Mickoski: Spreman sam na kompromis sa Bugarskom, ali da se ne spotičemo o nove prepreke ka EU
Makedonski premijer Hristijan Mickoski očekuje odgovor iz Brisela kako će da teku pregovori sa Evropskom unijom ukoliko dođe do promjena Ustava, te da li će se primjenjivati sa odloženim dejstvom.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa tvrdi da u Sjevernoj Makedoniji nema ruskog uticaja, ali smatra da evroskepticizam podstiču neki bugarski političari.
Ne očekuje promjenu američke politike na Balkanu ni nakon izbora u Sjedinjenim Državama, niti favorizuje bilo kojeg od dva kandidata, uprkos sastancima sa Richardom Grenellom, bivšim specijalnim izaslanikom Donalda Trumpa.
RSE: Predsjednica Evropske komisije Urusla von der Leyen jasno je rekla da su jedini korak do početka pregovora ustavne izmjene na koje je država već pristala. Jeste li dobili "ne" za odložene ustavne promjene?
Mickoski: Mislim da bismo trebali dati vremena. Hajde da prvo sklonimo ovaj korak sa puta, a onda da razgovaramo o sljedećim koracima.
RSE: Na koji korak mislite, ustavne amandmane sa odloženim dejstvom?
Mickoski: Pa da, tako nešto.
RSE: Povezujete li to i sa parlamentarnim izborima u Bugarskoj 27. oktobra?
Mickoski: To je unutrašnja stvar Bugarske. Mislim da ništa ne traje vječno i da, ukoliko postoji volja, postoji i način. Uvjeren sam da diktat nije rješenje, da ultimatum nije rješenje, da je potrebno razgovarati, sve do trenutka dok se ne nađe rješenje u kojem će, kako često kažu sagovornici, biti win-win da bi obje strane pobijedile.
Suprotnog sam mišljenja, trebalo bi da bude labavo-labavo, i da obje strane nešto izgube. Nije dobro ako jedna strana izgubi sve, a druga dobije. To nije kompromis. Uostalom, takav je bio i tzv. francuski prijedlog.
Zahtijevamo da Evropska unija poštuje naše principe i vrijednosti. Toliko.
RSE: Dakle, očekujete odgovor Evropske komisije. Ali biće potrebna i podrška Bugarske.
Mickoski: Spreman sam razgovarati sa svakim, spreman sam sjesti doslovno sa svakim ko ima poštenu namjeru, dobru namjeru da se nađe rješenje za ovaj problem, jer naš cilj je biti dio evropske porodice.
Iako, uvjeren sam da smo to zaslužili mnogo ranije, čak i prije nekih drugih članica EU. Nažalost, zbog nepravde koja je nanesena građanima Makedonije i nama kao državi, mi danas još ne možemo niti započeti pregovore. Ovo nije utrka u kojoj samo morate da učestvujete.
Sada smo u situaciji da kad krenemo u utrku trebamo jasno znati da ćemo tu utrku završiti. A ne da ćemo da se opet spotaknemo na bilo koju od sljedećih prepreka i opet će trebati decenije poniženja i tako dalje.
Nisam takav sagovornik. Ja sam sagovornik koji je spreman na kompromise, ali ukoliko taj kompromis znači isporuku, odnosno kraj, u našem slučaju kraj će značiti punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
RSE: Što je Sjeverna Makedonija dalje od Evropske unije, to je više prostora za druge uticaje. Imamo porast evroskepticizma. Kakav je ruski uticaj u tome i političkim zbivanjima u zemlji.
Mickoski: Ne bih rekao da ovdje imamo ruski uticaj. Ako pogledamo istorijski, nikada nismo bili među glavnim prioritetima ruske diplomatije kao nacije.
RSE: Ali Sjeverna Makedonija je na popisu neprijateljskih zemalja Rusije.
Mickoski: Mi smo dio NATO-a, imamo zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku EU, potpuno smo usklađeni i nema promjene te politike ni milimetra i to je logično.
Prije bih rekao da uticaj imaju političari iz regiona koji, umjesto da gledaju u budućnost, vraćaju nas u srednji vijek, kada na stol stavljaju ultimatume i diktate.
A mi govorimo o evropskim vrijednostima, govorimo o budućnosti. Oni ovdje imaju veći, rekao bih, uticaj da stvore osjećaj da su nas evropske vrijednosti izdale.
RSE: Na koje političare mislite?
