Ko 'zabija klipove u točkove' evropskom putu Crne Gore
Godinu je od kada su stranke vlasti potpisale Sporazum kojim su se obavezale da će poštovati evroatlantski kurs države, poštovati dobrosusjedske odnose, sarađivati sa svim državama koje je Crna Gora priznala i zamrznuti partikularne interese koji negativno utiču na put ka Evropskoj uniji.
Sporazum je potpisan pred formiranje Vlade premijera Milojka Spajića u oktobru 2023.
Koliko je ovaj sporazum poštovan?
Iako je u izvještaju od 30. oktobra Evropska komisija konstatovala napredak Crne Gore u integracijama, navodi se da je, u odnosu na početak rada Vlade, oktobra 2023., pogoršana politička stabilnost.
"Tenzije i međuetnička polarizacija ponovo su se pojavile, što negativno utiče na političku stabilnost", ukazali su iz Evropske komisije.
Među potpisnicima prošlogodišnjeg Sporazuma je i stranka proruskog Demokratskog fronta (DF), Andrije Mandića.
On je nakon potpisivanja Sporazuma izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, glasovima parlamentarne većine u kojoj najveći broj poslanika ima "Pokret Evropa sad" premijera Spajića.
Uslijedio je niz postupaka, izjava, inicijativa Mandića, kao i poslanika i ministra iz njegove partije suprotnih odredbama Sporazuma.
Osim polarizacije koju je konstatovala i Evropska komisija, Crna Gora je dobila niz protestnih nota od susjednih država.
Ostatak parlamentarne većine, uključujući Vladu i premijera Milojka Spajić, je prihvatao ili ostajao nijem na inicijative proruskog DF-a.
Mandićeva stranka je protiv NATO-a, za ukidanje sankcija Rusiji, za povlačenje priznanja Kosova... U bliskim je političkim vezama je sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem, i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Miloradom Dodikom.
'Obračun' sa državnim zastavama
Počelo je uvođenjem srpske trobojke u kabinet šefa Skupštine.
Odmah po stupanju na funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, koja je identična sa narodnom zastavom Srbije.
Nedavno je uklonio dvije uramljene crnogorske zastave sa zidova Skupštine koje su simboli crnogorske nezavisnosti.
Zastava uklonjena iz hola bila je prva zastava istaknuta na jarbol Skupštine 2004. nakon usvajanja Zakona o državnim simbolima.
Druga, koju je uklonio iz bijelog salona Skupštine, bila je na centralnom mjestu u parlamentu kada je 2006. proglašena nezavisnost Crne Gore.
Opozicija zahtijeva da se zastave, kao istorijski simboli, vrate na svoja mjesta, a grupa građana je protestvovala ispred Skupštine.
Dvije protestne note Bosne i Hercegovine
Zbog Mandićevog tretmana zastave susjedne Bosne i Hercegovine (BiH), Crna Gora je dobila protestnu notu februara ove godine.
Nju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo crnogorskim vlastima jer je Mandić, kao predsjednik Skupštine, primio predsjednika RS-a Milorada Dodika u službenim prostorijama, a da nisu bila istaknuta obilježja BiH, već njenog entiteta RS.
Drugu protestnu notu BiH uputila je Crnoj Gori zbog govora predsjednika Mandića na "Svesrpskom saboru" u Beogradu 8. juna, kada je entitet RS nazvao državom.
Dvije protestne note Hrvatske
Prvu protestnu notu zvanični Zagreb je uputio Podgorici oktobra 2023. zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva, na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi.
Bilborde je postavio portal IN4S, blizak DF-u, a koji je, prema Stejt dipartmentu, dio ruske propagande.
Nova protestna nota stigla je 15. maja zbog prijedloga DF-a Skupštini da izglasa Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Parlamentarna većina u julu je usvojila rezoluciju, koju je Zagreb ocijenio provokacijom, i proglasio nepoželjnim lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića, kao i potpredsjednika Vlade, Aleksu Bečića (Demokrate).
Mandić je ocijenio da se time "Hrvatska poistovjetila sa NDH-om" (Nezavisnom Državom Hrvatskom), koja je podržavala fašističku ideologiju u Drugom svjetskom ratu.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju notirala da se "odnosi sa Hrvatskom pogoršavaju".
Glas Hrvatske, kao članice Evropske unije, biće neophodan kad se bude glasalo o prijemu Crne Gore u Uniju.
Narušavanje odnosa sa susjedima prijetnja za EU integracije Crne Gore
Za DF Kosovo i dalje 'dio Srbije'
Jedan od potpredsjednika Vlade iz DF-a Milun Zogović izjavio je da ulaskom u Vladu nije promijenio stav i da Kosovo i dalje smatra "južnom srpskom pokrajinom".
