Mario Kordić ostaje gradonačelnik Mostara
Gradsko vijeće Mostara reizabralo je 3. decembra aktualnog gradonačelnika Marija Kordića.
Kordića je predložila Hrvatska demokratska zajednica BiH, a protukandidati su mu bili Đani Rahimić iz Stranke demokratske akcije BiH i Slaven Bevanda, kojeg je kandidirala Hrvatska republikanska stranka.
Gradonačelnik Mostara ne bira se izravno na izborima, već između izabranih vijećnika, a Kordić je dobio 20 glasova u trećem krugu glasanja kad je potrebna opća većina od ukupno 35 vijećnika. U prva dva kruga potrebne su dvije trećine glasova, a u eventualnom četvrtom krugu, ako je broj glasova izjednačen, pobjeđuje kandidat koji ima manje godina.
Gradsko vijeće je nakon gradonačelnika izabralo i predsjedavajućeg koji, prema gradskom statutu, ne može biti iz reda istog naroda. Najviše glasova je dobio Đani Rahimić (14), a njegovi protukandidati Goran Bošnjak i Radmila Komadina iz HDZ-a BiH izabrani su sa po devet glasova za njegove zamjenike.
U Gradskom vijeću Mostara HDZ BiH ima 15 vijećnika, SDA deset, koalicija Grade moj tri, koalicija Trojka dva, Hrvatska republikanska stranka tri, a Hrvatska lista i HDZ 1990 po jednog.
U Mostaru je u Gradsko vijeće izabrano 15 Hrvata, što je ujedno i maksimalan broj zastupnika iz jednog naroda prema gradskom statutu, 13 Bošnjaka, pet Srba i dva vijećnika iz reda Ostalih.
U Mostaru se od 2008. do 2020. godine nisu održali izbori, jer političke stranke nisu mogle postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, čije je odredbe o izborima u tom gradu poništio Ustavni sud BiH.
Gradom je upravljao gradonačelnik Ljubo Bešlić, ali bez Gradskog vijeća, pa je budžet i projekte u tom periodu odobravao entitetski Parlament Federacije BiH.
Nakon izmjena Izbornog zakona BiH i izbora održanih 2020. godine, za gradonačelnika je izabran Mario Kordić, a vlast su, kao i prethodnih godina, činili Hrvatska demokratska zajednica i Stranka demokratske akcije.
Dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH postignut nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora.
Još uvijek nije u potpunosti provedena presuda Ustavnog suda BiH jer vijećnici u proteklom mandatu nisu postigli dogovor i izmijenili gradski Statut.
Kordića je predložila Hrvatska demokratska zajednica BiH, a protukandidati su mu bili Đani Rahimić iz Stranke demokratske akcije BiH i Slaven Bevanda, kojeg je kandidirala Hrvatska republikanska stranka.
Gradonačelnik Mostara ne bira se izravno na izborima, već između izabranih vijećnika, a Kordić je dobio 20 glasova u trećem krugu glasanja kad je potrebna opća većina od ukupno 35 vijećnika. U prva dva kruga potrebne su dvije trećine glasova, a u eventualnom četvrtom krugu, ako je broj glasova izjednačen, pobjeđuje kandidat koji ima manje godina.
Gradsko vijeće je nakon gradonačelnika izabralo i predsjedavajućeg koji, prema gradskom statutu, ne može biti iz reda istog naroda. Najviše glasova je dobio Đani Rahimić (14), a njegovi protukandidati Goran Bošnjak i Radmila Komadina iz HDZ-a BiH izabrani su sa po devet glasova za njegove zamjenike.
U Gradskom vijeću Mostara HDZ BiH ima 15 vijećnika, SDA deset, koalicija Grade moj tri, koalicija Trojka dva, Hrvatska republikanska stranka tri, a Hrvatska lista i HDZ 1990 po jednog.
U Mostaru je u Gradsko vijeće izabrano 15 Hrvata, što je ujedno i maksimalan broj zastupnika iz jednog naroda prema gradskom statutu, 13 Bošnjaka, pet Srba i dva vijećnika iz reda Ostalih.
U Mostaru se od 2008. do 2020. godine nisu održali izbori, jer političke stranke nisu mogle postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, čije je odredbe o izborima u tom gradu poništio Ustavni sud BiH.
Gradom je upravljao gradonačelnik Ljubo Bešlić, ali bez Gradskog vijeća, pa je budžet i projekte u tom periodu odobravao entitetski Parlament Federacije BiH.
Nakon izmjena Izbornog zakona BiH i izbora održanih 2020. godine, za gradonačelnika je izabran Mario Kordić, a vlast su, kao i prethodnih godina, činili Hrvatska demokratska zajednica i Stranka demokratske akcije.
Dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH postignut nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora.
Još uvijek nije u potpunosti provedena presuda Ustavnog suda BiH jer vijećnici u proteklom mandatu nisu postigli dogovor i izmijenili gradski Statut.