Skupa hrana i prazne police, efekti jesenje makedonske potrošačke korpe
Pojeftinila su samo sredstva za čišćenje, ali ona se ne jedu. Hrana je skuplja, a ono što nije, sada se prodaje sa manjom gramažom. Taman da se prevariš da si kupio jeftinije, a ambalaža je poluprazna, kaže Snežana S. iz Skoplja, dvije sedmice pred istek vladine mjere koja je trebala da snizi cijene ovog mjeseca i poveća kupovnu moć građana.
Vlada je 20. septembra ograničila bruto profitnu maržu za 10 posto na 73 proizvoda. Takozvana "jesenja korpa" obuhvatala je hljeb, pekarske i mliječne proizvode, mlijeko, meso i mesne prerađevine, dio konzervi, voće, povrće, rižu, grah, tjestenine...
Vladina odluka takođe obavezuje trgovce da ove proizvode nabavljaju i prodaju u mjesečnim količinama od najmanje 70 posto od količina nabavljenih u avgustu.
Mjera će trajati do 31. oktobra.
Ali građani za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da natpis "Manje troškova, više za vas", kojim je obilježena kampanja na policama, ne znači da su cijene proizvoda zaista - niže.
Takođe primjećuju da nekih od proizvoda nema u marketima.
"U nekim marketima dio polica je prazan, što smo vidjeli tokom pandemije covida. I ne razumijem zašto. To je slučaj sa mlijekom, na primjer", kaže Snežana, koja svakodnevno kupuje u trgovinama u skopskoj opštini Karpoš.
Sličan utisak ima i Vasil Mitreski iz naselja Crniče. Hranu kupuje u marketima u centru Skoplja i na obližnjoj Zelenoj pijaci.
"Za sebe za doručak kupujem mlijeko u kartonu, uvijek iste marke. Utisam mi je da je skuplje nego što je bilo prije nego što su rekli da će sniziti cijene. Primijetio sam da drugog mlijeka koje kupujemo za petogodišnjeg sina često nema u prodavnicama. Da li je to slučajnost, i ja se pitam", kaže Mitreski.
Građani kažu da vrijeme dok je vlada prilagođavala korpu trgovci iskoristili za podizanje cijena. Takođe, primjećuju i više cijene proizvoda koji nisu obuhvaćeni vladinom mjerom.
Kažnjeni marketi u Skoplju i drugim gradovima
Državni tržišni inspektorat (DPI) je zaključno sa 5. oktobrom izvršio više od 500 vanrednih inspekcijskih nadzora u marketima i utvrdio niz manipulacija, naveli su za RSE iz te institucije.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, odnosno proizvoda obuhvaćenih vladinom odlukom, većina trgovaca je snizila, naveli su iz Inspektorata. Ipak, zatečeni su trgovci koji su u trenutku nadzora radili nivelaciju cijena, ali i neki trgovci koji nisu snizili cijene i nisu stavili iznake propisane odlukom.
Inspektori su primijetili da trgovci mijenjaju težinu proizvoda, posebno za kafu, hljeb i kiselo mlijeko. Osim toga, koristili su i manipulativne mjerne jedinice – umjesto vode i jogurta u standardnim litrama ili mililitrima, na pijacama se pojavljuje pakiranje u kilogramima ili gramima. To im omogućava da uštede na troškovima, ali potrošači plaćaju više.
Inspektori su izdali 30 prekršajnih naloga vrijednih više od 4,3 miliona denara ili oko 70.000 eura.
Kažnjeni su marketi u Skoplju (naselja Aračinovo i Čair), Bitolju, Strumici, Valandovu, Ohridu, Kumanovu, Gostivaru, Strugi...
Goran Trajkovski, direktor DPI, rekao je da su kazne od 7.000 do 10.000 eura male s obzirom da je reč o velikim trgovačkim lancima sa velikim zaradama.
Šta kažu ekonomisti?
Ekonomski stručnjak Pavle Gacov smatra da mjere poput zamrzavanja marže nemaju efekta.
