Počelo primirje između Izraela i Hezbolaha, stanovnici južnog Libana upozoreni da se ne vraćaju domovima
Prekid vatre između Izraela i libanske militantne grupe Hezbolaha stupio je na snagu u ranim jutarnjim satima u srijedu, ali su mu prethodile teške eksplozije na području Bejruta sve do početka primirja.
Glasne eksplozije do dogovorenog prekida vatre u 4.00 sata po lokalnom vremenu čuo je novinar agencije DPA u Bejrutu, a Reuters navodi da su se rafali mogli čuti širom Bejruta i nakon što je prekid vatre stupio na snagu.
Reuters prenosi da je mnoštvo automobila sa raseljenima iz južnog Libana koji su nakon prekida vatre počeli da idu prema jugu koji graniči sa Izraelom.
Novinari Reutersa vidjeli su na desetine automobila kako napuštaju lučki grad Sidon južno od Bejruta oko 4.00 ujutro po lokalnom vremenu i idu dublje u južni Liban.
Izraelske odbrambene snage (IDF) su pucale prije primirja tokom noći na područja u blizini međunarodnog aerodroma i juga zemlje.
Bilo je i napada u južnim predgrađima Bejruta u područjima gdje nije bilo prethodne vojne naredbe za evakuaciju.
Hezbolah je naveo da je ispalio rakete na sjeverno izraelsko naselje Even Menachem malo prije nego što je primirje stupilo na snagu, rekavši da je ta akcija bila podrška Palestincima u Pojasu Gaze.
Hezbolah, proiranski pokret u Libanu, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila samo njeno naoružano krilo, ali ne i političku partiju koja je zastupljena u parlamentu Libana.
Portparol IDF-a za arapski jezik i medije je upozorio stanovnike južnog Libana, od kojih su hiljade napustile svoje domove usred teških borbi, da će izraelska vojska "da ostane raspoređena na svojim položajima unutar južnog Libana".
"Zabranjeno vam je da idete prema selima za koja su odbrambene snage tražile da ih evakuišete ili prema odbrambenim snagama u tom području", napisao je Avichay Adraee na mreži X na arapskom.
On je dodao da je ta mjera bila za sigurnost stanovnika i da će IDF da ih obavijesti kada se mogu sigurno vratiti kućama.
U utorak je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum prema kojem bi se borbe trebale zaustaviti na 60 dana. Za to vrijeme Izrael će da povuče svoje trupe iz južnog Libana, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Borci Hezbolaha trebaju se da se vrate iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od de facto izraelsko-libanske granice, u skladu s Rezolucijom UN-a 1701 koja je označila kraj posljednjeg Libanskog rata 2006. godine, ali koja nikada nije u potpunosti sprovedena.
Izvještaji govore da će ukupno 10.000 vojnika libanske vojske, koji nisu uključeni u rat, biti stacionirano u pograničnom području paralelno sa izraelskim povlačenjem. Od ukupnog broja, 5.000 ih je već postavljeno.
Sporazum će da nadzire grupa država predvođena Sjedinjenim Državama, uz Francusku, Liban, Izrael i UN-ove mirovne snage UNIFIL.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je opisao sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha kao priliku za stabilizaciju Libana.
"Prekid neprijateljstava nudi Libancima priliku da, uz podršku svojih partnera, krenu u trajni oporavak zemlje", rekao je francuski čelnik.
On je pozvao na "trenutni izbor" libanskog predsjednika i reformu institucija zemlje kako bi se omogućio financijski oporavak.
Macron je dodao da Francuska "neće da štedi truda" da podrži prekid vatre i da će to učiniti sa Privremenim snagama UN-a u Libanu, u kojima Francuska, kako je rekao, igra "centralnu ulogu sa nizom partnera".
Francuski predsjednik je naglasio da ovaj sporazum ne znači da rat u Gazi treba zaboraviti.
Rekao je da će Francuska "da nastavi sa naporima da se postigne prekid neprijateljstava, oslobađanje talaca, ogroman priljev humanitarne pomoći i, naravno, pravedno i trajno političko rješenje koje uključuje dvije države".
Neposredno prije planiranog početka primirja, izraelska vojska je objavila da je ubila još jednog visokog člana palestinskog militantnog Hamasa u Pojasu Gaze, kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija karakterišu kao terorističku organizaciju.
Izraelske vazdušne snage "precizno su pogodile Mumina al-Jabarija" kojeg su opisale kao iskusnog teroristu u snajperskoj jedinici Hamasa, koji je djelovao u prostoriji zgrade koja je prije služila kao škola, objavio je rano u srijedu IDF na svom Telegram kanalu.
Tokom ratovanja Izraela u Gazi, ubijeno je 44.249 ljudi, a kompletno stanovništvo te palestinske teritorije je najmanje jednom moralo da se seli.
Kampanja je započela u znak odmazde, nakon što su militanti predvođeni Hamasom upali u Izrael 7. oktobra 2023. ubili 1.200 ljudi i kidnapovali više od 250 osoba.
Poslije tog napada Hamasa na Izrael 2023., višemjesečne borbe između Izraela i Hezbolaha su posljednjih mjeseci prerasle u potpuni rat, pri čemu je Izrael ubio glavne vođe Hezbolaha i poslao kopnene snage na jug Libana.
