Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje Netanyahua, Gallanta i Masrija
Međunarodni krivični sud izdao je 21. novembra naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i lidera palestinske militantne grupe Hamas Ibrahima el Masrija, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog rata u Pojasu Gaze i napada u oktobru 2023. koji je izazvao izraelsku ofanzivu na palestinsku teritoriju.
Kako piše AP, tom odlukom Netanyahu i drugi protiv kojih je izdat nalog za hapšenje postaju međunarodno traženi osumnjičeni, što će ih po svoj prilici još više izolovati i iskomplikovati napore da se pregovara o prekidu vatre i okončanju sukoba koji traje 13 mjeseci.
Benjamin Netanyahu osudio je 21. novembra naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za hapšenje njega i Gallanta kao "antisemitske".
"Izrael s gađenjem odbacuje apsurdne i lažne akcije ICC-a", saopštila je njegova kancelarija i dodala da Netanyahu neće "popustiti pod pritiskom" u odbrani izraelskih građana, prenosi Reuters.
Sud je saopštio da se optužbe za ratne i zločine protiv čovječnosti odnose na period od 7. oktobra prošle godine do 20. maja, te je odbacio argumente Izraela o nedostatku nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u vezi sa nalozima za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Reuters je objavio da su izraelske vlasti tvrdile da je Masri, takođe poznat kao Muhamed Deif, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu, ali Hamas – koju Sjedinjene Države i Evropska unija karakterišu kao terorističku organizaciju – nije ni potvrdio niti odbacio takve tvrdnje.
Sudije su pronašle "razumne argumente" da trojica muškaraca snose "krivičnu odgovornost" za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata između Izraela i Hamasa. To uključuje "ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja te zločine protiv čovječnosti, poput ubistva, progona i drugih nehumanih djela".
Ni Izrael ni Sjedinjene Države nisu članovi Međunarodnog krivičnog suda.
Izrael osudio, Hamas pozdravio odluku ICC-a
Izraelski ministar inostranih poslova Gideon Saar je rekao da je ovo "mračan trenutak" za ICC i da je sud "izgubio sav legitimitet".
Osudama se pridružio izraelski opozicioni lider Yair Lapid.
"Izrael brani svoj život od terorističkih organizacija koje su napale, ubijale i silovale naše građane, ovi nalozi za hapšenje su nagrada terorizmu", rekao je Lapid.
Bivši izraelski premijer Naftali Bennet rekao je da su nalozi za hapšenje "sramota" ne za izraleske lidere, već za ICC i njegove članove.
Hamas je, pak, pozdravio odluku.
"Pozivamo Međunarodni krivični sud da proširi opseg odgovornosti na sve vođe kriminalne okupacije", navodi se u saopštenju.
"Ovo je važan korak na putu prema pravdi i osiguranju pravde žrtvama, ali ostaje ograničen i duhovan korak ukoliko ga ne podrže praktički sve zemlje", rekao je viši Hamasov zvaničnik, Basem Naim.
Uprkos nalozima za hapšenje, ni jedan od osumnjičenih neće po svoj prilici skoro izaći pred sudije u Hagu, piše AP. Sam sud nema policiju da primijeni naloge, već računa na saradnju država članica.
Međunarodni krivični sud je posljednja instanca koja pokreće proces u slučajevima kada domaće vlasti ne mogu ili neće da ih istražuju.
Reakcije iz svijeta
Republikanski američki senator Lindsey Graham, bliski saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da je ICC "opasna šala" i da je "vrijeme da američki Senat djeluje i sankcioniše ovo neodgovorno tijelo".
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Josep Borrell rekao je da nalozi ICC-a za hapšenje Netanyahua i Gallanta nisu politički i da se sudska odluka treba poštovati i provesti.
Holandski šef diplomatije Caspar Veldkamp je ocijenio da je zemlja spremna da postupi po nalogu za hapšenje Netanyahua ukoliko bude potrebno, prenijela je holandska novinska agencija ANP.
Portparol francuskog ministarstva spoljnih poslova je naveo da će francuska reakcija na naloge biti "u skladu sa statutom ICC-a", ali na pitanje da li će Francuska da uhapsi izraelskog lidera ako stupi na francusko tlo, on je samo htio odgovoriti da je to "pravno komplikovano pitanje".
Jordanski šef diplomatije Ayman Safadi rekao je da se presude ICC-a trebaju poštovati i provoditi. Dodao je da "Palestinci zaslužuju pravdu".
Sjedinjene Američke Države su 20. novembra uložile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o prekidu vatre u Pojasu Gaze, čime je administracija američkog predsjednika Joea Bidena postala meta kritika, zbog blokiranja djelovanja na međunarodnoj sceni, čiji je cilj prestanak rata Izraela i Hamasa.
Tokom ratovanja Izraela u Gazi, ubijeno je skoro 44.000 ljudi, a kompletno stanovništvo te palestinske teritorije je najmanje jednom moralo da se seli.
