za svoju sigurnost i slobodu.


Mnoge zapadne vlade su odbile priznati rezultate izbora i ne smatraju Lukašenka legitimnim liderom zemlje.


Mnoge zemlje su uvele sankcije protiv režima kao odgovor na suzbijanje neslaganja u zemlji.