U izraelskom bombardovanju u Libanu je poginulo više od 3.800 ljudi, a ranjeno više od 15.000, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja. Na izraelskoj strani, oko 90 vojnika i skoro 50 civila ubijeno je od raketa i dronova u sjevernom Izraelu i u borbama u Libanu.
Glasne eksplozije do dogovorenog prekida vatre u 4.00 sata po lokalnom vremenu čuo je novinar agencije DPA u Bejrutu, a Reuters navodi da su se rafali mogli čuti širom Bejruta i nakon što je prekid vatre stupio na snagu.
Reuters prenosi da je mnoštvo automobila sa raseljenima iz južnog Libana koji su nakon prekida vatre počeli da idu prema jugu koji graniči sa Izraelom.
Novinari Reutersa vidjeli su na desetine automobila kako napuštaju lučki grad Sidon južno od Bejruta oko 4.00 ujutro po lokalnom vremenu i idu dublje u južni Liban.
Izraelske odbrambene snage (IDF) su pucale prije primirja tokom noći na područja u blizini međunarodnog aerodroma i juga zemlje.
Bilo je i napada u južnim predgrađima Bejruta u područjima gdje nije bilo prethodne vojne naredbe za evakuaciju.
Hezbolah je naveo da je ispalio rakete na sjeverno izraelsko naselje Even Menachem malo prije nego što je primirje stupilo na snagu, rekavši da je ta akcija bila podrška Palestincima u Pojasu Gaze.
Hezbolah, proiranski pokret u Libanu, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila samo njeno naoružano krilo, ali ne i političku partiju koja je zastupljena u parlamentu Libana.
Portparol IDF-a za arapski jezik i medije je upozorio stanovnike južnog Libana, od kojih su hiljade napustile svoje domove usred teških borbi, da će izraelska vojska "da ostane raspoređena na svojim položajima unutar južnog Libana".
"Zabranjeno vam je da idete prema selima za koja su odbrambene snage tražile da ih evakuišete ili prema odbrambenim snagama u tom području", napisao je Avichay Adraee na mreži X na arapskom.
On je dodao da je ta mjera bila za sigurnost stanovnika i da će IDF da ih obavijesti kada se mogu sigurno vratiti kućama.
U utorak je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum prema kojem bi se borbe trebale zaustaviti na 60 dana. Za to vrijeme Izrael će da povuče svoje trupe iz južnog Libana, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Borci Hezbolaha trebaju se da se vrate iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od de facto izraelsko-libanske granice, u skladu s Rezolucijom UN-a 1701 koja je označila kraj posljednjeg Libanskog rata 2006. godine, ali koja nikada nije u potpunosti sprovedena.
Izvještaji govore da će ukupno 10.000 vojnika libanske vojske, koji nisu uključeni u rat, biti stacionirano u pograničnom području paralelno sa izraelskim povlačenjem. Od ukupnog broja, 5.000 ih je već postavljeno.
Sporazum će da nadzire grupa država predvođena Sjedinjenim Državama, uz Francusku, Liban, Izrael i UN-ove mirovne snage UNIFIL.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je opisao sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha kao priliku za stabilizaciju Libana.
"Prekid neprijateljstava nudi Libancima priliku da, uz podršku svojih partnera, krenu u trajni oporavak zemlje", rekao je francuski čelnik.
On je pozvao na "trenutni izbor" libanskog predsjednika i reformu institucija zemlje kako bi se omogućio financijski oporavak.
Macron je dodao da Francuska "neće da štedi truda" da podrži prekid vatre i da će to učiniti sa Privremenim snagama UN-a u Libanu, u kojima Francuska, kako je rekao, igra "centralnu ulogu sa nizom partnera".
Francuski predsjednik je naglasio da ovaj sporazum ne znači da rat u Gazi treba zaboraviti.
Rekao je da će Francuska "da nastavi sa naporima da se postigne prekid neprijateljstava, oslobađanje talaca, ogroman priljev humanitarne pomoći i, naravno, pravedno i trajno političko rješenje koje uključuje dvije države".
Neposredno prije planiranog početka primirja, izraelska vojska je objavila da je ubila još jednog visokog člana palestinskog militantnog Hamasa u Pojasu Gaze, kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija karakterišu kao terorističku organizaciju.
Izraelske vazdušne snage "precizno su pogodile Mumina al-Jabarija" kojeg su opisale kao iskusnog teroristu u snajperskoj jedinici Hamasa, koji je djelovao u prostoriji zgrade koja je prije služila kao škola, objavio je rano u srijedu IDF na svom Telegram kanalu.
Tokom ratovanja Izraela u Gazi, ubijeno je 44.249 ljudi, a kompletno stanovništvo te palestinske teritorije je najmanje jednom moralo da se seli.
Kampanja je započela u znak odmazde, nakon što su militanti predvođeni Hamasom upali u Izrael 7. oktobra 2023. ubili 1.200 ljudi i kidnapovali više od 250 osoba.
Poslije tog napada Hamasa na Izrael 2023., višemjesečne borbe između Izraela i Hezbolaha su posljednjih mjeseci prerasle u potpuni rat, pri čemu je Izrael ubio glavne vođe Hezbolaha i poslao kopnene snage na jug Libana.
U izraelskom bombardovanju u Libanu je poginulo više od 3.800 ljudi, a ranjeno više od 15.000, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja. Na izraelskoj strani, oko 90 vojnika i skoro 50 civila ubijeno je od raketa i dronova u sjevernom Izraelu i u borbama u Libanu.