Raste represija prema aktivistima u Srbiji, ocenila Koalicija Preugovor
Građani koji u Srbiji protestuju tražeći odgovornost vlasti izloženi su represiji, ocenjeno je u izveštaju nevladine Koalicije Preugovor (PrEUgovor) o vladavini prava i ljudskim slobodama u sklopu reformi za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
"Pritisak na neistomišljenike vlasti sve je veći. Zabrinjavajuća su hapšenja aktivista civilnog društva, od kojih su neki i krivično gonjeni, što dovodi u pitanje Ustavom garantovanu slobodu izražavanja", rekla je Jelena Pejić Nikić, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) na predstavljanju izveštaja Preugovora 4. decembra u Beogradu.
Navela je da je taj trend u Srbiji u porastu od 2020. i da, kako je rekla, zabrinjava postupanje policije na aktuelnim protestima zbog pogibije 15 ljudi 1. novembra u Novom Sadu.
"Vidimo da su u borbu vlasti protiv aktivista uključene i službe bezbednosti, huliganske grupe i političari. Takve aktivnosti Evropska unija mora da osudi", ocenila je Jelena Pejić Nikić, iz Preugovora.
Članovi Koalicije Preugovor su sedam nevladinih organizacija iz Srbije koje su okupljene u Nacionalnom konventu o Evropskoj uniji, grupaciji civilnog sektora za podršku članstvu u EU.
'Uspostaviti operativnu nezavisnost policije'
U izveštaju Preugovora za period od maja do oktobra 2024. navodi se da bi jedan od prioriteta reformi na putu ka EU trebalo da bude uspostavljanje operativne nezavisnosti policije i pravosuđqa.
"Bez suzbijanja sistemske korupcije i uspostavljanja osnovnih ljudskih prava Srbija ne može da razmišla o ulasku u Evropsku uniju", rekla je Miša Bojović iz organizacije Transparentnost Srbija (TS).
Srbija je od marta 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. U sklopu reformi koje traži Brisel su i nezavisnost tužilaštva i sudstva kroz donošenje adekvatnih zakona.
Miša Bojović naglasila je da bi ključnu ulogu u tome trebalo da ima skupština.
"Vidimo tendenciju da se u potpunosti urušava funkcija parlamenta jer je postao institucija koja samo potvrđuje odluke Vlade. Tamo više nema rasprave o društveno najvažnijim pitanjima", rekla je Bojović.
Koalicija Preugovor je kao ključni problem u sprovođenju reformske agende Srbije navela to što, kako piše u njenom izveštaju, vlast ne konsultuje civilni sektor pri usvajanju najvažnijih akata, kao što su izmene krivičnog zakonika i zakon o policiji.
"Apelujem na Evropsku uniju da ne žrtvuje ljudska prava u Srbiji u zamenu za litijum i priznanje Kosova. Šta god Brisel da priča, mi treba da se pobrinemo da loši zakoni ne prođu", rekla je Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).
Normalizacija odnosa Srbije i Kosova, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, jedan je od uslova Brisela za prijem Srbije u članstvo Evropske unije.
Beograd je u julu sa EU potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Građani Srbije poslednjih nekoliko godina protestuju protiv projekta vlasti za iskopavanje litijuma na zapadu zemlje.
"Pritisak na neistomišljenike vlasti sve je veći. Zabrinjavajuća su hapšenja aktivista civilnog društva, od kojih su neki i krivično gonjeni, što dovodi u pitanje Ustavom garantovanu slobodu izražavanja", rekla je Jelena Pejić Nikić, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) na predstavljanju izveštaja Preugovora 4. decembra u Beogradu.
Navela je da je taj trend u Srbiji u porastu od 2020. i da, kako je rekla, zabrinjava postupanje policije na aktuelnim protestima zbog pogibije 15 ljudi 1. novembra u Novom Sadu.
"Vidimo da su u borbu vlasti protiv aktivista uključene i službe bezbednosti, huliganske grupe i političari. Takve aktivnosti Evropska unija mora da osudi", ocenila je Jelena Pejić Nikić, iz Preugovora.
Članovi Koalicije Preugovor su sedam nevladinih organizacija iz Srbije koje su okupljene u Nacionalnom konventu o Evropskoj uniji, grupaciji civilnog sektora za podršku članstvu u EU.
'Uspostaviti operativnu nezavisnost policije'
U izveštaju Preugovora za period od maja do oktobra 2024. navodi se da bi jedan od prioriteta reformi na putu ka EU trebalo da bude uspostavljanje operativne nezavisnosti policije i pravosuđqa.
"Bez suzbijanja sistemske korupcije i uspostavljanja osnovnih ljudskih prava Srbija ne može da razmišla o ulasku u Evropsku uniju", rekla je Miša Bojović iz organizacije Transparentnost Srbija (TS).
Srbija je od marta 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. U sklopu reformi koje traži Brisel su i nezavisnost tužilaštva i sudstva kroz donošenje adekvatnih zakona.
Miša Bojović naglasila je da bi ključnu ulogu u tome trebalo da ima skupština.
"Vidimo tendenciju da se u potpunosti urušava funkcija parlamenta jer je postao institucija koja samo potvrđuje odluke Vlade. Tamo više nema rasprave o društveno najvažnijim pitanjima", rekla je Bojović.
Koalicija Preugovor je kao ključni problem u sprovođenju reformske agende Srbije navela to što, kako piše u njenom izveštaju, vlast ne konsultuje civilni sektor pri usvajanju najvažnijih akata, kao što su izmene krivičnog zakonika i zakon o policiji.
"Apelujem na Evropsku uniju da ne žrtvuje ljudska prava u Srbiji u zamenu za litijum i priznanje Kosova. Šta god Brisel da priča, mi treba da se pobrinemo da loši zakoni ne prođu", rekla je Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).
Normalizacija odnosa Srbije i Kosova, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, jedan je od uslova Brisela za prijem Srbije u članstvo Evropske unije.
Beograd je u julu sa EU potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Građani Srbije poslednjih nekoliko godina protestuju protiv projekta vlasti za iskopavanje litijuma na zapadu zemlje.