Bogati digli ponudu za finansiranje klimatskih promjena na COP29 nakon bunta zemalja u razvoju
Evropska unija (EU), SAD i druge bogate zemlje podigle su svoju ponudu klimatskih sredstava za zemlje u razvoju na 300 milijardi dolara godišnje na COP29, u pokušaju da otključaju sve napetije pregovore koji su potrajali duže nego je planirano.
Samit UN-a o klimatskim promjenama trebao je biti završen 22. novembra, ali se produžio i na 23. septembar, dok pregovarači iz gotovo 200 zemalja - koje moraju usvojiti sporazum konsenzusom - pokušavaju zatvoreni u jednoj prostoriji postići dogovor o planu finansiranja za narednu deceniju.
Prijedlog vrijedan 250 milijardi dolara, koji je 22. novembra izradilo azerbejdžansko predsjedništvo COP29, zemlje u razvoju su odbacile kao užasno nedovoljan zbog velikih troškova oluja, poplava i suša izazvanih klimatskim promjenama.
Nije jasno da li će revidirana ponuda biti dovoljna da dovede do dogovora, ali pregovarači iz zemalja u razvoju i ostrvskih država 23. novembra su izrazili frustraciju zbog procesa za koji su rekli da nije inkluzivan, te su privremeno napustili razgovore.
"Izašli smo... smatramo da nas nisu slušali", rekao je Sedrik Šuster, predsjedavajući Grupe malih ostrvskih država, koji je iz Samoe.
Evans Ndževa, predsjrdavajući grupe Najmanje razvijenih zemalja izjavio je da je sadašnji dogovor za njih "neprihvatljiv".
Zemlje u razvoju optužile su bogate zemlje da pokušavaju da izdejstvuju šta one hoće, a male ostrvske zemlje, koje su posebno osjetljive na uticaj klimatskih promjena, optužile su zemlju domaćina Azerbejdžan da ih je ignorisala tokom cijele dvije sedmice koliko je konferencija trajala.
Bogate zemlje obavezne su da pomognu osjetljivim zemljama, prema sporazumu postignutom na konferenciji o klimi u Parizu 2015. godine.
Zemlje u razvoju traže 1.300 milijardi dolara da im se pomogne u prilagođavanju sušama, poplavama, podizanju nivoa mora i ekstremnoj vrućini, da plate za gubitke i štete izazvane ekstremnim vremenskim prilikama, i za tranziciju svojih energetskih sistema od fosilnih goriva koja zagrevaju planetu ka čistoj energiji.
Komesar EU za klimu Vopke Hustra (Wopke Hoestra) rekao je da evropska delegacija radi sve što može da konferencija bude uspješna.
Azerbejdžansko predsjedništvo konferencije o klimi COP29 predviđa tokom popodneva da objavi konačni kompromisni prijedlog i da ga zatim podnese na usvajanje na plenarnoj sjednici pred predstavnicima gotovo 200 zemalja pozvanih na konferenciju, što će biti više od 24 sata kasnije od predviđenog završtetka skupa.
Samit UN-a o klimatskim promjenama trebao je biti završen 22. novembra, ali se produžio i na 23. septembar, dok pregovarači iz gotovo 200 zemalja - koje moraju usvojiti sporazum konsenzusom - pokušavaju zatvoreni u jednoj prostoriji postići dogovor o planu finansiranja za narednu deceniju.
Prijedlog vrijedan 250 milijardi dolara, koji je 22. novembra izradilo azerbejdžansko predsjedništvo COP29, zemlje u razvoju su odbacile kao užasno nedovoljan zbog velikih troškova oluja, poplava i suša izazvanih klimatskim promjenama.
Nije jasno da li će revidirana ponuda biti dovoljna da dovede do dogovora, ali pregovarači iz zemalja u razvoju i ostrvskih država 23. novembra su izrazili frustraciju zbog procesa za koji su rekli da nije inkluzivan, te su privremeno napustili razgovore.
"Izašli smo... smatramo da nas nisu slušali", rekao je Sedrik Šuster, predsjedavajući Grupe malih ostrvskih država, koji je iz Samoe.
Evans Ndževa, predsjrdavajući grupe Najmanje razvijenih zemalja izjavio je da je sadašnji dogovor za njih "neprihvatljiv".
Zemlje u razvoju optužile su bogate zemlje da pokušavaju da izdejstvuju šta one hoće, a male ostrvske zemlje, koje su posebno osjetljive na uticaj klimatskih promjena, optužile su zemlju domaćina Azerbejdžan da ih je ignorisala tokom cijele dvije sedmice koliko je konferencija trajala.
Bogate zemlje obavezne su da pomognu osjetljivim zemljama, prema sporazumu postignutom na konferenciji o klimi u Parizu 2015. godine.
Zemlje u razvoju traže 1.300 milijardi dolara da im se pomogne u prilagođavanju sušama, poplavama, podizanju nivoa mora i ekstremnoj vrućini, da plate za gubitke i štete izazvane ekstremnim vremenskim prilikama, i za tranziciju svojih energetskih sistema od fosilnih goriva koja zagrevaju planetu ka čistoj energiji.
Komesar EU za klimu Vopke Hustra (Wopke Hoestra) rekao je da evropska delegacija radi sve što može da konferencija bude uspješna.
Azerbejdžansko predsjedništvo konferencije o klimi COP29 predviđa tokom popodneva da objavi konačni kompromisni prijedlog i da ga zatim podnese na usvajanje na plenarnoj sjednici pred predstavnicima gotovo 200 zemalja pozvanih na konferenciju, što će biti više od 24 sata kasnije od predviđenog završtetka skupa.