I vlast i opozicija proglasili pobjedu na izborima u Gruziji koji se smatraju referendumom između Rusije i EU
I vladajuća i opozicijske stranke proglasile su pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u subotu u Gruziji, za koje kažu da će odrediti hoće li se ta bivša sovjetska republika pomaknuti prema Zapadu ili se okrenuti prema Rusiji, u vrijeme dok traje rat u Ukrajini.
Prema prvim preliminarnim rezultatima, koje je objavila izborna komisija nakon prebrojavanja oko 70 posto izbornih jedinica, vladajuća stranka "Gruzijski san" osvaja oko 53 posto glasova.
Koalicija za promjene osvaja nešto više od 11 posto glasova, Jedinstvo – Za spas Gruzije oko 9,8 posto, Snažna Gruzija oko devet posto i stranka Za Gruziju oko 8,24 posto glasova.
Ostale stranke ne prelaze izborni prag koji iznosi pet posto.
Odaziv je bio gotovo 59 posto, saopćila je Centralna izborna komisija, više nego na prošla dva prethodna izbora 2020. i 2016. godine, ali oko dva posto manje nego 2012. godine kada je Gruzijski san došao na vlast.
Suparničke izlazne ankete dale su različite projekcije.
Jedno je istraživanje pokazalo da je vladajuća stranka, koja se nedavno okrenula prema proruskoj retorici, ostvarila komotnu pobjedu, a dvije druge ankete pokazale su da će opozicija osvojiti većinu, navodi Reuters.
Izlazna anketa TV kanala Imedi koji podupire Gruzijski san pokazala je da je vladajuća stranka osvojila 56 posto glasova.
Ali izlazne ankete proopozicijskih kanala Formula i Mtavari Arkhi pokazale su da bi prozapadne opozicijske stranke mogle formirati većinu. Sva tri televizijska kanala prikazala su kandidate i pozicije i opozicije kako plješću i slave.
Milijarder Bidžina Ivanišvili, osnivač vladajuće stranke i bivši premijer, prvi je proglasio pobjedu, samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta.
"Rijedak je slučaj u svijetu da ista stranka ponovi takav uspjeh u tako teškoj situaciji - to je dobar pokazatelj talenta gruzijskog naroda. Uvjeravam vas da će naša zemlja postići veliki uspjeh u sljedeće četiri godine", rekao je Ivanišvili.
Lider koalicije "Za promjene" Nika Gvarami uvjeren je u poraz Gruzijskog sna.
"Ove izlazne ankete ne uzimaju u obzir glasove dijaspore. Neće to biti nekoliko glasova, bit će to i do 100.000 glasova. Ruska vlast u Gruziji je završila. Nadam se da Ivanišvili to shvaća i nadam se da će donijeti adekvatnu odluku i da neće remetiti mir u društvu. To je i bolje za njega", kazao je Gvarami.
Jedan od čelnika "Jedinstva" Georgij Vašadze čestitao je opoziciji na pobjedi.
"Danas je gruzijski narod rekao da je njihov izbor europska integracija. Formirat ćemo koalicijsku vladu koja će Gruziju što prije uvesti u EU. Svi ćemo dostojanstveno živjeti u svojoj zemlji", kazao je Vašadze.
Čelnica gruzijskog opozicijskog Ujedinjenog nacionalnog pokreta Tina Bokučava rekla je Reutersu da je vladajuća stranka Gruzijski san "izgubila parlamentarne izbore u zemlji i da bi trebala priznati poraz i povući se".
Lider opozicijske stranke "Za Gruziju" Georgi Gakaria pozvao je opoziciju da se fokusira na zaštitu glasova.
"Moramo prestati slaviti i zaštititi glasove sa svih biračkih mjesta. Sve ovisi o glasovima na svakom biračkom mjestu, a onda ćemo moći istinski slaviti" rekao je.
I gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, nekadašnja saveznica vladajuće stranke koja je postala žestoka kritičarka vladajućih, kazala je da "europska Gruzija pobjeđuje s 52 posto unatoč pokušajima lažiranja izbora i bez glasova dijaspore".