"Ta mjera je kratkoročna, neefikasna, netržišna. Treba pronaći mehanizme koji treba da budu strukturalni. Prvi strukturalni zadatak bi bio povećanje ponude, to nije moguće u kratkom roku. Drugi je da se ovo pitanje sistemski rješava kroz Zakon o nelojalnoj trgovinskoj praksi. Takve mjere, u trajanju od mjesec dana, mislim da gase požare i odmah nakon toga možemo imati novo povećanje cijena koje će vrlo brzo poništiti ovo povećanje, možda dvije sedmice nakon isteka roka", rekao je Gacov za RSE.
Ni u Organizaciji potrošača ne očekuju da će građani osjetiti smanjenje cijena za jedan mjesec, koliko traje ograničena marža.
"Malo vremena je dato da ta mjera zaživi, da građani osjete efekat, jer se tako dešava – smanjuje se gramaža, pa na kraju skuplje kupujemo proizvod, smišljaju se nove i nove metode da proizvod ne uđe u grupu sa ograničenom maržom", rekla je za RSE Marijana Lončar Velkova iz Organizacije potrošača.
Ekonomski analitičar Arben Halili smatra da je kontinuirani rast cijena posljedica smanjene domaće proizvodnje hrane i da bilo kakva vladina mjera može imati samo kratkoročni efekat.
"Naša zemlja postaje talac uvoza. Sve više uvozimo, sve manje proizvodimo za široku potrošnju. Moramo promijeniti način razmišljanja, moramo promijeniti strategiju sa kojom će se podržati domaća proizvodnja, što bi svakako trebalo direktno uticati na smanjenje cijena. Ako nastavimo da zavisimo od uvoza i cijene će biti veće", rekao je Halili u izjavi za RSE.
Vladine procjene su bile da bi se ograničavanjem marži troškovi hrane i bezalkoholnih pića smanjili u prosjeku za oko 10 posto.
Kako je najvila Vlada, nakon jesenje bi trebalo da bude i proljetna korpa po nižim cijenama, kao i za božićne, ramazanske i uskršnje praznike, za proizvode koji se u tom periodu najviše konzumiraju.
I ministarka za finansije je protiv mjera
Ministarka finansija Gordana Dimitrieska-Kočoska potvrdila je da je na sednici Vlade na kojoj je donesena odluka o ograničenju bruto profitnih marži bila protiv ove mere.
"Ostajem pri stavu da sam protiv zamrzavanja marži i mislim da ne donose nikakve rezultate, opet samo iz jednog razloga, jer mislim da nemamo dovoljno stručnih lica koja mogu da prate ove, hajde da kažemo, analize i kalkulacije koje dodatno rade nadležne institucije ili inspektori kada izađu na teren", rekla je ministrica na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila rad svog resora tokom prvih 100 dana rada Vlade.
Ona smatra da će Zakon o nefer trgovinskoj praksi više regulisati tržište nego "ove matematike koje pravim0".
Ovaj zakon je stupio na snagu 28. septembra, pa se već primjenjuje. Za njega je nadležna Komisija za zaštitu konkurencije koja do kraja godine ipak neće kažnjavati manipulatore cijenama, već će ih samo opominjati.
I Bojan Stojanoski, poslanik vladajuće VMRO-DPMNE, jeo ograničenju marži za proizvode i kretanjima na tržištu rekao da je ono što marketi rade krajnje bezobrazno.
"Kada vidite ulazne carinske fakture, i kada vidite marže i profite u ovim marketima, to je zaista nepravedno prema kupcima. Ali nećemo ostati samo na kvalifikaciji da je to bezobrazno. Biće rigoroznih mera, jer ovo što se dešava nije u redu", rekao je Stojanoski u jednoj televizijskoj emisiji.
Ali ministar za ekonomiju Besar Durmiši vjeruje da će prvi rezultati sa sniženim cijenama prema ovom zakonu biti vidljivi krajem oktobra, kada će se potrošiti zalihe iz prethodnih ugovora između proizvođača, prerađivača i trgovaca i proizvodi će početi da se prodaju. prema novim ugovorima.
Iz Saveza sindikata Makedonije (SSM), saopštavajući obračun sindikalne korpe, saopštili su da je četvoročlanoj porodici u septembru bilo potrebno 61.306 denara (oko 1.000 eura), što je povećanje od 107 denara (oko 1,80 eura) u odnosu na avgust. To, kako kažu, ukazuje na to da su trgovci tokom mjeseca iskoristili najave za uvođenje ograničenih marži na osnovne prehrambene proizvode.