"Kad bismo imali 41 poslanika (većinu) u Skupštini i kad bi ona formirala izvršnu vlast, istog momenta bi poništila odluku o priznanju nezavisnosti Kosova", rekao za Televiziju Vijesti 14. oktobra ove godine.
Reagovao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, lider Albanske alternative, koji je poručio funkcionerima DF-a da "mogu da lažu sebe i svoje birače", ali da su ulaskom u Vladu priznali Kosovo.
Premijer Spajić se nije oglašavao nakon verbalnog sukoba među potpredsjednicima njegove Vlade, a sukob između DF-a i albanskih partija je nastavljen stranačkim saopštenjima.
Dio ministara protiv sankcija Rusiji
Dio ministara u Vladi Milojka Spajića nije glasao za novi paket sankcija Rusiji, zbog invazije na Ukrajinu a koje je Crna Gora, kao kandidat za članstvo, uvela prateći evropsku spoljnu politiku.
To proizilazi iz saopštenja Vlade 25. oktobra u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".
Sankcije firmi sa sjedištem u Baru zbog vojne saradnje sa Rusijom
Opozicija u Skupštini zahtijeva od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića odgovor ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje restriktivnih mjera Ruskoj Federaciji, koje su utvrđene odlukom Savjeta EU.
Od 32 člana Vlade, pet je iz Mandićeve partije koja se otvoreno protivi sankcijama Rusiji.
'Strani agenti' po ugledu na Moskvu
Po ugledu na Rusiju, Bjelorusiju i Gruziju, partije DF-a 9.oktobra ove godine saopštili su da je potrebno hitno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori.
Njime bi se, kako su naveli, uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Najava izrade ovog zakona je objavljena dvadesetak dana prije pohvala Evropske komisije u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore, koji je prezentovan 30. oktobra.
Da srpski bude službeni u Crnoj Gori
Nakon rezultata popisa, koji je pokazao da je više onih kojima je maternji jezik srpski u odnosu na one kojima je crnogorski, DF je najavio inicijativu za promjenu Ustava kako bi srpski dobio status službenog jezika.
Po Ustavu je crnogorski službeni a srpski u službenoj upotrebi.
Pošto promjene Ustava u ovom dijelu predviđaju referendum, Mandić je najavio da će biti 'ustavotvornom Skupštinom' i mijenjati Ustav, ukoliko ne bude dogovora o srpskom jeziku.
Iako je opozicija decidna da neće podržati ove promjene, premijer Spajić je rekao da će podržati izmjenu Ustava ukoliko to bude dogovor svih stranaka.
Zahtjev za dvojnim državljanstvom
Stranke DF, u čemu ih podržava dio parlamentarne većine, traži uvođenje dvojnog državljanstva za one 'porijeklom iz Crne Gore'.
Ovo pitanje izazvao je izazvalo političke tenzije.
Opozicija smatra da bi njegovim usvajanjem uslijed priliva "novih" crnogorskih državljana, prvenstveno iz Srbije, došlo do izbornog inženjeringa kojim bi Crna Gora 'bila zbrisana sa mape nezavisnih država' što je, kako su naveli, "Mandićev cilj'.
"To bi dovelo da se Crnom Gorom vlada iz Beograda", poručila je opozicija.
Kapela na Lovćenu
Oštru polemiku u javnosti je izazvala izjava Andrije Mandića, koji je sa pozicije predsjednika Skupštine, u julu najavio inicijativu za "obnovu Njegoševe kapele na Lovćenu".
Građevina koju Mandić predlaže kao 'obnovu kapele 'dio javnosti percipira simbolom velikosrpskog nacionalizma i potiranjem crnogorske države i nacije.
Nakon oštrih reakcija javnosti, premijer Spajić je "zamolio" Mandića da odustane od inicijative.
Promijenjen logo Skupštine
Bez konsultacija sa parlamentom, Mandić je sa skupštinskim sekretarom, osmislio novi logo Skupštine - u čijoj je osnovi zgrada Zetske banovine na Cetinju.
Zetska banovina je bila jedna od regija u Kraljevini Jugoslaviji koja je obuhvatala Crnu Goru, kada je izgubila državnost nakon Prvog svjetskog rata.
Idejno rešenje loga je vrlo slično onome u Srbiji i bh. entitetu RS.
I lokalne uprave po istom modelu
Po istom principu rade Mandićevi stranački funkcioneri u opštinama u kojima su na vlasti.
Tako je gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš, bez dozvole Spajićeve Vlade, preimenovao nazive ulica dajući im imena boraca poginulih u ratovima '90-ih na tlu bivše Jugoslavije.
A Više tužilaštvo traži skidanje imuniteta poslaniku Mandićeve stranke i gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću, protiv koga sprovodi istragu zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje.