Birališta u Gruziji zatvorena su u 20 sati, a prvi zvanični rezultati očekuju se sat do dva nakon početka brojanja glasova.
Gruzijci biraju 150 zastupnika među kandidatima iz 18 stranaka. Ako niti jedna stranka ne osvoji 76 mjesta potrebnih za formiranje vlade, predsjednica će, po Ustavu, pozvati najveću stranku da formira koaliciju.
Kako je protekla predizborna kampanja
I stranka Gruzijski san, koja je vladajuća od 2012. godine, i opozicija rekli su da žele pridruživanje o EU-u.
Međutim, Brisel je ranije ove godine suspendirao proces članstva te zemlje koja broji oko 3,8 miliona stanovnika i graniči s Rusijom, nakon što je vladajuća stranka usvojila zakone koji guše slobodu govora.
Vladajuća stranka Gruzijski san je izbore prikazala kao izbor između mira i rata, rekavši da će opozicija, ako pobijedi, uvući Gruziju u rat protiv Rusije.
Opozicija je glasovanje postavila kao izbor između Zapada i Rusije te između demokracije i autoritarizma, što je narativ koji ponavljaju dužnosnici u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi koji su kritizirali Gruzijski san zbog demokratskog nazadovanja.
Zabilježeni su neki incidenti, iako je Natia Joseliani, glasnogovornica izborne komisije, ranije rekla medijima da se nakon "manjih tehničkih nedostataka" proces odvijao "u mirnom okruženju" na svih 3.111 biračkih mjesta.
Dopisnik Radio Slobodna Evropa iz ove zemlje izvijestio je o incidentu u južnom gradu Marneuliju, gdje je člana opozicijske stranke na biračkom mjestu navodno pretukao predstavnik Gruzijskog sna.
U Rustaviju, gradu dvadesetak kilometara jugoistočno od Tbilisija, dopisnik Radija Slobodna Evropa Davit Mčedlidže verbalno je zlostavljan i spriječen da obavlja svoj posao na biračkom mjestu od strane neidentificiranih osoba koje su mu pokušale uzeti telefon.
Svjedok je za RSE rekao da su nepoznate osobe bile na glasačkom mjestu, što je suprotno zakonu. Iako je policija pozvana, nitko nije stigao, rekao je svjedok za RSE.
Novi izborni sistem znači da stranke ili koalicije moraju prijeći prag od pet posto kako bi ušle u parlament. To je motiviralo gruzijske opozicijske stranke da formiraju koalicije kako bi imale razumne izglede za prelazak izbornog praga.
Stranku Gruzijski san osnovao je bivši premijer Bidžina Ivanišvili, milijarder i najbogatiji čovjek Gruzije. Kremlj ne skriva da više navija za pobjedu Gruzijskog sna.
Nakon što je glasao, Ivanišvili je pozvao Gruzijce da se glasaju u što većem broju, dok je optužio opoziciju da je u službi neimenovane "strane države" koja će Gruziju uvući u rat protiv Rusije.
"Gruzijo, gruzijski narode, brinite o svojoj zemlji ili birajte agenta strane države koji će samo izvršavati naredbe iz inozemstva", rekao je Ivanišvili, dodavši da će Gruzija tada biti suočena s "katastrofom i ruševinama".
Premijer Irakli Kobakidže rekao je nakon glasovanja da je optimist da će Gruzijski san osvojiti oko 60 posto glasova, ne objašnjavajući svoj optimizam.
"Ovo je referendum između rata i mira, između nemoralne propagande i tradicionalnih vrijednosti. Ovo je referendum između mračne prošlosti zemlje i svijetle budućnosti", rekao je.
Kobakidže je odbio odgovoriti na pitanje o prijenosu vlasti u slučaju pobjede opozicije.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da većina Gruzijaca podržava pridruživanje Europskoj uniji i NATO-u, ali također žele izbjeći sukob s Rusijom i duboko su konzervativni po pitanjima kao što su LGBT+ prava.
