ru24.pro
World News in Bosnian
Декабрь
2024
1 2 3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Crna Gora ne zna kolika joj je dijaspora

0
Crna Gora nema registar dijaspore, niti tačan broj državljana koji žive u inostranstvu.


Iako ih je popisom stanovništva iz 2023. registrovano oko 44.000, procjene Društva statističara i demografa Crne Gore ukazuju da oko 200.000 crnogorskih državljana živi u inostranstvu.


To je skoro trećina ukupnog broja državljana Crne Gore.


Od 44.017 popisanih državljana u inostranstvu, četvrtina ih je u Njemačkoj.




Ministarstvo radi na registru dijaspore

U Ministarstvu dijaspore nemaju podatke o broju crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu jer postojeći registri nisu ažurirani, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz tog resora.


Kažu da rade na tehničkoj izradi registra koji bi trebao biti gotov 2025. godine.


Cilj registra je dobiti makar približno tačne podatke o broju naših ljudi u dijaspori kroz demografski upitnik, dodaju iz Ministarstva dijaspore, oformljenog ove godine.


Prethodnih deset godina postojala je Uprava za dijasporu.


Navode i da će registar uključiti podatke važne za razvojne politike zemlje, poput naučne baze dijaspore.


"Crna Gora ima u dijaspori izuzetne stručnjake u mnogim oblastima, koji su ogroman ljudski potencijal za našu malu državu, i registar će poslužiti da dođemo i do tih podataka", navode u Ministarstvu.


Više od polovine državljana u inostranstvu su starosti od dvadesete do pedesete godine.




Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje RSE zašto država do sada nije imala registar, te da li je nedostajala politička volja da se on izradi.


Decenijska neadekvatna briga za dijasporu

Poslanik vladajućeg "Pokreta Evropa sad" Gordan Stojović smatra da Crna Gora nema registar dijaspore jer nije imala instituciju koja bi se time bavila. Dodaje da se tom tematikom, ni danas, ne bavi na naučnoj osnovi.


"To je posao ne jedne nego više institucija, u koji treba uključiti i nauku. I to je generacijski posao, koji se stalno nadopunjuje", kaže Stojović, koji je dugogodišnji istraživač iseljeništva na američkom kontinentu.


Podsjeća da je Uprava za dijasporu uspostavljena tek 2013., ove godine prerasla u Ministarstvo, što smatra dobrom viješću.


Dodaje da je to samo početni korak u kreiranju državnih politika prema iseljeništvu, koje treba da uključe ne samo crnogorske državljane, već i njihove potomke u inostranstvu:


"Iseljeništvo je mnogo širi pojam. Imamo primjer Argentine, gdje je broj naših državljana svega nekoliko desetina, ali tamo ima između 60.000 i 80.000 potomaka naših državljana i iseljenika".


Iz Crne Gore se početkom dvadesetog vijeka masovno odlazilo u Argentinu "trbuhom za kruhom", u potrazi za boljim životom.


Da se motivi za napuštanje Crne Gore do danas nisu mnogo promijenili, pokazuje podatak da je gotovo polovina građana otišla iz ekonomskih i poslovnih razloga.




A da je ekonomija pokretač privremenih ili trajnih odlazaka ukazuje i podatak da je najviše onih koji su napustili Crnu Goru sa sjevera države, koji je ekonomski najmanje razvijen region.




Otkud različite procjene veličine dijaspore

Uprava za statistiku (MONSTAT) je popisom stanovništva obuhvatila "državljane Crne Gore koji su na radu, školovanju ili boravku u inostranstvu duže od godinu dana, ili imaju namjeru da budu odsutni duže od godinu, a koji su tokom popisa bili u Crnoj Gori ili su imali člana domaćinstva koji je za to lice mogao dati podatke".


MONSTAT je ovom metodom registrovao 44.017 državljana koji su u inostranstvu.


Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSDCG) procjenjuje da ih je približno 213.478, odnosno 27 odsto ukupnog broja državljana, kaže za RSE dr Gordana Radojević.




Do te brojke su došli upoređujući podatke iz Registra Ministarstva unutrašnjih poslova u kojem je 784.608 državljana, i popisa stanovništva koji je registrovao 565.804 državljana koji žive u Crnoj Gori kao uobičajenom mjestu boravka.


Podaci se odnose na 31. oktobar 2023, što je referentni datum popisa.


"Razlika između tih brojeva je 218.804 osoba. Kada se od toga oduzme uobičajeni procenat onih koji su nepopisani, dolazimo do 213.478 državljana koji žive van Crne Gore", kaže Radojević iz Društva statističara i demografa.


Višestruko manju brojku koju je objavio MONSTAT objašnjava metodološkim ograničenjima tradicionalnog popisa "od vrata do vrata", koji se oslanja na to da će te osobe biti prisutne prilikom popisa, ili će član domaćinstva dati informacije u njihovo ime.


"U slučajevima gdje toga nema, podaci o tim osobama nisu dostupni popisivačima", kaže Radojević.


Rješenje je, dodaje, sprovesti istraživanje koje bi uključilo i elektronski popis za dijasporu, čime bi im se putem online platformi ili aplikacija omogućilo prijavljivanje podataka bez obzira na lokaciju.


Tokom 2023. godine je skoro sedam hiljada crnogorskih građana otišlo u inostranstvo, što je duplo više nego godinu ranije.




Ukoliko se nastavi iseljavanje sadašnjim ritmom, broj stanovnika Crne Gore mogao bi značajno opasti u narednim decenijama, procjenjuju u Društvu statističara i demografa.


S druge strane, međutim, uočavaju i rast broja stranih državljana.




Ako se nastavi trend priliva stranaca koji je 65 odsto veći nego na popisu 2011. godine, onda bi se, i pored iseljavanja, broj stanovnika Crne Gore mogao održati, ili čak uvećati do 2050. godine, zaključuje Radojević.


MONSTAT je popisao skoro 47.000 stranaca koji borave u Crnoj Gori, dok ih je po evidenciji MUP-a iz septembra ove godine duplo više - oko 98.000 stranih državljana ima odobren boravak.