Rus pritvoren u BiH, osumnjičen za pripremu sabotaža i diverzija u Poljskoj
Ruski državljanin Aleksandr Bezrukavyi (Bezrukavi), koji je trenutno u ekstradicionom pritvoru u Bosni i Hercegovini (BiH), sumnjiči se da je u Poljskoj počinio krivično djelo "učestvovanje u aktivnostima strane obavještajne službe protiv poljske države", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Suda BiH u petak, 22. novembra.
Dodaje se da se Bezrukavi sumnjiči da je u Poljskoj učestvovao u priremanju "djela sabotaže i diverzije terorističke prirode" iz Krivičnog zakona te zemlje.
U odgovoru na upit RSE, ne navodi se u kom periodu su se dogodile radnje u Poljskoj za koje se Bezrukavi sumnjiči.
Sud BiH je ruskom državljaninu odredio 19. novembra privremeni pritvor na osnovu međunarodne potjernice koju su putem Interpola raspisale vlasti u Varšavi.
Ruski državljanin od februara boravi u Bosni i Hercegovini u koju je došao iz Turske.
Uhapšen je u Bosanskoj Krupi na sjeverozapadu zemlje 16. novembra zbog, kako je tada navedeno, krivotvorenih isprava. Osumnjičen je i da je dio mreže koja je u BiH obučavala Moldavce za izazivanje nereda u toj zemlji.
Prije odluke Suda BiH, Bezrukaviju je bila izrečena mjera protjerivanja i zabrane ulaska u BiH, te se nalazio pod nadzorom u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.
Iz Suda BiH nije pojašnjeno za RSE da li je i dalje tamo smješten nakon odluke o privremenom pritvoru, koji po rješenju te sudske institucije, može trajati najduže do 6. decembra.
"Navedeni privremeni pritvor, na zahtjev države moliteljice može biti produžen za najduže 40 dana. Nakon što država moliteljica dostavi Molbu za izručenje sa ekstradicionom dokumentacijom, potraživanom se može odrediti ekstradicioni pritvor u trajanju od šest mjeseci, a o kojoj molbi se odlučuje posebnim rješenjem Suda BiH. U navedenoj situaciji, konačnu odluku o eventulanoj ekstradiciji potraživanog donosi ministar pravde BiH", rečeno je RSE u Sudu BiH, 22. novembra.
Bezrukavi je kao ruski državljanin sa ruskim dokumentima ušao u Bosnu i Hercegovinu, a tokom hapšenja je kod sebe, umjesto ruskih, imao španske dokumente, potvrđeno je za RSE u Službi za poslove sa strancima BiH.
Obavještajna agencija Moldavije sredinom oktobra uspjela je identifikovati 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopćenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u BiH i Srbiji.
Tada su objavili popis imena navodnih instruktora. Bezrukavi nije bio na tom popisu.
Šef moldavske policije je ranije rekao da je mrežu financirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Šor (Shor), koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sustava bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navedeno je da su osumnjičeni planirali "destabilizaciju" Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra.
Referendum o integraciji Moldavije u Europsku uniju prošao je s vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo.
Ranije je Ministarstvo sigurnosti BiH odbacilo navode Moldavije kao netačne.
Dodaje se da se Bezrukavi sumnjiči da je u Poljskoj učestvovao u priremanju "djela sabotaže i diverzije terorističke prirode" iz Krivičnog zakona te zemlje.
U odgovoru na upit RSE, ne navodi se u kom periodu su se dogodile radnje u Poljskoj za koje se Bezrukavi sumnjiči.
Sud BiH je ruskom državljaninu odredio 19. novembra privremeni pritvor na osnovu međunarodne potjernice koju su putem Interpola raspisale vlasti u Varšavi.
Ruski državljanin od februara boravi u Bosni i Hercegovini u koju je došao iz Turske.
Uhapšen je u Bosanskoj Krupi na sjeverozapadu zemlje 16. novembra zbog, kako je tada navedeno, krivotvorenih isprava. Osumnjičen je i da je dio mreže koja je u BiH obučavala Moldavce za izazivanje nereda u toj zemlji.
Prije odluke Suda BiH, Bezrukaviju je bila izrečena mjera protjerivanja i zabrane ulaska u BiH, te se nalazio pod nadzorom u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.
Iz Suda BiH nije pojašnjeno za RSE da li je i dalje tamo smješten nakon odluke o privremenom pritvoru, koji po rješenju te sudske institucije, može trajati najduže do 6. decembra.
"Navedeni privremeni pritvor, na zahtjev države moliteljice može biti produžen za najduže 40 dana. Nakon što država moliteljica dostavi Molbu za izručenje sa ekstradicionom dokumentacijom, potraživanom se može odrediti ekstradicioni pritvor u trajanju od šest mjeseci, a o kojoj molbi se odlučuje posebnim rješenjem Suda BiH. U navedenoj situaciji, konačnu odluku o eventulanoj ekstradiciji potraživanog donosi ministar pravde BiH", rečeno je RSE u Sudu BiH, 22. novembra.
Bezrukavi je kao ruski državljanin sa ruskim dokumentima ušao u Bosnu i Hercegovinu, a tokom hapšenja je kod sebe, umjesto ruskih, imao španske dokumente, potvrđeno je za RSE u Službi za poslove sa strancima BiH.
Obavještajna agencija Moldavije sredinom oktobra uspjela je identifikovati 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopćenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u BiH i Srbiji.
Tada su objavili popis imena navodnih instruktora. Bezrukavi nije bio na tom popisu.
Šef moldavske policije je ranije rekao da je mrežu financirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Šor (Shor), koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sustava bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navedeno je da su osumnjičeni planirali "destabilizaciju" Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra.
Referendum o integraciji Moldavije u Europsku uniju prošao je s vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo.
Ranije je Ministarstvo sigurnosti BiH odbacilo navode Moldavije kao netačne.