Povećane cijene i rastući revolt, mogući protesti i bojkot u Sjevernoj Makedoniji
"Još ne mogu da se načudim velikom dijelu cijena u marketima, posebno kada je riječ o voću i povrću. Jedan klip kukuruza prodaje se po cijeni od 109 denara, dok ni četvrtina lubenice košta 200 denara, a trešnje još uvijek imaju astronomske cijene – nekoliko stotina grama prodaje se i po 170 denara (više od 2,5 eura)."
Ovo je u jednom poznatom marketu primijetila Skopljanka Blagica T., koja kaže da je morala da bira šta će kupiti svom trogodišnjem djetetu kako ne bi potrošila "cijelo bogatstvo".
Ona u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je dodatno iritiraju oznake za sniženje na proizvodima čija je cijena smanjena samo za denar ili dva.
"Današnjih 1.000 denara (oko 16 eura) u marketu ne vrijedi ni kao 500 denara prije nekoliko godina", dodaje ona.
Hrana sve skupljaPovećanje troškova života zabilježio je i Državni zavod za statistiku, koji je saopštio da je inflacija u maju porasla za 1,5 posto u odnosu na april.
U poređenju s majem 2024. godine, povećanje iznosi 3,3 posto. Najveći rast zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića.
Ukoliko se trend pada kupovne moći nastavi, radnici ne isključuju mogućnost izlaska na ulice s ciljem traženja povećanja plata.
Iz Saveza sindikata Makedonije poručuju da su mogući i novi bojkoti marketa ukoliko ne dođe do sniženja cijena.
"Nažalost, među predstavnicima vlasti i poslodavcima nema raspoloženja za povećanje plata. Posljednja odluka o minimalnoj plati donesena je bez Ekonomsko-socijalnog vijeća, a ako bude nove sjednice, zahtjev Saveza sindikata Makedonije (SSM) će ponovo biti 500 eura minimalne plate i povećanje od 100 eura za sve ostale plate, kako radnici ne bi osjetili cjenovni šok", izjavio je za RSE Ivan Peševski, potpredsjednik za privatni sektor u SSM-u.
Odmor postaje luksuzNajnovi proračuni Saveza sindikata pokazuju da četvoročlanoj porodici treba sve više novca kako bi "pregurala" mjesec.
Ako je sindikalna potrošačka korpa u aprilu iznosila 62.691 denar (oko 1.018 eura), u maju je minimalna korpa dostigla vrijednost od 63.908 denara (1.038 eura).
Peševski kaže da građanimak jedva ostane i 10.000 denara za sedmodnevni odmor u bungalovu u Dojranu, koliko predviđa korpa.
"Osim za osnovne namirnice i lijekove, ne ostaje ništa za godišnji odmor, iako poslodavci u i privatnom i javnom sektoru imaju obavezu isplate regresa. Ako uzmemo u obzir koliko su građani Sjeverne Makedonije zaduženi, vidjet ćemo da smo narod koji živi na kredit ili sa minusom na kartici. Jednostavno, plate nisu dovoljne ni za osnovne životne troškove, a kamoli za odmor s porodicom", poručuje Peševski.
Cijene će rastiEkonomski analitičar Arben Halili kaže da sindikat ima potpuno pravo da traži povećanje plata, ali i obavezu da ponudi veću produktivnost, naročito u javnoj administraciji.
"Imamo prenapuhanu administraciju koja traži povećanje minimalne i prosječne plate, ali moramo se zapitati šta ta administracija zapravo pruža. Potrebna je intervencija kojom bi se smanjio broj zaposlenih i povećala njihova efikasnost, a time bi se mogla opravdati i viša plata. U suprotnom, to nema ni moralnog ni ekonomskog smisla", rekao je Halili za RSE.
U međuvremenu, sindikalci su pri kraju s novim obračunima. Njihove procjene ukazuju na novo povećanje troškova, što planiraju iskoristiti kao argument u eventualnim pregovorima s vlastima oko rasta cijena.
Slična su i očekivanja analitičara Halilija, koji smatra da će cijene nastaviti rasti. On navodi da je glavni razlog – nedovoljna domaća proizvodnja.
"Ako smo nekada bili poznati kao poljoprivredna zemlja, sada su nam potrebne ozbiljne promjene u agrarnoj politici. Ogromna sredstva se svake godine troše u poljoprivredu, ali uprkos rastu subvencija, proizvodnja drastično opada", zaključuje Halili.
Domaća proizvodnja kao dugoročna mjeraPrema riječima Halilija, upravo povećanje domaće proizvodnje može spriječiti rast inflacije.
"Prije dvije godine izgovor nam je bio da je inflacija posljedica COVID-a 19, ali dok god nastavimo biti zemlja zavisna od uvoza, nećemo moći držati inflaciju pod kontrolom. Potrebne su nam bolje razvojne ekonomske politike, veće angažovanje domaćih kompanija u realizaciji kapitalnih projekata, a posebno ulaganja u zdravstvo i obrazovni sektor", ističe Halili.
Pored toga, kaže on, za stabilniju ekonomiju neophodne su efikasnije inspekcije koje će, osim cijena, kontrolisati i kvalitet proizvoda.
Na veću efikasnost, naročito kada je riječ o tržišnoj inspekciji, ukazuje i Savez sindikata, čiji potpredsjednik Peševski smatra da ta institucija nije do kraja odradila svoj posao tokom mjere o ograničenju marži.
Ta mjera, koju je Vlada donijela u februaru, važila je do kraja aprila. Njome su bile ograničene bruto-profitne marže za više od 1.000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u maloprodaji i veleprodaji.
Peševski kaže da su se sa tom mjerom mjesečni troškovi povećali za oko 300 denara, ali su nakon toga porasli i do hiljadu.
"Tržišna i Inspekcija rada reaguju samo na određene prijave. U ovoj državi bi inspekcije morale stalno biti na terenu. Građani su primorani da kupuju hljeb, mliječne i mesne proizvode kako bi preživjeli mjesec, ali s druge strane, državni aparat preko inspekcija mora se uključiti i diktirati ove stvari, koliko trgovci treba da zarade, a koliko manje radnici treba da osiromašuju", dodaje Peševski.
Stranačke prepirke oko inflacijeRast cijena ponovo je postao tema prepucavanja između vlasti i opozicije, koje međusobno prebacuju odgovornost za smanjen životni standard građana u zemlji.
"Život je sve skuplji, a vlast nema ni plan ni kapacitet da zaštiti standard građana. Ali, naravno, ima dobar plan kako da sebi poveća plate", optužio je Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) u pisanoj izjavi.
Opoziciona partija optužila je vlast da nema ekonomsku viziju, već isključivo lične interese.
Vladajuća VMRO-DPMNE uzvratila je tvrdnjom da je ekonomska situacija naslijeđena.
"Kada SDSM takođe govori i lije krokodilske suze zbog inflacije, koja se postepeno smanjuje i stavlja pod kontrolu – ako su zaboravili, podsjećamo ih da je za vrijeme njihove vlasti inflacija, koja je 'jela' standard građana, bila dvocifrena", navodi se u reakciji VMRO-DPMNE.