On je 13. jula kazao da će "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima", navodeći da se to odnosi na bivšu vlast.
Turska ambasada je saopštila da ovo smatra neprihvatljivim.
Sporazum je potpisan pred formiranje Vlade premijera Milojka Spajića u oktobru 2023.
Koliko je ovaj sporazum poštovan?
Iako je u izvještaju od 30. oktobra Evropska komisija konstatovala napredak Crne Gore u integracijama, navodi se da je, u odnosu na početak rada Vlade, oktobra 2023., pogoršana politička stabilnost.
"Tenzije i međuetnička polarizacija ponovo su se pojavile, što negativno utiče na političku stabilnost", ukazali su iz Evropske komisije.
Među potpisnicima prošlogodišnjeg Sporazuma je i stranka proruskog Demokratskog fronta (DF), Andrije Mandića.
On je nakon potpisivanja Sporazuma izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, glasovima parlamentarne većine u kojoj najveći broj poslanika ima "Pokret Evropa sad" premijera Spajića.
Uslijedio je niz postupaka, izjava, inicijativa Mandića, kao i poslanika i ministra iz njegove partije suprotnih odredbama Sporazuma.
Osim polarizacije koju je konstatovala i Evropska komisija, Crna Gora je dobila niz protestnih nota od susjednih država.
Ostatak parlamentarne većine, uključujući Vladu i premijera Milojka Spajić, je prihvatao ili ostajao nijem na inicijative proruskog DF-a.
Mandićeva stranka je protiv NATO-a, za ukidanje sankcija Rusiji, za povlačenje priznanja Kosova... U bliskim je političkim vezama je sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem, i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Miloradom Dodikom.
'Obračun' sa državnim zastavama
Počelo je uvođenjem srpske trobojke u kabinet šefa Skupštine.
Odmah po stupanju na funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, koja je identična sa narodnom zastavom Srbije.
Nedavno je uklonio dvije uramljene crnogorske zastave sa zidova Skupštine koje su simboli crnogorske nezavisnosti.
Zastava uklonjena iz hola bila je prva zastava istaknuta na jarbol Skupštine 2004. nakon usvajanja Zakona o državnim simbolima.
Druga, koju je uklonio iz bijelog salona Skupštine, bila je na centralnom mjestu u parlamentu kada je 2006. proglašena nezavisnost Crne Gore.
Opozicija zahtijeva da se zastave, kao istorijski simboli, vrate na svoja mjesta, a grupa građana je protestvovala ispred Skupštine.
Dvije protestne note Bosne i Hercegovine
Zbog Mandićevog tretmana zastave susjedne Bosne i Hercegovine (BiH), Crna Gora je dobila protestnu notu februara ove godine.
Nju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo crnogorskim vlastima jer je Mandić, kao predsjednik Skupštine, primio predsjednika RS-a Milorada Dodika u službenim prostorijama, a da nisu bila istaknuta obilježja BiH, već njenog entiteta RS.
Drugu protestnu notu BiH uputila je Crnoj Gori zbog govora predsjednika Mandića na "Svesrpskom saboru" u Beogradu 8. juna, kada je entitet RS nazvao državom.
Dvije protestne note Hrvatske
Prvu protestnu notu zvanični Zagreb je uputio Podgorici oktobra 2023. zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva, na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi.
Bilborde je postavio portal IN4S, blizak DF-u, a koji je, prema Stejt dipartmentu, dio ruske propagande.
Nova protestna nota stigla je 15. maja zbog prijedloga DF-a Skupštini da izglasa Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Parlamentarna većina u julu je usvojila rezoluciju, koju je Zagreb ocijenio provokacijom, i proglasio nepoželjnim lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića, kao i potpredsjednika Vlade, Aleksu Bečića (Demokrate).
Mandić je ocijenio da se time "Hrvatska poistovjetila sa NDH-om" (Nezavisnom Državom Hrvatskom), koja je podržavala fašističku ideologiju u Drugom svjetskom ratu.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju notirala da se "odnosi sa Hrvatskom pogoršavaju".
Glas Hrvatske, kao članice Evropske unije, biće neophodan kad se bude glasalo o prijemu Crne Gore u Uniju.
Narušavanje odnosa sa susjedima prijetnja za EU integracije Crne Gore
Za DF Kosovo i dalje 'dio Srbije'
Jedan od potpredsjednika Vlade iz DF-a Milun Zogović izjavio je da ulaskom u Vladu nije promijenio stav i da Kosovo i dalje smatra "južnom srpskom pokrajinom".
"Kad bismo imali 41 poslanika (većinu) u Skupštini i kad bi ona formirala izvršnu vlast, istog momenta bi poništila odluku o priznanju nezavisnosti Kosova", rekao za Televiziju Vijesti 14. oktobra ove godine.