Mickoski: Neki od bugarskih političara u posljednje vrijeme, jer ne možete da pričate o budućnosti ako vas neko gura nazad u srednji vijek, a ja bih želio da pričam o budućnosti.
RSE: Ostavlja li to prostora za ulazak drugih ideja, uticaja, drugih investicija, možda iz Kine?
Mickoski: Kina je najmanje prisutna u našem regionu. Rekao bih da je Kina prisutnija u nekim državama članicama Evropske unije nego kod nas. I zaista sam ozbiljno iznenađen tolerancijom i popustljivošću prema tim zemljama članicama Evropske unije, jer, recimo, kineske kompanije su vlasnici važnih objekata, poput luka i slično u članicama EU, grade infrastrukturu.
Kina na Balkanu
Kod nas, ni ekonomski ni politički, nemaju nikakvu aktivnost, tako da imaju neki poseban uticaj, da će ovdje raditi bilo šta mimo strateških interesa i mimo strateških partnera. Postoji li neka druga opcija? U ovom trenutku Evropska unija je naš strateški cilj.
RSE: Da li ima razlike ko će biti novi američki predsjednik?
Mickoski: Mislim da će strateški bilo ko, ko bude izabran za predsjednika SAD-a, imati Balkan u opticaju. Tu ne vidim dramatičnije promjene koje će se desiti na Balkanu.
RSE: Imali ste sastanke sa Trumpovim bivšim specijalnim izaslanikom Richardom Grenellom. Da li to znači da na bilo koji način favorizujete Trumpa?
Mickoski: Ne samo sa Richardom Grenellom, imao sam sastanke i sa Chrisom Pavlovskim [tehnološki preduzetnik], koji je, da tako kažemo, veoma blizak i poslovno i privatno sa sinom predsjednika Trumpa. Takođe sam imao sastanke sa Howardom Lutnickom [američki milijarder], koji je, relativno govoreći, predsjedavajući Trumpovog tranzicionog tima, da gospodinom Nunesom [Devin, izvršni direktor Trump Media & Technology Group].
Nunes je takođe bio u Sjevernoj Makedoniji, Robert Stefanovski recimo i osoba bliska porodici predsjednika Trumpa, ali sam imao i dosta sastanaka sa ljudima koji su dio strukture demokrata i bliski potpredsjednici Kamali Harris, ali to ne znači da smo mi favorizovati jedno ili drugo.
RSE: Sjeverna Makedonija ima najnižu prosječnu platu na Balkanu. Ima najnižu stopu rasta. Kako ćete da zadržite mlade u zemlji sa najnižim platama?
Mickoski: Naša Vlada ima četiri mjeseca. Ono što smo naslijedili je kataklizmično. I pokušali smo u ova četiri mjeseca da saniramo tu kataklizmu tamo gdje smo mogli. I prvi pokazatelji su dobri.
Recimo, izašla je brojka prosječne plate u avgustu, ona je rasla, gotovo 13 odsto neto u odnosu na prošlu godinu, imamo rast plata uz nisku inflaciju. Našom polisom smo uspjeli da vratimo vrijednost tih denara koje dobijaju kao mjesečnu naknadu u poslovanju.
Jesmo li najslabiji? Nismo, ima slabijih zemalja u okruženju od nas po prosječnoj plati, ali ono što je bitno je uporediti Gini indeks i uporediti iste proizvode u različitim zemljama pod istim uslovima. To znači da se nećemo oslanjati na potrošnju, ali ćemo se oslanjati na investicije.
RSE: Kada je riječ o kapitalnim investicijama, ministar Nikolovski [Aleksandar, ministar transporta] kaže da se neće graditi željeznica prema Bugarskoj, dok drugi Murtezani [Orhan, ministar evropskih poslova] kaže da će se graditi?
Mickoski: Ni jedan ni drugi nisu tako rekli. Željeznica, koridor 8, kao i brza željeznica koridor 10, su od našeg strateškog interesa. Nema većeg prioriteta od nas, od toga, ostvariti naš strateški interes. A to znači da smo mi kao država prirodna raskrsnica ova dva koridora - 8 i 10.
Za razliku od koridora 10, za koji imamo jasnu trasu, jasan plan, jasnu obavezu svih država, mi nismo vidjeli ništa, poput onog za koridor 8 od strane Bugarske. I imamo nejasnu sliku dokle seže željeznica u Albaniji. Sada je dijalog na visokom nivou u Briselu, koji je imao prvu sjednicu i završio, sada bi krajem mjeseca trebao da bude u Sofiji i očekujem u Skoplju, te da sve konačno finaliziramo.
