Srpska lista će biti verifikovana za izbore na Kosovu, odluka žalbenog panela konačna
Centralna izborna komisija Kosova (CIK) saopštila je 31. decembra da je odluka Komisije za izborne žalbe i prigovore (IKŽP) o ovjeri Srpske liste - najveće srpske stranke na Kosovu - za izbore 9. februara konačna i da se mora provesti.
Predsjedavajući CIK-a Krešnik Radonići, rekao je da su odluke IPŽP-a obavezujuće za instituciju koju vodi, te da smatra da je ovo pitanje zatvoreno.
"Odluka IPŽP-a je konačna, dok su prema članu 118. odluke IPŽP-a obavezujuće za CIK", rekao je on.
O ovoj odluci prisutni nisu morali glasati.
Srpska lista se žalila IPŽP-u, nakon što na sjednici 23. decembra CIK nije ovjerio ovaj politički subjekt, a nakon prigovora vladajuće stranke Pokreta Samoopredjeljenje. Oni su se pozvali na to da Srpska lista ne priznaje državu Kosovo.
Sastanak 31. decembra održan je ubrzo nakon što je Vrhovni sud odbio žalbu vladajuće stranke, Pokreta Samoopredjeljenje a nakon odluke IPŽP-a kojom je CIK-u naloženo da ovjeri Srpsku listu za predstojeći izborni proces.
Predstavnik Pokreta Samoopredjeljenje Sami Kurteši izjavio je 31. decembrada su dvije odluke - IPŽP-a i Vrhovnog suda - nepotpune, jer nisu uzete u obzir sve činjenice i dokazi potrebni za certifikaciju.
On je ponovo rekao da Srpska lista ne zaslužuje da bude ovjerena, da je vršila nasilje, ili da je inicirala i motivisala na nasilje, posebno na sjeveru zemlje.
Tokom sastanka 31. decembra, nekoliko drugih članova se takođe žalilo, ali su rekli da im pravni proces nije dao drugu priliku za žalbu.
Srpska lista je prvu odluku o necertificiranju smatrala nezakonitom i optužila premijera Kosova Aljbina Kurtija (Albin Kurti) da je umiješan u donošenje ove odluke.
Zapad je izrazio zabrinutost zbog neovjeravanja Srpske liste, dok je Evropska unija 31. decembra saopštila da bi politizacija ovjere izbornih lista bila nazadovanje za Kosovo.
Srpska lista je saopštila da će učestvovati na izborima nakon perioda bojkota političkih procesa na Kosovu.
Članovi ove stranke su 2022. godine kolektivno istupili iz kosovskih institucija, u znak protivljenja odlukama kosovskih vlasti o proširenju nadležnosti na teritoriju zemlje.
Parlamentarni izbori 9. februara predstavljaju prvi redovni izborni proces na Kosovu, nakon proglašenja nezavisnosti 2008. godine. Do sada je održano više vanrednih izbora.
Predsjedavajući CIK-a Krešnik Radonići, rekao je da su odluke IPŽP-a obavezujuće za instituciju koju vodi, te da smatra da je ovo pitanje zatvoreno.
"Odluka IPŽP-a je konačna, dok su prema članu 118. odluke IPŽP-a obavezujuće za CIK", rekao je on.
O ovoj odluci prisutni nisu morali glasati.
Srpska lista se žalila IPŽP-u, nakon što na sjednici 23. decembra CIK nije ovjerio ovaj politički subjekt, a nakon prigovora vladajuće stranke Pokreta Samoopredjeljenje. Oni su se pozvali na to da Srpska lista ne priznaje državu Kosovo.
Sastanak 31. decembra održan je ubrzo nakon što je Vrhovni sud odbio žalbu vladajuće stranke, Pokreta Samoopredjeljenje a nakon odluke IPŽP-a kojom je CIK-u naloženo da ovjeri Srpsku listu za predstojeći izborni proces.
Predstavnik Pokreta Samoopredjeljenje Sami Kurteši izjavio je 31. decembrada su dvije odluke - IPŽP-a i Vrhovnog suda - nepotpune, jer nisu uzete u obzir sve činjenice i dokazi potrebni za certifikaciju.
On je ponovo rekao da Srpska lista ne zaslužuje da bude ovjerena, da je vršila nasilje, ili da je inicirala i motivisala na nasilje, posebno na sjeveru zemlje.
Tokom sastanka 31. decembra, nekoliko drugih članova se takođe žalilo, ali su rekli da im pravni proces nije dao drugu priliku za žalbu.
Srpska lista je prvu odluku o necertificiranju smatrala nezakonitom i optužila premijera Kosova Aljbina Kurtija (Albin Kurti) da je umiješan u donošenje ove odluke.
Zapad je izrazio zabrinutost zbog neovjeravanja Srpske liste, dok je Evropska unija 31. decembra saopštila da bi politizacija ovjere izbornih lista bila nazadovanje za Kosovo.
Srpska lista je saopštila da će učestvovati na izborima nakon perioda bojkota političkih procesa na Kosovu.
Članovi ove stranke su 2022. godine kolektivno istupili iz kosovskih institucija, u znak protivljenja odlukama kosovskih vlasti o proširenju nadležnosti na teritoriju zemlje.
Parlamentarni izbori 9. februara predstavljaju prvi redovni izborni proces na Kosovu, nakon proglašenja nezavisnosti 2008. godine. Do sada je održano više vanrednih izbora.