U Skupštini RS rasprava o ukidanju 'rodnog identiteta' iz zakona u tom bh. entitetu
Skupština Republike Srpske razmatrala je 30. oktobra Nacrt zakona u kojem se pojam "rodni identitet" briše ili mijenja pojmom "drugo lično svojstvo", kako je navedeno u Ustavu RS.
Rodni identitet podrazumijeva lični osjećaj vlastitog roda. Odnosi se na subjektivni doživljaj sebe, bilo kao žene ili muškarca, ili nečeg drugog.
U pojedinim odredbama Nacrta pojam "rodni identitet" se briše ili mijenja pojmom "drugo lično svojstvo" koji se navodi u Ustavu RS.
Pojam "drugo lično svojstvo" nije pojašnjen u Ustavu RS, ni u tekstu nacrta.
Poslanici vladajućih stranaka, predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), proruskog lidera Milorada Dodika, tokom rasprave su izjavili da "rodni identitet treba izbaciti iz Krivičnog zakona Republike Srpske, jer se njime nameću nepoželjne evropske vrijednosti".
"Ako mi sada prihvatimo i ostavimo ovo (rodni identitet), onda će slijedom toga biti inicijativa i neko će u ličnoj karti promijeniti pol, a u stvarnosti neće, onda bi tako na izbornim listama za parlament drugo mjesto vrlo lako mogao zauzeti muškarac, ukoliko se izjasni kao žena", rekao je poslanik SNSD-a Srđan Mazalica.
On je negirao postojanje rodnih identiteta, osim onih koji su jasni po polu.
"Dakle, tu se radi se o psihološkim problemima koje imaju ljudi sa svojim identitetom. Onda su to stavili na jedan viši nivo, gdje se pripadnost tog identiteta pokušava nametnuti rame uz rame određenom polu", rekao je Mazalica.
Sa druge strane, Tanja Vukomanović, poslanica opozicione Partije demokratskog progresa, istakla je kako termin "rodni identitet" u Krivičnom zakonu nema veze sa promjenom pola, te da je sve krenulo iz priče o borbi za ravnopravnost žena.
"Ovo ništa neće promijeniti, nikome nije smetalo, štetu nije nanijelo, samo što sad postoji mogućnost da neko ko strada, počinilac bude manje kažnjen za djelo, jer ovo su konkretni zločini iz mržnje, diskriminacije i mi ovdje ublažavamo kaznu", rekla je Vukomanović.
Ministar pravde RS Miloš Bukejlović rekao je da se uvođenjem termina "drugog ličnog svojstva" umjesto "rodnog identiteta", omogućava "zaštita svih građana Republike Srpske".
On tvrdi da se izmjenama "ne potkopava napredak" koji je postignut u očuvanju i unapređenju individualnih ljudskih prava.
"Vrši se usklađivanje sa Ustavom RS. Uvođenjem "drugog ličnog svojstva" daje se šira definicija koja ne može dovesti do negativnih reperkusija po bilo kojeg građanina", istakao je Bukejlović.
Izmjene zakona bez pojma "rodni identitet" Vlada RS usvojila je početkom jula, a Nacrt je ranije objavljen na sajtu entitetskog Ministarstva pravde.
Brojne organizacije su pozvale na neusvajanje ovog nacrta.
U pismu koje je uputila Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija (OHCHR) vlasti u BiH i RS se pozivaju da se "rodni identitet" ne izbacuje iz postojećeg zakona.
Eksperti UN-a u pismu su istakli da predložene izmjene ugrožavaju prava osoba koje su izložene zločinima iz mržnje, podsticanju na nasilje i mržnju, te drugim kršenjima ljudskih prava na osnovu rodnog identiteta.
Poslanici bi se o brisanju spornog termina trebali izjasniti u četvrtak, 31. oktobra u danu za glasanje o raspravljenim tačkama dnevnog reda.
Rodni identitet podrazumijeva lični osjećaj vlastitog roda. Odnosi se na subjektivni doživljaj sebe, bilo kao žene ili muškarca, ili nečeg drugog.
U pojedinim odredbama Nacrta pojam "rodni identitet" se briše ili mijenja pojmom "drugo lično svojstvo" koji se navodi u Ustavu RS.
Pojam "drugo lično svojstvo" nije pojašnjen u Ustavu RS, ni u tekstu nacrta.
Poslanici vladajućih stranaka, predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), proruskog lidera Milorada Dodika, tokom rasprave su izjavili da "rodni identitet treba izbaciti iz Krivičnog zakona Republike Srpske, jer se njime nameću nepoželjne evropske vrijednosti".
"Ako mi sada prihvatimo i ostavimo ovo (rodni identitet), onda će slijedom toga biti inicijativa i neko će u ličnoj karti promijeniti pol, a u stvarnosti neće, onda bi tako na izbornim listama za parlament drugo mjesto vrlo lako mogao zauzeti muškarac, ukoliko se izjasni kao žena", rekao je poslanik SNSD-a Srđan Mazalica.
On je negirao postojanje rodnih identiteta, osim onih koji su jasni po polu.
"Dakle, tu se radi se o psihološkim problemima koje imaju ljudi sa svojim identitetom. Onda su to stavili na jedan viši nivo, gdje se pripadnost tog identiteta pokušava nametnuti rame uz rame određenom polu", rekao je Mazalica.
Sa druge strane, Tanja Vukomanović, poslanica opozicione Partije demokratskog progresa, istakla je kako termin "rodni identitet" u Krivičnom zakonu nema veze sa promjenom pola, te da je sve krenulo iz priče o borbi za ravnopravnost žena.
"Ovo ništa neće promijeniti, nikome nije smetalo, štetu nije nanijelo, samo što sad postoji mogućnost da neko ko strada, počinilac bude manje kažnjen za djelo, jer ovo su konkretni zločini iz mržnje, diskriminacije i mi ovdje ublažavamo kaznu", rekla je Vukomanović.
Ministar pravde RS Miloš Bukejlović rekao je da se uvođenjem termina "drugog ličnog svojstva" umjesto "rodnog identiteta", omogućava "zaštita svih građana Republike Srpske".
On tvrdi da se izmjenama "ne potkopava napredak" koji je postignut u očuvanju i unapređenju individualnih ljudskih prava.
"Vrši se usklađivanje sa Ustavom RS. Uvođenjem "drugog ličnog svojstva" daje se šira definicija koja ne može dovesti do negativnih reperkusija po bilo kojeg građanina", istakao je Bukejlović.
Izmjene zakona bez pojma "rodni identitet" Vlada RS usvojila je početkom jula, a Nacrt je ranije objavljen na sajtu entitetskog Ministarstva pravde.
Brojne organizacije su pozvale na neusvajanje ovog nacrta.
U pismu koje je uputila Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija (OHCHR) vlasti u BiH i RS se pozivaju da se "rodni identitet" ne izbacuje iz postojećeg zakona.
Eksperti UN-a u pismu su istakli da predložene izmjene ugrožavaju prava osoba koje su izložene zločinima iz mržnje, podsticanju na nasilje i mržnju, te drugim kršenjima ljudskih prava na osnovu rodnog identiteta.
Poslanici bi se o brisanju spornog termina trebali izjasniti u četvrtak, 31. oktobra u danu za glasanje o raspravljenim tačkama dnevnog reda.