Reagovao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, lider Albanske alternative, koji je poručio funkcionerima DF-a da "mogu da lažu sebe i svoje birače", ali da su ulaskom u Vladu priznali Kosovo.
Premijer Spajić se nije oglašavao nakon verbalnog sukoba među potpredsjednicima njegove Vlade, a sukob između DF-a i albanskih partija je nastavljen stranačkim saopštenjima.
Dio ministara protiv sankcija Rusiji
Dio ministara u Vladi Milojka Spajića nije glasao za novi paket sankcija Rusiji, zbog invazije na Ukrajinu a koje je Crna Gora, kao kandidat za članstvo, uvela prateći evropsku spoljnu politiku.
To proizilazi iz saopštenja Vlade 25. oktobra u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".
Sankcije firmi sa sjedištem u Baru zbog vojne saradnje sa Rusijom
Opozicija u Skupštini zahtijeva od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića odgovor ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje restriktivnih mjera Ruskoj Federaciji, koje su utvrđene odlukom Savjeta EU.
Od 32 člana Vlade, pet je iz Mandićeve partije koja se otvoreno protivi sankcijama Rusiji.
'Strani agenti' po ugledu na Moskvu
Po ugledu na Rusiju, Bjelorusiju i Gruziju, partije DF-a 9.oktobra ove godine saopštili su da je potrebno hitno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori.
Njime bi se, kako su naveli, uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Najava izrade ovog zakona je objavljena dvadesetak dana prije pohvala Evropske komisije u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore, koji je prezentovan 30. oktobra.
Da srpski bude službeni u Crnoj Gori
Nakon rezultata popisa, koji je pokazao da je više onih kojima je maternji jezik srpski u odnosu na one kojima je crnogorski, DF je najavio inicijativu za promjenu Ustava kako bi srpski dobio status službenog jezika.
Po Ustavu je crnogorski službeni a srpski u službenoj upotrebi.
Pošto promjene Ustava u ovom dijelu predviđaju referendum, Mandić je najavio da će biti 'ustavotvornom Skupštinom' i mijenjati Ustav, ukoliko ne bude dogovora o srpskom jeziku.
Iako je opozicija decidna da neće podržati ove promjene, premijer Spajić je rekao da će podržati izmjenu Ustava ukoliko to bude dogovor svih stranaka.
Zahtjev za dvojnim državljanstvom
Stranke DF, u čemu ih podržava dio parlamentarne većine, traži uvođenje dvojnog državljanstva za one 'porijeklom iz Crne Gore'.
Ovo pitanje izazvao je izazvalo političke tenzije.
Opozicija smatra da bi njegovim usvajanjem uslijed priliva "novih" crnogorskih državljana, prvenstveno iz Srbije, došlo do izbornog inženjeringa kojim bi Crna Gora 'bila zbrisana sa mape nezavisnih država' što je, kako su naveli, "Mandićev cilj'.
"To bi dovelo da se Crnom Gorom vlada iz Beograda", poručila je opozicija.
Kapela na Lovćenu
Oštru polemiku u javnosti je izazvala izjava Andrije Mandića, koji je sa pozicije predsjednika Skupštine, u julu najavio inicijativu za "obnovu Njegoševe kapele na Lovćenu".
Građevina koju Mandić predlaže kao 'obnovu kapele 'dio javnosti percipira simbolom velikosrpskog nacionalizma i potiranjem crnogorske države i nacije.
Nakon oštrih reakcija javnosti, premijer Spajić je "zamolio" Mandića da odustane od inicijative.
Promijenjen logo Skupštine
Bez konsultacija sa parlamentom, Mandić je sa skupštinskim sekretarom, osmislio novi logo Skupštine - u čijoj je osnovi zgrada Zetske banovine na Cetinju.
Zetska banovina je bila jedna od regija u Kraljevini Jugoslaviji koja je obuhvatala Crnu Goru, kada je izgubila državnost nakon Prvog svjetskog rata.
Idejno rešenje loga je vrlo slično onome u Srbiji i bh. entitetu RS.
I lokalne uprave po istom modelu
Po istom principu rade Mandićevi stranački funkcioneri u opštinama u kojima su na vlasti.
Tako je gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš, bez dozvole Spajićeve Vlade, preimenovao nazive ulica dajući im imena boraca poginulih u ratovima '90-ih na tlu bivše Jugoslavije.
A Više tužilaštvo traži skidanje imuniteta poslaniku Mandićeve stranke i gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću, protiv koga sprovodi istragu zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje.
On je 13. jula kazao da će "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima", navodeći da se to odnosi na bivšu vlast.
Turska ambasada je saopštila da ovo smatra neprihvatljivim.