Albanaci s juga Srbije ponovo na protestima protiv diskriminacije
S porukama "Vratite adrese", Albanci iz Preševske doline, na jugu Srbije, okupili su se u nedjelju na protestima zbog, kako navode, diskriminatorskog odnosa srbijanskih vlasti prema albanskoj manjini u Srbiji.
To su njihovi treći protesti u posljednjih nekoliko mjeseci, tokom kojih su se okupili ispred policijske stanice na Medveđi, javlja kosovski biro Radija Slobodna Evropa.
U Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji čine četvrtu najveću manjinu, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine.
Preševska dolina, koristi se kao termin za Preševo, Medveđu i Bujanovac, naseljene općine s albanskim stanovništvom, većinom na jugu Srbije.
Protestu su prisustvovali jedini albanski zastupnik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi, gradonačelnik Preševa Ardita Sinani te članovi Albanskog nacionalnog vijeća, predstavničkog tijela albanske manjine u Srbiji.
Srbija je više puta negirala da su Albanci u ovoj zemlji diskriminisani, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 23. septembra je rekao da ih "niko ne tuče, ne maltretira, niti bilo šta drugo".
Problem sa kojim se suočavaju Albanci Preševske doline je nepriznavanje univerzitetskih diploma stečenih na Kosovu, usprkos činjenici da su Kosovo i Srbija o tome postigli dogovor u dijalogu uz posredovanje Evropske unije.
Više puta su postizali dogovore o međusobnom priznavanju fakultetskih diploma, dok su 2020. godine ponovili svoju posvećenost priznavanju stručnih diploma i certifikata, ali do sada nisu preduzeti koraci da se oni provedu.
U međuvremenu, krajem prošle godine i Albanci u Dolini su se žalili na povećanje broja deaktivacija njihovih adresa od srpske policije, optužujući je da ih je nezakonito izbrisala, kako bi im uskratila osnovna prava.
Problem deaktiviranja adresa spominje se u izvještaju Evropske komisije o Srbiji 2022. godine, u dijelu koji se bavi poštovanjem prava manjina.
U izvještaju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji za 2021. godinu, Preševo, Medveđa i Bujanoci opisani su kao taoci odnosa Kosova i Srbije.
Smatra se da su nedostatak investicija i stalne barijere utjecali na odlazak oko 20.000 Albanaca s ovih prostora, uglavnom na Kosovo.
To su njihovi treći protesti u posljednjih nekoliko mjeseci, tokom kojih su se okupili ispred policijske stanice na Medveđi, javlja kosovski biro Radija Slobodna Evropa.
U Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji čine četvrtu najveću manjinu, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine.
Preševska dolina, koristi se kao termin za Preševo, Medveđu i Bujanovac, naseljene općine s albanskim stanovništvom, većinom na jugu Srbije.
Protestu su prisustvovali jedini albanski zastupnik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi, gradonačelnik Preševa Ardita Sinani te članovi Albanskog nacionalnog vijeća, predstavničkog tijela albanske manjine u Srbiji.
Srbija je više puta negirala da su Albanci u ovoj zemlji diskriminisani, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 23. septembra je rekao da ih "niko ne tuče, ne maltretira, niti bilo šta drugo".
Problem sa kojim se suočavaju Albanci Preševske doline je nepriznavanje univerzitetskih diploma stečenih na Kosovu, usprkos činjenici da su Kosovo i Srbija o tome postigli dogovor u dijalogu uz posredovanje Evropske unije.
Više puta su postizali dogovore o međusobnom priznavanju fakultetskih diploma, dok su 2020. godine ponovili svoju posvećenost priznavanju stručnih diploma i certifikata, ali do sada nisu preduzeti koraci da se oni provedu.
U međuvremenu, krajem prošle godine i Albanci u Dolini su se žalili na povećanje broja deaktivacija njihovih adresa od srpske policije, optužujući je da ih je nezakonito izbrisala, kako bi im uskratila osnovna prava.
Problem deaktiviranja adresa spominje se u izvještaju Evropske komisije o Srbiji 2022. godine, u dijelu koji se bavi poštovanjem prava manjina.
U izvještaju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji za 2021. godinu, Preševo, Medveđa i Bujanoci opisani su kao taoci odnosa Kosova i Srbije.
Smatra se da su nedostatak investicija i stalne barijere utjecali na odlazak oko 20.000 Albanaca s ovih prostora, uglavnom na Kosovo.