RSE: Opozicija Vas optužuje da sami postavljate partijske kadrove u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Mickoski: Ako mislite na novog direktora [Agencije] Bojana Hristovskog, da, on je bio dio strukture VMRO-a, ali u prošlosti, jer je bio dio Ministarstva unutrašnjih poslova, on je potpuno depolitizovan, departizovan, takav je zakon.
Kao službenik u Agenciji za nacionalnu bezbjednost dolazi iz kancelarije ministra unutrašnjih poslova. Poznajemo li se - da. Trebam li da sarađujem sa ljudima koje poznajem? Da. Jer, evo, pokušali smo sa ljudima koje ne poznajemo, koje smo naslijedili - i nije bilo rezultata.
Izabran sam na čelo Vlade, a dva, 2,5 mjeseca nisam dobio nikakve izvještaje od tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Sad je logično raditi sa ljudima koje poznajem i kojima vjerujem, ali ne vidim tu ništa nelogično.
Ako se boje da su indicije odande i iz Obavještajno-bezbjednosne agencije vrlo ozbiljne, dakle, ne bih javno govorio, prepustio bih nadležnima da riješe stvar. Druga je stvar što su te dvije Agencije u prošlosti bile tvrđave koje su jasno ciljale na pojedince iz opozicije, umjesto da se bave bezbjednošću države. I trebaju se bojati, jer prve informacije koje dobivam su strašne.
Za teške zlouporabe u smjeru rada protiv državnih interesa, njuškanja opozicije sa krivotvorenim i izmišljenim podacima, praćenja poslanika opozicije, to je nešto što će biti veliki skandal i zato ne bih o detaljima u ovom trenutku.
RSE: A za Sudski savjet, imate li konačno prijedlog za reformu ovog ključnog tijela u pravosuđu?
Mickoski: Čekao sam prijedloge i nisam ih dobio i sada sam pišem domaći, jer je to već kataklizma. Počeo sam da komuniciram sa međunarodnim evropskim stručnjacima, da se konsultujem sa jednim od njih. Makedonski građani očigledno nisu zadovoljni funkcionisanjem tužilaca. Razgovaraće sa mnom i ministrom pravde, ali i sa drugim povezanim subjektima, pa ćemo vidjeti. Vrlo brzo ćemo da imamo rješenje.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa tvrdi da u Sjevernoj Makedoniji nema ruskog uticaja, ali smatra da evroskepticizam podstiču neki bugarski političari.
Ne očekuje promjenu američke politike na Balkanu ni nakon izbora u Sjedinjenim Državama, niti favorizuje bilo kojeg od dva kandidata, uprkos sastancima sa Richardom Grenellom, bivšim specijalnim izaslanikom Donalda Trumpa.
RSE: Predsjednica Evropske komisije Urusla von der Leyen jasno je rekla da su jedini korak do početka pregovora ustavne izmjene na koje je država već pristala. Jeste li dobili "ne" za odložene ustavne promjene?
Mickoski: Mislim da bismo trebali dati vremena. Hajde da prvo sklonimo ovaj korak sa puta, a onda da razgovaramo o sljedećim koracima.
RSE: Na koji korak mislite, ustavne amandmane sa odloženim dejstvom?
Mickoski: Pa da, tako nešto.
RSE: Povezujete li to i sa parlamentarnim izborima u Bugarskoj 27. oktobra?
Mickoski: To je unutrašnja stvar Bugarske. Mislim da ništa ne traje vječno i da, ukoliko postoji volja, postoji i način. Uvjeren sam da diktat nije rješenje, da ultimatum nije rješenje, da je potrebno razgovarati, sve do trenutka dok se ne nađe rješenje u kojem će, kako često kažu sagovornici, biti win-win da bi obje strane pobijedile.
Suprotnog sam mišljenja, trebalo bi da bude labavo-labavo, i da obje strane nešto izgube. Nije dobro ako jedna strana izgubi sve, a druga dobije. To nije kompromis. Uostalom, takav je bio i tzv. francuski prijedlog.
Zahtijevamo da Evropska unija poštuje naše principe i vrijednosti. Toliko.
RSE: Dakle, očekujete odgovor Evropske komisije. Ali biće potrebna i podrška Bugarske.
