Moldavija u drugom krugu predsjedničkih izbora
Stanovnici Moldavije glasaju u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora, birajući između trenutne, proevropske predsjednice i njenog protukandidata koji se suočava s kritikama da je prijatelj Rusije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je 20. oktobra u prvom krugu izbora, s 42 posto osvojenih glasova.
Njen protukandidat, bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije, u prvom krugu je dobio 26 posto glasova birača.
Izbori u Moldaviji održavaju se usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku utrku i referendum o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njezini pristaše podržavaju.
Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s 50,38 posto glasova za proevropsku struju, usprkos tome što je tabor "ne" bio u vodstvu sve do ranih sati 21. oktobra.
No, Sandu je ubrzo ustvrdila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama" pokušale "kupiti 300.000 glasova".
Ankete su također pokazale da će Sandu lako pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali socijalistički protukandidat Stoianoglo iznenadio je ukupnim rezultatom boljim od očekivanog, iznudivši drugi krug glasovanja.
Stoianoglo bi mogao dobiti dodatnu podršku nacionalističkih i proruskih grupa u drugom krugu, što bi moglo ugroziti nade Sandu u ponovni izbor.
Moldavija ima nešto više od tri miliona registriranih birača, uključujući i one u dijaspori.Predsjednik može obnašati dužnost u dva uzastopna četverogodišnja mandata.
Pedesetdvogodišnja Sandu diplomirala je na Harvardu i bivša je zaposlenica Svjetske banke. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj utrci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.
No, podrška joj je oslabila usred pandemije kororna virusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.
Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.
Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritizirale prokremaljske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.
Stoianoglo (57) bio je glavni tužitelj Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritiziran zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokoj razini.
Stoianoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je "čovjek Moskve". Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima "negativan stav" prema sukobu, ali ne osuđujući izravno Rusiju za invaziju.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.
Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.
Odvojeno, Moldavski Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (CNA) objavio je 1. novembra da su policija i tužioci proveli raciju na nekoliko lokacija u zemlji u okviru šest krivičnih istraga o korupciji na izborima.
Očekuje se da će preliminarni rezultati izbora u Moldaviji biti objavljeni u 22 sata, a prvi zvanični rezultati iza ponoći.
U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je 20. oktobra u prvom krugu izbora, s 42 posto osvojenih glasova.
Njen protukandidat, bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije, u prvom krugu je dobio 26 posto glasova birača.
Izbori u Moldaviji održavaju se usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku utrku i referendum o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njezini pristaše podržavaju.
Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s 50,38 posto glasova za proevropsku struju, usprkos tome što je tabor "ne" bio u vodstvu sve do ranih sati 21. oktobra.
No, Sandu je ubrzo ustvrdila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama" pokušale "kupiti 300.000 glasova".
Ankete su također pokazale da će Sandu lako pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali socijalistički protukandidat Stoianoglo iznenadio je ukupnim rezultatom boljim od očekivanog, iznudivši drugi krug glasovanja.
Stoianoglo bi mogao dobiti dodatnu podršku nacionalističkih i proruskih grupa u drugom krugu, što bi moglo ugroziti nade Sandu u ponovni izbor.
Moldavija ima nešto više od tri miliona registriranih birača, uključujući i one u dijaspori.Predsjednik može obnašati dužnost u dva uzastopna četverogodišnja mandata.
Pedesetdvogodišnja Sandu diplomirala je na Harvardu i bivša je zaposlenica Svjetske banke. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj utrci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.
No, podrška joj je oslabila usred pandemije kororna virusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.
Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.
Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritizirale prokremaljske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.
Stoianoglo (57) bio je glavni tužitelj Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritiziran zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokoj razini.
Stoianoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je "čovjek Moskve". Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima "negativan stav" prema sukobu, ali ne osuđujući izravno Rusiju za invaziju.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.
Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.
Odvojeno, Moldavski Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (CNA) objavio je 1. novembra da su policija i tužioci proveli raciju na nekoliko lokacija u zemlji u okviru šest krivičnih istraga o korupciji na izborima.
Očekuje se da će preliminarni rezultati izbora u Moldaviji biti objavljeni u 22 sata, a prvi zvanični rezultati iza ponoći.