Na ovaj način, kako ocjenjuju u Sindikatu, trgovci obezbjeđuju povećanje cijena proizvoda u narednom periodu kada bude na snazi odluka Vlade o ograničenim maržama, a na štetu građana.
Vlada je 20. septembra ograničila bruto profitnu maržu za 10 posto na 73 proizvoda. Takozvana "jesenja korpa" obuhvatala je hljeb, pekarske i mliječne proizvode, mlijeko, meso i mesne prerađevine, dio konzervi, voće, povrće, rižu, grah, tjestenine...
Vladina odluka takođe obavezuje trgovce da ove proizvode nabavljaju i prodaju u mjesečnim količinama od najmanje 70 posto od količina nabavljenih u avgustu.
Mjera će trajati do 31. oktobra.
Ali građani za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da natpis "Manje troškova, više za vas", kojim je obilježena kampanja na policama, ne znači da su cijene proizvoda zaista - niže.
Takođe primjećuju da nekih od proizvoda nema u marketima.
"U nekim marketima dio polica je prazan, što smo vidjeli tokom pandemije covida. I ne razumijem zašto. To je slučaj sa mlijekom, na primjer", kaže Snežana, koja svakodnevno kupuje u trgovinama u skopskoj opštini Karpoš.
Sličan utisak ima i Vasil Mitreski iz naselja Crniče. Hranu kupuje u marketima u centru Skoplja i na obližnjoj Zelenoj pijaci.
"Za sebe za doručak kupujem mlijeko u kartonu, uvijek iste marke. Utisam mi je da je skuplje nego što je bilo prije nego što su rekli da će sniziti cijene. Primijetio sam da drugog mlijeka koje kupujemo za petogodišnjeg sina često nema u prodavnicama. Da li je to slučajnost, i ja se pitam", kaže Mitreski.
Građani kažu da vrijeme dok je vlada prilagođavala korpu trgovci iskoristili za podizanje cijena. Takođe, primjećuju i više cijene proizvoda koji nisu obuhvaćeni vladinom mjerom.
Kažnjeni marketi u Skoplju i drugim gradovima
Državni tržišni inspektorat (DPI) je zaključno sa 5. oktobrom izvršio više od 500 vanrednih inspekcijskih nadzora u marketima i utvrdio niz manipulacija, naveli su za RSE iz te institucije.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, odnosno proizvoda obuhvaćenih vladinom odlukom, većina trgovaca je snizila, naveli su iz Inspektorata. Ipak, zatečeni su trgovci koji su u trenutku nadzora radili nivelaciju cijena, ali i neki trgovci koji nisu snizili cijene i nisu stavili iznake propisane odlukom.
Inspektori su primijetili da trgovci mijenjaju težinu proizvoda, posebno za kafu, hljeb i kiselo mlijeko. Osim toga, koristili su i manipulativne mjerne jedinice – umjesto vode i jogurta u standardnim litrama ili mililitrima, na pijacama se pojavljuje pakiranje u kilogramima ili gramima. To im omogućava da uštede na troškovima, ali potrošači plaćaju više.
Inspektori su izdali 30 prekršajnih naloga vrijednih više od 4,3 miliona denara ili oko 70.000 eura.
Kažnjeni su marketi u Skoplju (naselja Aračinovo i Čair), Bitolju, Strumici, Valandovu, Ohridu, Kumanovu, Gostivaru, Strugi...
Goran Trajkovski, direktor DPI, rekao je da su kazne od 7.000 do 10.000 eura male s obzirom da je reč o velikim trgovačkim lancima sa velikim zaradama.
Šta kažu ekonomisti?
Ekonomski stručnjak Pavle Gacov smatra da mjere poput zamrzavanja marže nemaju efekta.
"Ta mjera je kratkoročna, neefikasna, netržišna. Treba pronaći mehanizme koji treba da budu strukturalni. Prvi strukturalni zadatak bi bio povećanje ponude, to nije moguće u kratkom roku. Drugi je da se ovo pitanje sistemski rješava kroz Zakon o nelojalnoj trgovinskoj praksi. Takve mjere, u trajanju od mjesec dana, mislim da gase požare i odmah nakon toga možemo imati novo povećanje cijena koje će vrlo brzo poništiti ovo povećanje, možda dvije sedmice nakon isteka roka", rekao je Gacov za RSE.