Mickoski: Spreman sam razgovarati sa svakim, spreman sam sjesti doslovno sa svakim ko ima poštenu namjeru, dobru namjeru da se nađe rješenje za ovaj problem, jer naš cilj je biti dio evropske porodice.
Iako, uvjeren sam da smo to zaslužili mnogo ranije, čak i prije nekih drugih članica EU. Nažalost, zbog nepravde koja je nanesena građanima Makedonije i nama kao državi, mi danas još ne možemo niti započeti pregovore. Ovo nije utrka u kojoj samo morate da učestvujete.
Sada smo u situaciji da kad krenemo u utrku trebamo jasno znati da ćemo tu utrku završiti. A ne da ćemo da se opet spotaknemo na bilo koju od sljedećih prepreka i opet će trebati decenije poniženja i tako dalje.
Nisam takav sagovornik. Ja sam sagovornik koji je spreman na kompromise, ali ukoliko taj kompromis znači isporuku, odnosno kraj, u našem slučaju kraj će značiti punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
RSE: Što je Sjeverna Makedonija dalje od Evropske unije, to je više prostora za druge uticaje. Imamo porast evroskepticizma. Kakav je ruski uticaj u tome i političkim zbivanjima u zemlji.
Mickoski: Ne bih rekao da ovdje imamo ruski uticaj. Ako pogledamo istorijski, nikada nismo bili među glavnim prioritetima ruske diplomatije kao nacije.
RSE: Ali Sjeverna Makedonija je na popisu neprijateljskih zemalja Rusije.
Mickoski: Mi smo dio NATO-a, imamo zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku EU, potpuno smo usklađeni i nema promjene te politike ni milimetra i to je logično.
Prije bih rekao da uticaj imaju političari iz regiona koji, umjesto da gledaju u budućnost, vraćaju nas u srednji vijek, kada na stol stavljaju ultimatume i diktate.
A mi govorimo o evropskim vrijednostima, govorimo o budućnosti. Oni ovdje imaju veći, rekao bih, uticaj da stvore osjećaj da su nas evropske vrijednosti izdale.
RSE: Na koje političare mislite?
Mickoski: Neki od bugarskih političara u posljednje vrijeme, jer ne možete da pričate o budućnosti ako vas neko gura nazad u srednji vijek, a ja bih želio da pričam o budućnosti.
RSE: Ostavlja li to prostora za ulazak drugih ideja, uticaja, drugih investicija, možda iz Kine?
Mickoski: Kina je najmanje prisutna u našem regionu. Rekao bih da je Kina prisutnija u nekim državama članicama Evropske unije nego kod nas. I zaista sam ozbiljno iznenađen tolerancijom i popustljivošću prema tim zemljama članicama Evropske unije, jer, recimo, kineske kompanije su vlasnici važnih objekata, poput luka i slično u članicama EU, grade infrastrukturu.
Kina na Balkanu
Kod nas, ni ekonomski ni politički, nemaju nikakvu aktivnost, tako da imaju neki poseban uticaj, da će ovdje raditi bilo šta mimo strateških interesa i mimo strateških partnera. Postoji li neka druga opcija? U ovom trenutku Evropska unija je naš strateški cilj.
RSE: Da li ima razlike ko će biti novi američki predsjednik?
Mickoski: Mislim da će strateški bilo ko, ko bude izabran za predsjednika SAD-a, imati Balkan u opticaju. Tu ne vidim dramatičnije promjene koje će se desiti na Balkanu.
RSE: Imali ste sastanke sa Trumpovim bivšim specijalnim izaslanikom Richardom Grenellom. Da li to znači da na bilo koji način favorizujete Trumpa?
Mickoski: Ne samo sa Richardom Grenellom, imao sam sastanke i sa Chrisom Pavlovskim [tehnološki preduzetnik], koji je, da tako kažemo, veoma blizak i poslovno i privatno sa sinom predsjednika Trumpa. Takođe sam imao sastanke sa Howardom Lutnickom [američki milijarder], koji je, relativno govoreći, predsjedavajući Trumpovog tranzicionog tima, da gospodinom Nunesom [Devin, izvršni direktor Trump Media & Technology Group].
Nunes je takođe bio u Sjevernoj Makedoniji, Robert Stefanovski recimo i osoba bliska porodici predsjednika Trumpa, ali sam imao i dosta sastanaka sa ljudima koji su dio strukture demokrata i bliski potpredsjednici Kamali Harris, ali to ne znači da smo mi favorizovati jedno ili drugo.
