Zastupnici protiv smjene ministra vanjskih poslova BiH
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbacio je na hitnoj sjednici 12. februara inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.
Za smjenu je glasalo pet, a protiv 20 zastupnika, od ukupno 33 koliko se odazvalo sjednici.
Zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji su inicirali rekonstrukciju Vijeća ministara BiH i smjenu Konakovića, nisu došli na sjednicu, iako su oni trebali obrazložiti razloge za tu svoju inicijativu.
Sjednicu su bojkotirali jer smatraju da se, nakon smjene njihovog zastupnika Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Zastupničkog doma, sjednice ovog doma ne mogu sazivati i održavati prije imenovanja trećeg člana kolegija koji, po Ustavu BiH i drugim propisima, treba biti iz reda srpskog naroda.
SNSD je na prošloj sjednici predložio da zastupnik opozicijske Partije demokratskog progresa Branislav Borenović bude izabran umjesto Radmanovića, ali su to i Borenović i većina zastupnika odbili.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je član Konakovićeve stranke Narod i pravda, kazao je kako su se on i drugi član kolegija Marinko Čavara iz Hrvatske demokratske zajednice, usuglasili da neće zakazivati redovne sjednice sve dok kolegij ne bude popunjen i trećim članom.
Zvizdić je pozvao zastupnike da predlože kandidata za člana kolegija iz reda srpskog naroda i da se zastupnici o tome izjasne na idućoj hitnoj sjednici.
Kako je došlo do krize vlasti u BiH?
Zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i opozicijske Stranke demokratske akcije ujedinili su se u svojim naporima da smijene Konakovića, predsjednika Naroda i Pravde.
SNSD je, pored ostalog, naveo da su Konakoviće izjave i postupci, poput poziva na proglašenje 9. januara danom žalosti u BiH, "nepoštovanje prema Republici Srpskoj, njenim institucijama i građanima".
Na taj datum vlasti RS-a organiziraju proslavu dana RS-a, iako je to Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
SDA ne podržava argument SNSD-a, ali optužuje Konakovića, pored ostalog, za povezanost s Edinom Gačaninom, kojeg su kao narkobosa sankcionirale i Sjedinjene Američke Države i koji je u Nizozemskoj osuđen na sedam godina zatvora.
U BiH je u aprilu prošle godine uhapšeno više od 20 osoba, među kojima i dva šefa policije te osobe koje su povezane s Konakovićem, pod sumnjom da su surađivale s Gačaninovim kartelom "Tito i Dino".
Vladajuće i opozicijske stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, smijenile su Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a iz rukovodstva tog doma 23. januara. Tome su se usprotivili SNSD i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) koja je ključna za eventualnu rekonstrukciju vlasti.
Zatražena je i smjena SNSD-ovih ministara i zamjenika u Vijeću ministara BiH te SNSD-ovog Nikole Špirića iz rukovodstva drugog, Doma naroda državnog parlamenta, o čemu bi se delegati trebali izjasniti 18. februara.
Povod za smjene SNSD-ovaca su neustavni potezi iz RS-a, u kojima ta stranka vlada decenijama, te blokade kod donošenja tzv. europskih zakona potrebnih za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
U januaru je i SNSD-ov koalicijski partner Nenad Nešić podnio ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH nakon hapšenja pod sumnjom za korupciju. Novi ministar nije predložen.
Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama. Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su i dugotrajni procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke raspodjele političkih funkcija.
Za smjenu je glasalo pet, a protiv 20 zastupnika, od ukupno 33 koliko se odazvalo sjednici.
Zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji su inicirali rekonstrukciju Vijeća ministara BiH i smjenu Konakovića, nisu došli na sjednicu, iako su oni trebali obrazložiti razloge za tu svoju inicijativu.
Sjednicu su bojkotirali jer smatraju da se, nakon smjene njihovog zastupnika Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Zastupničkog doma, sjednice ovog doma ne mogu sazivati i održavati prije imenovanja trećeg člana kolegija koji, po Ustavu BiH i drugim propisima, treba biti iz reda srpskog naroda.
SNSD je na prošloj sjednici predložio da zastupnik opozicijske Partije demokratskog progresa Branislav Borenović bude izabran umjesto Radmanovića, ali su to i Borenović i većina zastupnika odbili.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je član Konakovićeve stranke Narod i pravda, kazao je kako su se on i drugi član kolegija Marinko Čavara iz Hrvatske demokratske zajednice, usuglasili da neće zakazivati redovne sjednice sve dok kolegij ne bude popunjen i trećim članom.
Zvizdić je pozvao zastupnike da predlože kandidata za člana kolegija iz reda srpskog naroda i da se zastupnici o tome izjasne na idućoj hitnoj sjednici.
Kako je došlo do krize vlasti u BiH?
Zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i opozicijske Stranke demokratske akcije ujedinili su se u svojim naporima da smijene Konakovića, predsjednika Naroda i Pravde.
SNSD je, pored ostalog, naveo da su Konakoviće izjave i postupci, poput poziva na proglašenje 9. januara danom žalosti u BiH, "nepoštovanje prema Republici Srpskoj, njenim institucijama i građanima".
Na taj datum vlasti RS-a organiziraju proslavu dana RS-a, iako je to Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
SDA ne podržava argument SNSD-a, ali optužuje Konakovića, pored ostalog, za povezanost s Edinom Gačaninom, kojeg su kao narkobosa sankcionirale i Sjedinjene Američke Države i koji je u Nizozemskoj osuđen na sedam godina zatvora.
U BiH je u aprilu prošle godine uhapšeno više od 20 osoba, među kojima i dva šefa policije te osobe koje su povezane s Konakovićem, pod sumnjom da su surađivale s Gačaninovim kartelom "Tito i Dino".
Vladajuće i opozicijske stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, smijenile su Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a iz rukovodstva tog doma 23. januara. Tome su se usprotivili SNSD i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) koja je ključna za eventualnu rekonstrukciju vlasti.
Zatražena je i smjena SNSD-ovih ministara i zamjenika u Vijeću ministara BiH te SNSD-ovog Nikole Špirića iz rukovodstva drugog, Doma naroda državnog parlamenta, o čemu bi se delegati trebali izjasniti 18. februara.
Povod za smjene SNSD-ovaca su neustavni potezi iz RS-a, u kojima ta stranka vlada decenijama, te blokade kod donošenja tzv. europskih zakona potrebnih za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
U januaru je i SNSD-ov koalicijski partner Nenad Nešić podnio ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH nakon hapšenja pod sumnjom za korupciju. Novi ministar nije predložen.
Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama. Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su i dugotrajni procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke raspodjele političkih funkcija.