Nasilna smrt regruta ukazuje na probleme Ukrajine s vojnim ljudstvom

Dana 18. oktobra Roman Sopin nazvao je majku i zamolio je da mu donese odjeću, novac i sočiva – regrutni službenici su ga zaustavili na ulici u Kijevu i pripremali za ulazak u Oružane snage Ukrajine radi borbe protiv ruske invazije.

Dan kasnije, završio je u bolnici s teškom povredom glave, koja se pokazala fatalnom. Preminuo je 23. oktobra.

Vojska tvrdi da se Sopin onesvijestio, pao i udario glavom o tvrdi pod u regrutnom centru u kijevskom okrugu Podil te da je pad vidjelo desetak osoba, uključujući i druge mobilisane muškarce. Takođe su naveli da nije imao druge povrede na tijelu.

Njegova porodica i njihov advokat sumnjaju u to: vjeruju da je povreda glave – uz moždano krvarenje i prelome lobanje – posljedica namjernog nasilja.

"Ljudi ne padaju tako prirodno. To je bio snažan, profesionalan udarac", rekao je advokat Oleksandr Protas za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE). Dodao je da je Sopin, 43, bio zdrav i nije patio od nesvjestice.

Protas tvrdi da je imao više slučajeva u kojima su muškarci pretučeni u regrutnim centrima Podil i Svjatošin.

Bez obzira na to šta je istina, Sopinova smrt skrenula je pažnju na problem nasilja i nedostatka ljudstva u ukrajinskoj vojsci.

Dogodila se ubrzo nakon dva slučaja brutalnosti koji su ponovo otvorili pitanje načina regrutacije, više od godinu nakon što je u proljeće 2024. usvojen kontroverzni zakon o mobilizaciji.

U Kijevu je sud odredio kućni pritvor dvojici policajaca osumnjičenih da su pretukli muškarca ispred regrutnog centra.

Na snimku sigurnosne kamere 17. oktobra vidi se kako dvojica policajaca više puta udaraju i šutiraju muškarca koji leži na zemlji pored policijskog kombija.

Dva dana ranije, policija u Ternopiljskoj oblasti na zapadu Ukrajine uhapsila je sedam vojnih osoba osumnjičenih za više krivičnih djela, uključujući mučenje i iznudu, zbog navodnog zlostavljanja nekoliko muškaraca, među njima i vojnika na rehabilitaciji nakon ranjavanja.

Ova praksa mobilizacije poznata je kao "busifikacija", jer muškarci koje regruteri zateknu bez dokaza da su izuzeti od službe bivaju nasilno uvedeni u autobuse i odvedeni na regrutaciju.

Jedna navodna žrtva iz Ternopilja prijavila je da su ga napali ispred regrutnog centra, natjerali u kombi, pretukli, prijetili oružjem i tražili 50.000 hrivnji (oko 1.190 dolara) za njegovo puštanje.

Vlasti su saopštile da su osumnjičeni ukrali i automobil drugog stanovnika Ternopilja, kasnije pronađen blizu Kijeva.

Policija 'cinično ravnodušna'Sopinova majka, Larisa Sopina, dijeli sumnje advokata u zvaničnu verziju da je njen sin "izgubio svijest i pao", rekavši da to nije u skladu s nalazima o teškoj povredi glave.

Ogorčena je ponašanjem vlasti, koje, kako kaže, uporno izbjegavaju da joj pruže informacije.

"Niko mi se uopšte nije javio. Imam osjećaj da je policiji potpuno cinično svejedno", rekla je.

Protas tvrdi da su mu u policijskoj stanici Podil rekli da je uzrok navodnog pada "epilepsija", iako Sopin nikada nije patio od epilepsije.

"Od početka su pokušavali zataškati slučaj", istakao je.

Policija i vojni organi u Kijevu negiraju prikrivanje ili bilo kakav prekršaj.

Nasilje je samo jedan od mnogih problema koji prate ukrajinsku mobilizaciju usred rata s Rusijom, koji 24. februara 2026. ulazi u četvrtu godinu.

Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog zabranila je muškarcima do 60 godina da napuste zemlju nakon početka invazije u februaru 2022., iako su u avgustu ublažena pravila za one između 18 i 22 godine.

Kijev je prošle godine spustio minimalnu starosnu granicu za mobilizaciju s 27 na 25 godina.

Dezertiranje, bjekstvo iz zemlje i odsustvo bez dozvole i dalje predstavljaju ozbiljan izazov.

Prema podacima ukrajinskog tužilaštva, u prvim mjesecima 2025. pokrenuto je više od 110.000 istraga zbog samovoljnog napuštanja službe – više od polovine ukupnog broja od početka invazije.

Više od 50.000 slučajeva dezertiranja takođe je zabilježeno od februara 2022.

I Rusija se suočava s problemom mobilizacije.

Prema ukrajinskim i zapadnim obavještajnim izvorima, više od milion ruskih vojnika je ubijeno ili ranjeno, a ruske snage i dalje trpe ogromne gubitke dok sporo napreduju u Donjeckoj oblasti.

Moskva se sve teže nosi s ekonomskim ograničenjima dok pokušava nadomjestiti izgubljene trupe.

Analitičari, pak, smatraju da je Putin uvjeren u konačnu pobjedu i odlučan da barem preuzme preostali dio Donjecke oblasti pod kontrolom Ukrajine – što sugeriše da ga ni finansijski pritisci ni rastući broj žrtava zasad neće natjerati na ustupke.

Kako napori američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u okončanju rata nailaze na otpor Kremlja, malo je izgleda za mir – čak i za prekid vatre, koji Washington i Kijev podržavaju, ali Moskva odbacuje.