Kampanja je započela u znak odmazde, nakon što su militanti predvođeni Hamasom ubili 1.200 osoba i kidnapovali ih više od 250, 7. oktobra 2023. godine.
Kako piše AP, tom odlukom Netanyahu i drugi protiv kojih je izdat nalog za hapšenje postaju međunarodno traženi osumnjičeni, što će ih po svoj prilici još više izolovati i iskomplikovati napore da se pregovara o prekidu vatre i okončanju sukoba koji traje 13 mjeseci.
Benjamin Netanyahu osudio je 21. novembra naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za hapšenje njega i Gallanta kao "antisemitske".
"Izrael s gađenjem odbacuje apsurdne i lažne akcije ICC-a", saopštila je njegova kancelarija i dodala da Netanyahu neće "popustiti pod pritiskom" u odbrani izraelskih građana, prenosi Reuters.
Sud je saopštio da se optužbe za ratne i zločine protiv čovječnosti odnose na period od 7. oktobra prošle godine do 20. maja, te je odbacio argumente Izraela o nedostatku nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u vezi sa nalozima za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Reuters je objavio da su izraelske vlasti tvrdile da je Masri, takođe poznat kao Muhamed Deif, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu, ali Hamas – koju Sjedinjene Države i Evropska unija karakterišu kao terorističku organizaciju – nije ni potvrdio niti odbacio takve tvrdnje.
Sudije su pronašle "razumne argumente" da trojica muškaraca snose "krivičnu odgovornost" za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata između Izraela i Hamasa. To uključuje "ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja te zločine protiv čovječnosti, poput ubistva, progona i drugih nehumanih djela".
Ni Izrael ni Sjedinjene Države nisu članovi Međunarodnog krivičnog suda.
Izrael osudio, Hamas pozdravio odluku ICC-a
Izraelski ministar inostranih poslova Gideon Saar je rekao da je ovo "mračan trenutak" za ICC i da je sud "izgubio sav legitimitet".
Osudama se pridružio izraelski opozicioni lider Yair Lapid.
"Izrael brani svoj život od terorističkih organizacija koje su napale, ubijale i silovale naše građane, ovi nalozi za hapšenje su nagrada terorizmu", rekao je Lapid.
Bivši izraelski premijer Naftali Bennet rekao je da su nalozi za hapšenje "sramota" ne za izraleske lidere, već za ICC i njegove članove.
Hamas je, pak, pozdravio odluku.
"Pozivamo Međunarodni krivični sud da proširi opseg odgovornosti na sve vođe kriminalne okupacije", navodi se u saopštenju.
"Ovo je važan korak na putu prema pravdi i osiguranju pravde žrtvama, ali ostaje ograničen i duhovan korak ukoliko ga ne podrže praktički sve zemlje", rekao je viši Hamasov zvaničnik, Basem Naim.
Uprkos nalozima za hapšenje, ni jedan od osumnjičenih neće po svoj prilici skoro izaći pred sudije u Hagu, piše AP. Sam sud nema policiju da primijeni naloge, već računa na saradnju država članica.
Međunarodni krivični sud je posljednja instanca koja pokreće proces u slučajevima kada domaće vlasti ne mogu ili neće da ih istražuju.
Reakcije iz svijeta
Republikanski američki senator Lindsey Graham, bliski saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da je ICC "opasna šala" i da je "vrijeme da američki Senat djeluje i sankcioniše ovo neodgovorno tijelo".
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Josep Borrell rekao je da nalozi ICC-a za hapšenje Netanyahua i Gallanta nisu politički i da se sudska odluka treba poštovati i provesti.
Holandski šef diplomatije Caspar Veldkamp je ocijenio da je zemlja spremna da postupi po nalogu za hapšenje Netanyahua ukoliko bude potrebno, prenijela je holandska novinska agencija ANP.
Portparol francuskog ministarstva spoljnih poslova je naveo da će francuska reakcija na naloge biti "u skladu sa statutom ICC-a", ali na pitanje da li će Francuska da uhapsi izraelskog lidera ako stupi na francusko tlo, on je samo htio odgovoriti da je to "pravno komplikovano pitanje".
Jordanski šef diplomatije Ayman Safadi rekao je da se presude ICC-a trebaju poštovati i provoditi. Dodao je da "Palestinci zaslužuju pravdu".
Sjedinjene Američke Države su 20. novembra uložile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o prekidu vatre u Pojasu Gaze, čime je administracija američkog predsjednika Joea Bidena postala meta kritika, zbog blokiranja djelovanja na međunarodnoj sceni, čiji je cilj prestanak rata Izraela i Hamasa.
Tokom ratovanja Izraela u Gazi, ubijeno je skoro 44.000 ljudi, a kompletno stanovništvo te palestinske teritorije je najmanje jednom moralo da se seli.
Kampanja je započela u znak odmazde, nakon što su militanti predvođeni Hamasom ubili 1.200 osoba i kidnapovali ih više od 250, 7. oktobra 2023. godine.