SAD i Iran spremni za nove pregovore s ciljem sprječavanja rata
Američki i iranski zvaničnici sastaju se u Švicarskoj na drugoj rundi pregovora o sporazumu čiji je cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa i sprečavanje rata.
Strane su ranije ovog mjeseca održale indirektne razgovore u Omanu, prve otkako su Izrael i Sjedinjene Države bombardovali ključna iranska nuklearna postrojenja tokom kratkog sukoba u junu.
Pregovori dolaze usred velikog američkog vojnog nagomilavanja na Bliskom istoku. Tenzije rastu nakon masovnih protesta širom Irana prošlog mjeseca, tokom kojih su vlasti pokrenule brutalan obračun u kojem su, prema navodima organizacija za ljudska prava, ubijene hiljade ljudi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi održaće razgovore u Ženevi sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, uz posredovanje predstavnika Omana.
"Nalazim se u Ženevi s pravim idejama da postignemo pošten i pravedan sporazum. Ono što nije na stolu: pokoravanje pred prijetnjama", napisao je Araqchi na X-u 16. februara kada je stigao na razgovore s Rafaelom Grossijem, šefom Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Teheran je saopštio da je spreman prihvatiti ograničenja svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje teških američkih ekonomskih sankcija, ali da neće odustati od svog prava na obogaćivanje uranija.
Vašington nastoji proširiti opseg pregovora tako da uključi ograničenja iranskog programa balističkih raketa i okončanje podrške koju Teheran pruža oružanim grupama na Bliskom istoku — pitanja koja Teheran smatra neprihvatljivim.
Sjedinjene Države i Iran moraće prevladati duboko nepovjerenje i neprijateljstvo da bi postigli sporazum. Još jedna prepreka su i povećani politički troškovi sporazuma za obje strane.
"Danas bi svaki pozitivan ustupak Islamskoj Republici praktično značio nagrađivanje režima koji je proteklih sedmica ubio nekoliko hiljada Iranaca", rekao je Ali Vaez, direktor Iran Projecta pri briselskoj organizaciji International Crisis Group, za Radio Farda RSE‑a.
Za Iran je, rekao je, "teško postići sporazum s predsjednikom koji nije samo izveo vojne napade na iranska nuklearna postrojenja nego je čak prijetio i vojnom intervencijom u unutrašnje poslove Irana".
Pregovaranje o novom sveobuhvatnom nuklearnom sporazumu biće izuzetno teško, kažu stručnjaci.
Kako bi se izbjegao rat, Vaez je rekao da je "jedini održiv kratkoročni put uglavnom simbolično razumijevanje koje kupuje vrijeme i potencijalno stvara bolje uslove za detaljnije i tehničke pregovore u budućnosti".
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je 15. februara u Slovačkoj da je Trump "jasno dao do znanja da preferira diplomatiju i ishod zasnovan na pregovorima".
"Suočavamo se s ljudima koji donose političke i geopolitičke odluke na osnovu čiste teologije, i to je komplikovana stvar", dodao je Rubio. Pregovori u Ženevi dolaze nakon ponovljenih Trumpovih prijetnji vojnim akcijama protiv Teherana — prvo zbog brutalnog gušenja protesta u Iranu, a zatim i zbog iranskog nuklearnog programa.
Zapadne zemlje dugo sumnjaju da Iran pokušava razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo civilne prirode.
Svjetske sile postigle su istorijski nuklearni sporazum s Teheranom 2015. godine kako bi spriječile iransku bombu. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali Iran je počeo kršiti obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata kao predsjednik SAD‑a, 2018. godine povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
Američki predsjednik je 13. februara rekao da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja se može dogoditi".
Takođe je potvrdio da će drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pristupiti "masivnoj" američkoj armadi u Arabijskom moru.