Ni u Organizaciji potrošača ne očekuju da će građani osjetiti smanjenje cijena za jedan mjesec, koliko traje ograničena marža.
"Malo vremena je dato da ta mjera zaživi, da građani osjete efekat, jer se tako dešava – smanjuje se gramaža, pa na kraju skuplje kupujemo proizvod, smišljaju se nove i nove metode da proizvod ne uđe u grupu sa ograničenom maržom", rekla je za RSE Marijana Lončar Velkova iz Organizacije potrošača.
Ekonomski analitičar Arben Halili smatra da je kontinuirani rast cijena posljedica smanjene domaće proizvodnje hrane i da bilo kakva vladina mjera može imati samo kratkoročni efekat.
"Naša zemlja postaje talac uvoza. Sve više uvozimo, sve manje proizvodimo za široku potrošnju. Moramo promijeniti način razmišljanja, moramo promijeniti strategiju sa kojom će se podržati domaća proizvodnja, što bi svakako trebalo direktno uticati na smanjenje cijena. Ako nastavimo da zavisimo od uvoza i cijene će biti veće", rekao je Halili u izjavi za RSE.
Vladine procjene su bile da bi se ograničavanjem marži troškovi hrane i bezalkoholnih pića smanjili u prosjeku za oko 10 posto.
Kako je najvila Vlada, nakon jesenje bi trebalo da bude i proljetna korpa po nižim cijenama, kao i za božićne, ramazanske i uskršnje praznike, za proizvode koji se u tom periodu najviše konzumiraju.
I ministarka za finansije je protiv mjera
Ministarka finansija Gordana Dimitrieska-Kočoska potvrdila je da je na sednici Vlade na kojoj je donesena odluka o ograničenju bruto profitnih marži bila protiv ove mere.
"Ostajem pri stavu da sam protiv zamrzavanja marži i mislim da ne donose nikakve rezultate, opet samo iz jednog razloga, jer mislim da nemamo dovoljno stručnih lica koja mogu da prate ove, hajde da kažemo, analize i kalkulacije koje dodatno rade nadležne institucije ili inspektori kada izađu na teren", rekla je ministrica na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila rad svog resora tokom prvih 100 dana rada Vlade.
Ona smatra da će Zakon o nefer trgovinskoj praksi više regulisati tržište nego "ove matematike koje pravim0".
Ovaj zakon je stupio na snagu 28. septembra, pa se već primjenjuje. Za njega je nadležna Komisija za zaštitu konkurencije koja do kraja godine ipak neće kažnjavati manipulatore cijenama, već će ih samo opominjati.
I Bojan Stojanoski, poslanik vladajuće VMRO-DPMNE, jeo ograničenju marži za proizvode i kretanjima na tržištu rekao da je ono što marketi rade krajnje bezobrazno.
"Kada vidite ulazne carinske fakture, i kada vidite marže i profite u ovim marketima, to je zaista nepravedno prema kupcima. Ali nećemo ostati samo na kvalifikaciji da je to bezobrazno. Biće rigoroznih mera, jer ovo što se dešava nije u redu", rekao je Stojanoski u jednoj televizijskoj emisiji.
Ali ministar za ekonomiju Besar Durmiši vjeruje da će prvi rezultati sa sniženim cijenama prema ovom zakonu biti vidljivi krajem oktobra, kada će se potrošiti zalihe iz prethodnih ugovora između proizvođača, prerađivača i trgovaca i proizvodi će početi da se prodaju. prema novim ugovorima.
Iz Saveza sindikata Makedonije (SSM), saopštavajući obračun sindikalne korpe, saopštili su da je četvoročlanoj porodici u septembru bilo potrebno 61.306 denara (oko 1.000 eura), što je povećanje od 107 denara (oko 1,80 eura) u odnosu na avgust. To, kako kažu, ukazuje na to da su trgovci tokom mjeseca iskoristili najave za uvođenje ograničenih marži na osnovne prehrambene proizvode.
Na ovaj način, kako ocjenjuju u Sindikatu, trgovci obezbjeđuju povećanje cijena proizvoda u narednom periodu kada bude na snazi odluka Vlade o ograničenim maržama, a na štetu građana.