Rekordnih 300 milijardi dolara za siromašnije zemlje u klimatskom sporazumu sa COP29
Evropska unija (EU), SAD i druge bogate zemlje su se obavezale da će dati rekordnih 300 milijardi dolara zemljama u razvoju kako bi im pomogle da se pripreme za klimatske promjene i spriječe ih.
Dogovor je postignut na klimatskom samitu UN-a COP29 u Azerbejdžanu, u pregovorima koji su trajali 33 sata duže nego je očekivano i skoro propali.
Šef UN-ovog tijela za klimu Simon Stiell rekao je da je to "bio težak put, ali smo postigli dogovor".
Ipak, razgovori nisu uspjeli da se nadograde na sporazumu usvojenom prošle godine, koji je pozvao nacije da "pređu sa fosilnih goriva", prenosi BBC.
Samit UN-a o klimatskim promjenama trebao je biti završen 22. novembra, ali je bio produžen dok su pregovarači iz gotovo 200 zemalja - koje moraju usvojiti sporazum konsenzusom - pokušavali zatvoreni u jednoj prostoriji postići dogovor o planu finansiranja za narednu deceniju.
Prijedlog vrijedan 250 milijardi dolara, koji je 22. novembra izradilo azerbejdžansko predsjedništvo COP29, zemlje u razvoju su odbacile kao užasno nedovoljan zbog velikih troškova oluja, poplava i suša izazvanih klimatskim promjenama.
Pregovarači iz zemalja u razvoju i ostrvskih država su izrazili frustraciju zbog procesa za koji su rekli da nije inkluzivan, te su bili privremeno napustili razgovore.
"Izašli smo... smatramo da nas nisu slušali", rekao je Sedrik Šuster, predsjedavajući Grupe malih ostrvskih država, koji je iz Samoe.
Evans Ndževa, predsjrdavajući grupe Najmanje razvijenih zemalja izjavio je da je sadašnji dogovor za njih "neprihvatljiv".
Zemlje u razvoju optužile su bogate zemlje da pokušavaju da izdejstvuju šta one hoće, a male ostrvske zemlje, koje su posebno osjetljive na uticaj klimatskih promjena, optužile su zemlju domaćina Azerbejdžan da ih je ignorisala tokom cijele dvije sedmice koliko je konferencija trajala.
Bogate zemlje obavezne su da pomognu osjetljivim zemljama, prema sporazumu postignutom na konferenciji o klimi u Parizu 2015. godine.
Zemlje u razvoju traže 1.300 milijardi dolara da im se pomogne u prilagođavanju sušama, poplavama, podizanju nivoa mora i ekstremnoj vrućini, da plate za gubitke i štete izazvane ekstremnim vremenskim prilikama, i za tranziciju svojih energetskih sistema od fosilnih goriva koja zagrevaju planetu ka čistoj energiji.
Dogovor je postignut na klimatskom samitu UN-a COP29 u Azerbejdžanu, u pregovorima koji su trajali 33 sata duže nego je očekivano i skoro propali.
Šef UN-ovog tijela za klimu Simon Stiell rekao je da je to "bio težak put, ali smo postigli dogovor".
Ipak, razgovori nisu uspjeli da se nadograde na sporazumu usvojenom prošle godine, koji je pozvao nacije da "pređu sa fosilnih goriva", prenosi BBC.
Samit UN-a o klimatskim promjenama trebao je biti završen 22. novembra, ali je bio produžen dok su pregovarači iz gotovo 200 zemalja - koje moraju usvojiti sporazum konsenzusom - pokušavali zatvoreni u jednoj prostoriji postići dogovor o planu finansiranja za narednu deceniju.
Prijedlog vrijedan 250 milijardi dolara, koji je 22. novembra izradilo azerbejdžansko predsjedništvo COP29, zemlje u razvoju su odbacile kao užasno nedovoljan zbog velikih troškova oluja, poplava i suša izazvanih klimatskim promjenama.
Pregovarači iz zemalja u razvoju i ostrvskih država su izrazili frustraciju zbog procesa za koji su rekli da nije inkluzivan, te su bili privremeno napustili razgovore.
"Izašli smo... smatramo da nas nisu slušali", rekao je Sedrik Šuster, predsjedavajući Grupe malih ostrvskih država, koji je iz Samoe.
Evans Ndževa, predsjrdavajući grupe Najmanje razvijenih zemalja izjavio je da je sadašnji dogovor za njih "neprihvatljiv".
Zemlje u razvoju optužile su bogate zemlje da pokušavaju da izdejstvuju šta one hoće, a male ostrvske zemlje, koje su posebno osjetljive na uticaj klimatskih promjena, optužile su zemlju domaćina Azerbejdžan da ih je ignorisala tokom cijele dvije sedmice koliko je konferencija trajala.
Bogate zemlje obavezne su da pomognu osjetljivim zemljama, prema sporazumu postignutom na konferenciji o klimi u Parizu 2015. godine.
Zemlje u razvoju traže 1.300 milijardi dolara da im se pomogne u prilagođavanju sušama, poplavama, podizanju nivoa mora i ekstremnoj vrućini, da plate za gubitke i štete izazvane ekstremnim vremenskim prilikama, i za tranziciju svojih energetskih sistema od fosilnih goriva koja zagrevaju planetu ka čistoj energiji.