Među kontroverznim prijedlozima zakona koje je Gruzijski san usvojio je zakon koji zahtijeva od grupa koje primaju 20 posto ili više svog financiranja iz inozemstva da se registriraju kao "strani agenti".
Protivnici su ga nazvali "ruskim zakonom", opisujući ga kao autoritarnog i inspiriranog sličnim zakonima koji se koriste za suzbijanje neslaganja u Rusiji.
Usvajanje zakona ranije ove godine izazvalo je masovne prosvjede i potaknulo Sjedinjene Američke Države da nametnu sankcije nekolicini Gruzijaca i zaprijete ukidanjem pomoći Tbilisiju.
Europska unija bi mogla razmotriti privremeno ukidanje svog bezviznog režima s Gruzijom ako izbori "ne budu slobodni i pošteni", rekao je u septembru ambasador EU u Tbilisiju.
Drugi kontroverzni zakoni ograničavaju prava homoseksualaca.
Četiri opozicijske stranke koje će najvjerojatnije prijeći izborni prag od pet posto su Jedinstvo - Za spas Gruzije, koalicija predvođena bivšim vladajućim Ujedinjenim nacionalnim pokretom (ENM), Koalicija za promjene, uglavnom sastavljena od bivših osoba povezanih s ENM-om, Snažna Gruzija, ideološki eklektična koalicija koja se pokušala pozicionirati niti kao ENM niti kao Gruzijski san, i Za Gruziju, stranka koja se odvojila od Gruzijskog sna.
U kampanji su svoju paljbu usmjerili na vladajuću stranku, a ne jedni na druge, sa zajedničkim ciljem okončanja 12-godišnje vladavine Gruzijskog sna i oživljavanja zaostalih pokušaja Gruzije da se pridruži Europskoj uniji.
Dogovorili su se da će u slučaju pobjede opozicije dopustiti predsjednici Salome Zurabišvili da sastavi tehnokratsku vladu koja bi obnovila dobre odnose sa Zapadom i ukinula najautoritarnije zakone koje je Gruzijski san donio uoči kampanje. Zurabišvili, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, bila je u Gruzijskom snu, ali je postala žestoka kritičarka te stranke
Prvi put Gruzija koristi novi elektronički sistem prebrojavanja glasova - s papirnatom sigurnosnom kopijom.
Prema prvim preliminarnim rezultatima, koje je objavila izborna komisija nakon prebrojavanja oko 70 posto izbornih jedinica, vladajuća stranka "Gruzijski san" osvaja oko 53 posto glasova.
Koalicija za promjene osvaja nešto više od 11 posto glasova, Jedinstvo – Za spas Gruzije oko 9,8 posto, Snažna Gruzija oko devet posto i stranka Za Gruziju oko 8,24 posto glasova.
Ostale stranke ne prelaze izborni prag koji iznosi pet posto.
Odaziv je bio gotovo 59 posto, saopćila je Centralna izborna komisija, više nego na prošla dva prethodna izbora 2020. i 2016. godine, ali oko dva posto manje nego 2012. godine kada je Gruzijski san došao na vlast.
Suparničke izlazne ankete dale su različite projekcije.
Jedno je istraživanje pokazalo da je vladajuća stranka, koja se nedavno okrenula prema proruskoj retorici, ostvarila komotnu pobjedu, a dvije druge ankete pokazale su da će opozicija osvojiti većinu, navodi Reuters.
Izlazna anketa TV kanala Imedi koji podupire Gruzijski san pokazala je da je vladajuća stranka osvojila 56 posto glasova.
Ali izlazne ankete proopozicijskih kanala Formula i Mtavari Arkhi pokazale su da bi prozapadne opozicijske stranke mogle formirati većinu. Sva tri televizijska kanala prikazala su kandidate i pozicije i opozicije kako plješću i slave.
Milijarder Bidžina Ivanišvili, osnivač vladajuće stranke i bivši premijer, prvi je proglasio pobjedu, samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta.
"Rijedak je slučaj u svijetu da ista stranka ponovi takav uspjeh u tako teškoj situaciji - to je dobar pokazatelj talenta gruzijskog naroda. Uvjeravam vas da će naša zemlja postići veliki uspjeh u sljedeće četiri godine", rekao je Ivanišvili.
