Povratak Trumpa uz niz presedana
Donald Trump, koji se vratio u kampanju sa "osvetom" da povrati Bijelu kuću, ponovo će biti predsjednik Sjedinjenih Država.
Pobjedom na izborima 5. novembra, Trump je prevazišao podjele unutar Republikanske stranke, pravna pitanja koja proizilaze iz njegovog prvog mandata od 2017. do 2021. i pokušaj atentata na njega.
Trump je takođe odbio ljutiti skup Demokratske stranke nakon što je odlazećeg predsjednika Joea Bidena na mjestu demokratskog predsjedničkog kandidata zamijenila njegova potpredsjednica Kamala Harris.
Sa 78 godina, najstariji je koji je ikada pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u, nadmašivši Bidena, koji je imao 77 godina kada je pobijedio Trumpa prije četiri godine.
Nakon svoje inauguracije 20. januara, Trump će takođe moći polagati pravo da bude i 45. i 47. predsjednik Sjedinjenih Država. Samo još jedan američki predsjednik, Grover Cleveland, 22. i 24., imao je dva neuzastopna mandata, prije više od 130 godina.
Trump je već sada prvi predsjednik ikada smijenjen dva puta, a ujedno je i prvi predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.
Po ulasku u svoj drugi mandat, još uvijek se suočava s dvije neriješene krivične optužnice, koje se odnose na navodne pokušaje da se poremeti mirni prijenos vlasti na Bidena i miješanje u izbore 2020. u državi Džordžija. Treća optužnica u vezi Trumpovog navodnog nezakonitog skladištenja povjerljivih dokumenata odbačena je u julu.
Ali Trump je u svoju četvrtu predsjedničku kampanju unio bogato iskustvo i podršku.
Mnogi lojalni sljedbenici prihvatili su njegovo odbijanje da prizna svoj izborni poraz od Bidena, njegovu vatrenu retoriku protiv njegovih političkih rivala i sugestije da su njegovi pravni problemi rezultat "lova na vještice" protiv njega.
Trump je takođe rutinski bio na prvom mjestu u anketama u kojima su glasači pitani kojem kandidatu se najviše vjeruje u rješavanju vruće teme imigracije, kao i visokih troškova stanovanja i hrane.
Tokom svoje kampanje on je sebe predstavio kao kandidata koji je najprikladniji da popravi Ameriku za koju je tvrdio da je preplavljena ilegalnim imigrantima, stagnirajući kod kuće i "mlatarajući" u inostranstvu, a kojom upravlja "duboka država" sumnjivih vladinih zvaničnika i birokrata.
Tokom svoje kampanje 2016. pridobio je glasače obećanjima da će "Učiniti Ameriku ponovo velikom", uspostavljanjem boljih trgovinskih sporazuma i jačanjem finansiranja američke vojske kao dio napora da se povrati poštovanje prema Sjedinjenim Državama širom svijeta.
Takođe je unovčio svoj status slavne ličnosti kao njujorški magnat za nekretnine što mu je donijelo statusno ime "Donald" kasnih 1980-ih godina.
S njegovim prezimenom koje krasi luksuzne kule širom svijeta, a televizijska publika oduševljena njegovom frazom "otpušten si" u njegovom rijalitiju, mnogi su Trumpa vidjeli kao čovjeka sposobnog da "isuši močvaru" - što se odnosi na navodnu veliku vladu i korupciju u Washingtonu.
Ovog puta, Trump više nije bio politički autsajder, već se smatra da je prebrodio oluje i dokazao da je čvrst lider na globalnoj sceni.
Na "bojnom polju" u sedam država koje su na kraju odredile ishod izbora, birači su većinom smatrali Trumpa najpogodnijim da vodi kurs nacije usred ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Tokom prvog mandata, Trump je jednostrano povukao Sjedinjene Države iz iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i pokrenuo trgovinski rat sa ekonomskim rivalom Kinom.
Takođe je povukao Sjedinjene Države iz globalnih sporazuma za koje je vjerovao da nisu od koristi Washingtonu i izvršio pritisak na saveznike u NATO-u da povećaju finansiranje odbrane, što je većina njih i učinila.
U jednom od svojih kontroverznijih poslova, Trumpova administracija je izradila sporazum s talibanima koji je postavio uslove za potpuno povlačenje američkih trupa iz Afganistana 2021. godine.
Trumpovi protivnici su taj dogovor vidjeli kao postavljanje pozornice za preuzimanje vlasti od strane Talibana, ali Tramp je optužio Bidena i Harris da su pogrešno postupili u toj situaciji do te mjere da je to ohrabrilo Rusiju da napadne Ukrajinu 2022. godine.
Tokom prvog mandata, Tramp je pokušao da preoblikuje odnose Vašingtona sa Rusijom, podstičući poboljšane veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istovremeno uvodeći niz kaznenih sankcija protiv Moskve.
