BiH ne radi ništa na povratku državljana iz Sirije, kaže ministar sigurnosti
Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) izjavio je 18. decembra da se prema njihovim podacima u Siriji nalaze 82 državljana ove zemlje, te da u ovom trenutku niko od njih nije zatražio da bude vraćen u BiH.
"Od tih ljudi koji 'navodno' imaju državljanstvo BiH su 42 muškarca i 40 žena. Ministarstvo ne preduzima bilo kakve aktivnosti po tom pitanju. Mi moramo prvo da vidimo o kome se radi", kazao je Nešić.
Dodao je da su ti ljudi "svojom voljom otišli tamo i da su toliko dugo tamo da prvo moramo vidjeti da li predstavljaju prijetnju po BiH".
"Svi koji bi mogli ugroziti bezbjednost nisu dobrodošli. U ovom trenutku nema repatrijacije. Nema ni zahtjeva za povratak u BiH. Lično ću tražiti, ako podnesu zahtjev, da se preispita na osnovu čega su dobili državljanstvo i da li ima uslova da imaju državljanstvo", kazao je Nešić.
Od prvih odlazaka u Siriju 2012. godine oko 300 državljana BiH je boravilo u toj zemlji, uglavnom na teritoriji tzv. Islamske države.
Dio se pridružio grupama bliskim Al-Kaidi, najviše Al-Nusra frontu, od kojeg je kasnije nastao Hajat Tahrir al-Šam.
Ta grupa, koja je držala enklavu oko Idliba, na sjeveru Sirije je tokom 2016. javno raskinula veze s Al-Kaidom, a proteklih sedmica preuzela je vlast u Siriji, no i dalje je na listi terorističkih grupa prema SAD-u, EU i UN.
Danas su ove osobe iz BiH na slobodi, uglavnom, u Idlibu i kretanje unutar Sirije za njih sada nije ograničeno iako nemaju pasoše.
U sjeveroistočnoj Siriji je više od 25 kampova i zatvora s osumnjičenim bivšim članovima "Islamske države", koji su pod kontrolom Kurda koje podržava SAD.
Bosna i Hercegovina dosad je organizirala repatrijaciju 26 državljana iz tih kampova i zatvora tokom 2019. godine, uz pomoć Vlade SAD-a. Grupa žena i djece koji su vraćeni 2019. godine prošla je rehabilitaciju i reintegraciju, a muškarci su osuđeni na kazne od jedne i pol do šest godina zatvora i većina je na slobodi.
Danas, u BiH ne postoji jedinstven stav o povratku iz Sirije. Od 2019. jedini korak koji je BiH učinila jeste formiranje Plana repatrijacije, koji je Vijeće ministara usvojilo u augustu 2022. godine.
Ovim planom su definirani koraci prije, tokom i nakon povratka, i uključuju obaveze svake od nadležnih institucija.
"Od tih ljudi koji 'navodno' imaju državljanstvo BiH su 42 muškarca i 40 žena. Ministarstvo ne preduzima bilo kakve aktivnosti po tom pitanju. Mi moramo prvo da vidimo o kome se radi", kazao je Nešić.
Dodao je da su ti ljudi "svojom voljom otišli tamo i da su toliko dugo tamo da prvo moramo vidjeti da li predstavljaju prijetnju po BiH".
"Svi koji bi mogli ugroziti bezbjednost nisu dobrodošli. U ovom trenutku nema repatrijacije. Nema ni zahtjeva za povratak u BiH. Lično ću tražiti, ako podnesu zahtjev, da se preispita na osnovu čega su dobili državljanstvo i da li ima uslova da imaju državljanstvo", kazao je Nešić.
Od prvih odlazaka u Siriju 2012. godine oko 300 državljana BiH je boravilo u toj zemlji, uglavnom na teritoriji tzv. Islamske države.
Dio se pridružio grupama bliskim Al-Kaidi, najviše Al-Nusra frontu, od kojeg je kasnije nastao Hajat Tahrir al-Šam.
Ta grupa, koja je držala enklavu oko Idliba, na sjeveru Sirije je tokom 2016. javno raskinula veze s Al-Kaidom, a proteklih sedmica preuzela je vlast u Siriji, no i dalje je na listi terorističkih grupa prema SAD-u, EU i UN.
Danas su ove osobe iz BiH na slobodi, uglavnom, u Idlibu i kretanje unutar Sirije za njih sada nije ograničeno iako nemaju pasoše.
U sjeveroistočnoj Siriji je više od 25 kampova i zatvora s osumnjičenim bivšim članovima "Islamske države", koji su pod kontrolom Kurda koje podržava SAD.
Bosna i Hercegovina dosad je organizirala repatrijaciju 26 državljana iz tih kampova i zatvora tokom 2019. godine, uz pomoć Vlade SAD-a. Grupa žena i djece koji su vraćeni 2019. godine prošla je rehabilitaciju i reintegraciju, a muškarci su osuđeni na kazne od jedne i pol do šest godina zatvora i većina je na slobodi.
Danas, u BiH ne postoji jedinstven stav o povratku iz Sirije. Od 2019. jedini korak koji je BiH učinila jeste formiranje Plana repatrijacije, koji je Vijeće ministara usvojilo u augustu 2022. godine.
Ovim planom su definirani koraci prije, tokom i nakon povratka, i uključuju obaveze svake od nadležnih institucija.