Lider koalicije "Za promjene" Nika Gvarami uvjeren je u poraz Gruzijskog sna.
"Ove izlazne ankete ne uzimaju u obzir glasove dijaspore. Neće to biti nekoliko glasova, bit će to i do 100.000 glasova. Ruska vlast u Gruziji je završila. Nadam se da Ivanišvili to shvaća i nadam se da će donijeti adekvatnu odluku i da neće remetiti mir u društvu. To je i bolje za njega", kazao je Gvarami.
Jedan od čelnika "Jedinstva" Georgij Vašadze čestitao je opoziciji na pobjedi.
"Danas je gruzijski narod rekao da je njihov izbor europska integracija. Formirat ćemo koalicijsku vladu koja će Gruziju što prije uvesti u EU. Svi ćemo dostojanstveno živjeti u svojoj zemlji", kazao je Vašadze.
Čelnica gruzijskog opozicijskog Ujedinjenog nacionalnog pokreta Tina Bokučava rekla je Reutersu da je vladajuća stranka Gruzijski san "izgubila parlamentarne izbore u zemlji i da bi trebala priznati poraz i povući se".
Lider opozicijske stranke "Za Gruziju" Georgi Gakaria pozvao je opoziciju da se fokusira na zaštitu glasova.
"Moramo prestati slaviti i zaštititi glasove sa svih biračkih mjesta. Sve ovisi o glasovima na svakom biračkom mjestu, a onda ćemo moći istinski slaviti" rekao je.
I gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, nekadašnja saveznica vladajuće stranke koja je postala žestoka kritičarka vladajućih, kazala je da "europska Gruzija pobjeđuje s 52 posto unatoč pokušajima lažiranja izbora i bez glasova dijaspore".
Birališta u Gruziji zatvorena su u 20 sati, a prvi zvanični rezultati očekuju se sat do dva nakon početka brojanja glasova.
Gruzijci biraju 150 zastupnika među kandidatima iz 18 stranaka. Ako niti jedna stranka ne osvoji 76 mjesta potrebnih za formiranje vlade, predsjednica će, po Ustavu, pozvati najveću stranku da formira koaliciju.
Kako je protekla predizborna kampanja
I stranka Gruzijski san, koja je vladajuća od 2012. godine, i opozicija rekli su da žele pridruživanje o EU-u.
Međutim, Brisel je ranije ove godine suspendirao proces članstva te zemlje koja broji oko 3,8 miliona stanovnika i graniči s Rusijom, nakon što je vladajuća stranka usvojila zakone koji guše slobodu govora.
Vladajuća stranka Gruzijski san je izbore prikazala kao izbor između mira i rata, rekavši da će opozicija, ako pobijedi, uvući Gruziju u rat protiv Rusije.
Opozicija je glasovanje postavila kao izbor između Zapada i Rusije te između demokracije i autoritarizma, što je narativ koji ponavljaju dužnosnici u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi koji su kritizirali Gruzijski san zbog demokratskog nazadovanja.
Zabilježeni su neki incidenti, iako je Natia Joseliani, glasnogovornica izborne komisije, ranije rekla medijima da se nakon "manjih tehničkih nedostataka" proces odvijao "u mirnom okruženju" na svih 3.111 biračkih mjesta.
Dopisnik Radio Slobodna Evropa iz ove zemlje izvijestio je o incidentu u južnom gradu Marneuliju, gdje je člana opozicijske stranke na biračkom mjestu navodno pretukao predstavnik Gruzijskog sna.
U Rustaviju, gradu dvadesetak kilometara jugoistočno od Tbilisija, dopisnik Radija Slobodna Evropa Davit Mčedlidže verbalno je zlostavljan i spriječen da obavlja svoj posao na biračkom mjestu od strane neidentificiranih osoba koje su mu pokušale uzeti telefon.
Svjedok je za RSE rekao da su nepoznate osobe bile na glasačkom mjestu, što je suprotno zakonu. Iako je policija pozvana, nitko nije stigao, rekao je svjedok za RSE.