Trump je rekao da će njegov odnos sa Putinom pomoći da se okonča rat Rusije protiv Ukrajine.
Pobjedom na izborima 5. novembra, Trump je prevazišao podjele unutar Republikanske stranke, pravna pitanja koja proizilaze iz njegovog prvog mandata od 2017. do 2021. i pokušaj atentata na njega.
Trump je takođe odbio ljutiti skup Demokratske stranke nakon što je odlazećeg predsjednika Joea Bidena na mjestu demokratskog predsjedničkog kandidata zamijenila njegova potpredsjednica Kamala Harris.
Sa 78 godina, najstariji je koji je ikada pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u, nadmašivši Bidena, koji je imao 77 godina kada je pobijedio Trumpa prije četiri godine.
Nakon svoje inauguracije 20. januara, Trump će takođe moći polagati pravo da bude i 45. i 47. predsjednik Sjedinjenih Država. Samo još jedan američki predsjednik, Grover Cleveland, 22. i 24., imao je dva neuzastopna mandata, prije više od 130 godina.
Trump je već sada prvi predsjednik ikada smijenjen dva puta, a ujedno je i prvi predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.
Po ulasku u svoj drugi mandat, još uvijek se suočava s dvije neriješene krivične optužnice, koje se odnose na navodne pokušaje da se poremeti mirni prijenos vlasti na Bidena i miješanje u izbore 2020. u državi Džordžija. Treća optužnica u vezi Trumpovog navodnog nezakonitog skladištenja povjerljivih dokumenata odbačena je u julu.
Ali Trump je u svoju četvrtu predsjedničku kampanju unio bogato iskustvo i podršku.
Mnogi lojalni sljedbenici prihvatili su njegovo odbijanje da prizna svoj izborni poraz od Bidena, njegovu vatrenu retoriku protiv njegovih političkih rivala i sugestije da su njegovi pravni problemi rezultat "lova na vještice" protiv njega.
Trump je takođe rutinski bio na prvom mjestu u anketama u kojima su glasači pitani kojem kandidatu se najviše vjeruje u rješavanju vruće teme imigracije, kao i visokih troškova stanovanja i hrane.
Tokom svoje kampanje on je sebe predstavio kao kandidata koji je najprikladniji da popravi Ameriku za koju je tvrdio da je preplavljena ilegalnim imigrantima, stagnirajući kod kuće i "mlatarajući" u inostranstvu, a kojom upravlja "duboka država" sumnjivih vladinih zvaničnika i birokrata.
Tokom svoje kampanje 2016. pridobio je glasače obećanjima da će "Učiniti Ameriku ponovo velikom", uspostavljanjem boljih trgovinskih sporazuma i jačanjem finansiranja američke vojske kao dio napora da se povrati poštovanje prema Sjedinjenim Državama širom svijeta.
Takođe je unovčio svoj status slavne ličnosti kao njujorški magnat za nekretnine što mu je donijelo statusno ime "Donald" kasnih 1980-ih godina.
S njegovim prezimenom koje krasi luksuzne kule širom svijeta, a televizijska publika oduševljena njegovom frazom "otpušten si" u njegovom rijalitiju, mnogi su Trumpa vidjeli kao čovjeka sposobnog da "isuši močvaru" - što se odnosi na navodnu veliku vladu i korupciju u Washingtonu.
Ovog puta, Trump više nije bio politički autsajder, već se smatra da je prebrodio oluje i dokazao da je čvrst lider na globalnoj sceni.
Na "bojnom polju" u sedam država koje su na kraju odredile ishod izbora, birači su većinom smatrali Trumpa najpogodnijim da vodi kurs nacije usred ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Tokom prvog mandata, Trump je jednostrano povukao Sjedinjene Države iz iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i pokrenuo trgovinski rat sa ekonomskim rivalom Kinom.
Takođe je povukao Sjedinjene Države iz globalnih sporazuma za koje je vjerovao da nisu od koristi Washingtonu i izvršio pritisak na saveznike u NATO-u da povećaju finansiranje odbrane, što je većina njih i učinila.
U jednom od svojih kontroverznijih poslova, Trumpova administracija je izradila sporazum s talibanima koji je postavio uslove za potpuno povlačenje američkih trupa iz Afganistana 2021. godine.
Trumpovi protivnici su taj dogovor vidjeli kao postavljanje pozornice za preuzimanje vlasti od strane Talibana, ali Tramp je optužio Bidena i Harris da su pogrešno postupili u toj situaciji do te mjere da je to ohrabrilo Rusiju da napadne Ukrajinu 2022. godine.
Tokom prvog mandata, Tramp je pokušao da preoblikuje odnose Vašingtona sa Rusijom, podstičući poboljšane veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istovremeno uvodeći niz kaznenih sankcija protiv Moskve.
Trump je rekao da će njegov odnos sa Putinom pomoći da se okonča rat Rusije protiv Ukrajine.