Hrvatski narodni sabor održan u Mostaru dok traje kriza državne vlasti u BiH
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović izjavio je 8. februara u Mostaru da će u narednoj sedmici razgovarati sa predstavnicima stranaka koje su do sada činile vladajuću koaliciju na nivou BiH, kako bi se nastavilo sa usvajanjem državnog budžeta i evropskih zakona.
Posljednja kriza kulminirala je krajem prošle i početkom ove godine i trenutno je nejasno koje su stranke partneri, a koje suparnici u vlasti.
Vlast na državnom nivou činili su, uz HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata( SNSD) Milorada Dodika s partnerima iz entiteta Republika Srpska (RS), te stranke takozvane Trojke sa sjedištem u Sarajevu okupljene oko Socijaldemokratske partije.
No, stranke Trojke odbacuju saradnju sa SNSD-om, a opozicione stranke iz RS sada nude da postanu dio vlasti. HDZ BiH do sada je vodio politiku opstanka dosadašnje koalicije.
"Ja razumijem da neko želi promijeniti vlast, da je malo nerzvozan, da ima ambiciju, to je normalno. Samo za takve ambicije mora biti argumentirana kalkulacija nekakva koja je odraz izbornog rezultata. Ja ću sve učiniti da u narednih sedam dana na Vijeću ministara BiH bude proračun i bar jedan od dva evropska zakona, mislim da smo najusaglašeniji oko zakona o sudovima", rekao je Čović u subotu nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.
I sjednica HNS-a, organizacije koja okuplja većinu stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH, protekla je u znaku bojkota pet stranaka.
Stranke Hrvatska demokratska zajednica 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska republikanska stranka, dan prije održavanja HNS-a saopštile su kako je HDZ BiH monopolizovao rad tog Sabora, koji bi trebao da okuplja najvažnije hrvatske stranke u BiH.
Dragan Čović, koji je i predsjednik HNS-a, povezao je i ovaj bojkot sa nastojanjima da dođe do prekompozicije vlasti na državnom nivou.
"Vidjeli ste da ima aktivnosti oko smjena dužnosnika na razini BiH i vidjeli ste da je dio tih ljudi i supotpisnik inicijativa za smjene, prave se neke druge koalicije, međutim ja ne bih tome davao značaj nego bih rekao da je HNS dobio na vidljivosti, pa i njihovim priopćenjima jučer. Mi idemo dalje raditi, štititi interes hrvatskog naroda, a moje je da s njima dalje razgovaram i da vidimo kako otkloniti te šumove koje imaju u komunikaciji”, izjavio je Čović.
Čović je, međutim, rekao kako razgovara i sa strankama koje čine opoziciju na državnom nivou.
Zbog najnovije krize državne vlasti, na nivou BiH još nije usvojen budžet za 2025. godine, zbog čega su institucije na privremenom finansiranju.
Bosna i Hercegovina mora usvojiti ključne zakone kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacioni sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.
Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTV) koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strože provjere imovine sudaca i tužitelja te provođenje disciplinskih postupaka.
Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.
Na sjednici HNS-a u subotu, usvojena i saborska Deklaracija, kojom se upućuje zahtjev za ubrzavanjem evroatlantskih integracija, izbornom reformom, te popravljanjem pozicije Hrvata u BiH.
Organizacija Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine osnovana je 2000. godine, nakon tvrdnji stranaka sa hrvatskim predznakom o majorizaciji hrvatskog naroda u BiH.
Godinu kasnije, na sjednici HNS-a osnovano je Međužupanijsko-međuopćinsko vijeće kao oblik Hrvatske samouprave u BiH.
Taj potez spriječen je intervencijom međunarodne zajednice, a tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Wolfgang Petritsch smijenio je Antu Jelavića sa funkcije hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH.
Smjena je obrazložena time da je odlukama ugroženo ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine te Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.
Posljednja kriza kulminirala je krajem prošle i početkom ove godine i trenutno je nejasno koje su stranke partneri, a koje suparnici u vlasti.
Vlast na državnom nivou činili su, uz HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata( SNSD) Milorada Dodika s partnerima iz entiteta Republika Srpska (RS), te stranke takozvane Trojke sa sjedištem u Sarajevu okupljene oko Socijaldemokratske partije.
No, stranke Trojke odbacuju saradnju sa SNSD-om, a opozicione stranke iz RS sada nude da postanu dio vlasti. HDZ BiH do sada je vodio politiku opstanka dosadašnje koalicije.
"Ja razumijem da neko želi promijeniti vlast, da je malo nerzvozan, da ima ambiciju, to je normalno. Samo za takve ambicije mora biti argumentirana kalkulacija nekakva koja je odraz izbornog rezultata. Ja ću sve učiniti da u narednih sedam dana na Vijeću ministara BiH bude proračun i bar jedan od dva evropska zakona, mislim da smo najusaglašeniji oko zakona o sudovima", rekao je Čović u subotu nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.
I sjednica HNS-a, organizacije koja okuplja većinu stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH, protekla je u znaku bojkota pet stranaka.
Stranke Hrvatska demokratska zajednica 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska republikanska stranka, dan prije održavanja HNS-a saopštile su kako je HDZ BiH monopolizovao rad tog Sabora, koji bi trebao da okuplja najvažnije hrvatske stranke u BiH.
Dragan Čović, koji je i predsjednik HNS-a, povezao je i ovaj bojkot sa nastojanjima da dođe do prekompozicije vlasti na državnom nivou.
"Vidjeli ste da ima aktivnosti oko smjena dužnosnika na razini BiH i vidjeli ste da je dio tih ljudi i supotpisnik inicijativa za smjene, prave se neke druge koalicije, međutim ja ne bih tome davao značaj nego bih rekao da je HNS dobio na vidljivosti, pa i njihovim priopćenjima jučer. Mi idemo dalje raditi, štititi interes hrvatskog naroda, a moje je da s njima dalje razgovaram i da vidimo kako otkloniti te šumove koje imaju u komunikaciji”, izjavio je Čović.
Čović je, međutim, rekao kako razgovara i sa strankama koje čine opoziciju na državnom nivou.
Zbog najnovije krize državne vlasti, na nivou BiH još nije usvojen budžet za 2025. godine, zbog čega su institucije na privremenom finansiranju.
Bosna i Hercegovina mora usvojiti ključne zakone kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacioni sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.
Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTV) koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strože provjere imovine sudaca i tužitelja te provođenje disciplinskih postupaka.
Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.
Na sjednici HNS-a u subotu, usvojena i saborska Deklaracija, kojom se upućuje zahtjev za ubrzavanjem evroatlantskih integracija, izbornom reformom, te popravljanjem pozicije Hrvata u BiH.
Organizacija Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine osnovana je 2000. godine, nakon tvrdnji stranaka sa hrvatskim predznakom o majorizaciji hrvatskog naroda u BiH.
Godinu kasnije, na sjednici HNS-a osnovano je Međužupanijsko-međuopćinsko vijeće kao oblik Hrvatske samouprave u BiH.
Taj potez spriječen je intervencijom međunarodne zajednice, a tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Wolfgang Petritsch smijenio je Antu Jelavića sa funkcije hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH.
Smjena je obrazložena time da je odlukama ugroženo ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine te Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.