RSE: Sjeverna Makedonija ima najnižu prosječnu platu na Balkanu. Ima najnižu stopu rasta. Kako ćete da zadržite mlade u zemlji sa najnižim platama?
Mickoski: Naša Vlada ima četiri mjeseca. Ono što smo naslijedili je kataklizmično. I pokušali smo u ova četiri mjeseca da saniramo tu kataklizmu tamo gdje smo mogli. I prvi pokazatelji su dobri.
Recimo, izašla je brojka prosječne plate u avgustu, ona je rasla, gotovo 13 odsto neto u odnosu na prošlu godinu, imamo rast plata uz nisku inflaciju. Našom polisom smo uspjeli da vratimo vrijednost tih denara koje dobijaju kao mjesečnu naknadu u poslovanju.
Jesmo li najslabiji? Nismo, ima slabijih zemalja u okruženju od nas po prosječnoj plati, ali ono što je bitno je uporediti Gini indeks i uporediti iste proizvode u različitim zemljama pod istim uslovima. To znači da se nećemo oslanjati na potrošnju, ali ćemo se oslanjati na investicije.
RSE: Kada je riječ o kapitalnim investicijama, ministar Nikolovski [Aleksandar, ministar transporta] kaže da se neće graditi željeznica prema Bugarskoj, dok drugi Murtezani [Orhan, ministar evropskih poslova] kaže da će se graditi?
Mickoski: Ni jedan ni drugi nisu tako rekli. Željeznica, koridor 8, kao i brza željeznica koridor 10, su od našeg strateškog interesa. Nema većeg prioriteta od nas, od toga, ostvariti naš strateški interes. A to znači da smo mi kao država prirodna raskrsnica ova dva koridora - 8 i 10.
Za razliku od koridora 10, za koji imamo jasnu trasu, jasan plan, jasnu obavezu svih država, mi nismo vidjeli ništa, poput onog za koridor 8 od strane Bugarske. I imamo nejasnu sliku dokle seže željeznica u Albaniji. Sada je dijalog na visokom nivou u Briselu, koji je imao prvu sjednicu i završio, sada bi krajem mjeseca trebao da bude u Sofiji i očekujem u Skoplju, te da sve konačno finaliziramo.
RSE: Opozicija Vas optužuje da sami postavljate partijske kadrove u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Mickoski: Ako mislite na novog direktora [Agencije] Bojana Hristovskog, da, on je bio dio strukture VMRO-a, ali u prošlosti, jer je bio dio Ministarstva unutrašnjih poslova, on je potpuno depolitizovan, departizovan, takav je zakon.
Kao službenik u Agenciji za nacionalnu bezbjednost dolazi iz kancelarije ministra unutrašnjih poslova. Poznajemo li se - da. Trebam li da sarađujem sa ljudima koje poznajem? Da. Jer, evo, pokušali smo sa ljudima koje ne poznajemo, koje smo naslijedili - i nije bilo rezultata.
Izabran sam na čelo Vlade, a dva, 2,5 mjeseca nisam dobio nikakve izvještaje od tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Sad je logično raditi sa ljudima koje poznajem i kojima vjerujem, ali ne vidim tu ništa nelogično.
Ako se boje da su indicije odande i iz Obavještajno-bezbjednosne agencije vrlo ozbiljne, dakle, ne bih javno govorio, prepustio bih nadležnima da riješe stvar. Druga je stvar što su te dvije Agencije u prošlosti bile tvrđave koje su jasno ciljale na pojedince iz opozicije, umjesto da se bave bezbjednošću države. I trebaju se bojati, jer prve informacije koje dobivam su strašne.
Za teške zlouporabe u smjeru rada protiv državnih interesa, njuškanja opozicije sa krivotvorenim i izmišljenim podacima, praćenja poslanika opozicije, to je nešto što će biti veliki skandal i zato ne bih o detaljima u ovom trenutku.
RSE: A za Sudski savjet, imate li konačno prijedlog za reformu ovog ključnog tijela u pravosuđu?
Mickoski: Čekao sam prijedloge i nisam ih dobio i sada sam pišem domaći, jer je to već kataklizma. Počeo sam da komuniciram sa međunarodnim evropskim stručnjacima, da se konsultujem sa jednim od njih. Makedonski građani očigledno nisu zadovoljni funkcionisanjem tužilaca. Razgovaraće sa mnom i ministrom pravde, ali i sa drugim povezanim subjektima, pa ćemo vidjeti. Vrlo brzo ćemo da imamo rješenje.