Novi izborni sistem znači da stranke ili koalicije moraju prijeći prag od pet posto kako bi ušle u parlament. To je motiviralo gruzijske opozicijske stranke da formiraju koalicije kako bi imale razumne izglede za prelazak izbornog praga.
Stranku Gruzijski san osnovao je bivši premijer Bidžina Ivanišvili, milijarder i najbogatiji čovjek Gruzije. Kremlj ne skriva da više navija za pobjedu Gruzijskog sna.
Nakon što je glasao, Ivanišvili je pozvao Gruzijce da se glasaju u što većem broju, dok je optužio opoziciju da je u službi neimenovane "strane države" koja će Gruziju uvući u rat protiv Rusije.
"Gruzijo, gruzijski narode, brinite o svojoj zemlji ili birajte agenta strane države koji će samo izvršavati naredbe iz inozemstva", rekao je Ivanišvili, dodavši da će Gruzija tada biti suočena s "katastrofom i ruševinama".
Premijer Irakli Kobakidže rekao je nakon glasovanja da je optimist da će Gruzijski san osvojiti oko 60 posto glasova, ne objašnjavajući svoj optimizam.
"Ovo je referendum između rata i mira, između nemoralne propagande i tradicionalnih vrijednosti. Ovo je referendum između mračne prošlosti zemlje i svijetle budućnosti", rekao je.
Kobakidže je odbio odgovoriti na pitanje o prijenosu vlasti u slučaju pobjede opozicije.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da većina Gruzijaca podržava pridruživanje Europskoj uniji i NATO-u, ali također žele izbjeći sukob s Rusijom i duboko su konzervativni po pitanjima kao što su LGBT+ prava.
Među kontroverznim prijedlozima zakona koje je Gruzijski san usvojio je zakon koji zahtijeva od grupa koje primaju 20 posto ili više svog financiranja iz inozemstva da se registriraju kao "strani agenti".
Protivnici su ga nazvali "ruskim zakonom", opisujući ga kao autoritarnog i inspiriranog sličnim zakonima koji se koriste za suzbijanje neslaganja u Rusiji.
Usvajanje zakona ranije ove godine izazvalo je masovne prosvjede i potaknulo Sjedinjene Američke Države da nametnu sankcije nekolicini Gruzijaca i zaprijete ukidanjem pomoći Tbilisiju.
Europska unija bi mogla razmotriti privremeno ukidanje svog bezviznog režima s Gruzijom ako izbori "ne budu slobodni i pošteni", rekao je u septembru ambasador EU u Tbilisiju.
Drugi kontroverzni zakoni ograničavaju prava homoseksualaca.
Četiri opozicijske stranke koje će najvjerojatnije prijeći izborni prag od pet posto su Jedinstvo - Za spas Gruzije, koalicija predvođena bivšim vladajućim Ujedinjenim nacionalnim pokretom (ENM), Koalicija za promjene, uglavnom sastavljena od bivših osoba povezanih s ENM-om, Snažna Gruzija, ideološki eklektična koalicija koja se pokušala pozicionirati niti kao ENM niti kao Gruzijski san, i Za Gruziju, stranka koja se odvojila od Gruzijskog sna.
U kampanji su svoju paljbu usmjerili na vladajuću stranku, a ne jedni na druge, sa zajedničkim ciljem okončanja 12-godišnje vladavine Gruzijskog sna i oživljavanja zaostalih pokušaja Gruzije da se pridruži Europskoj uniji.
Dogovorili su se da će u slučaju pobjede opozicije dopustiti predsjednici Salome Zurabišvili da sastavi tehnokratsku vladu koja bi obnovila dobre odnose sa Zapadom i ukinula najautoritarnije zakone koje je Gruzijski san donio uoči kampanje. Zurabišvili, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, bila je u Gruzijskom snu, ali je postala žestoka kritičarka te stranke
Prvi put Gruzija koristi novi elektronički sistem prebrojavanja glasova - s papirnatom sigurnosnom kopijom.