MANIFEST STRUČNJAKA ZA STVARANJE NAPREDNOG I BOGATIJEG DRUŠTVA Hrvatska može biti moćna digitalna ekonomija. Evo kako
Čak sedmero od desetero djece koja su danas krenula u školu u budućnosti će se baviti zanimanjima koja još ne postoje, pokazala je nova studija OECD-a.
Internet stvari (IoT), zbog kojeg će se do 2020., predviđa se, preko interneta međusobno spojiti 14 milijardi uređaja na svijetu, zatim poslovanje u oblaku (cloud), AR, VR, blokchain i druge tehnologije već sada stvaraju nove disruptivne modele poslovanja koji mijenjaju planet, samo Uber i Airbnb, izazivači u taksi i hotelskoj industriji, zajedno već sada vrijede 70 milijardi dolara .
Smart City
Digitalna ekonomija sudjeluje u stvaranju 8 posto BDP-a u 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, a samo u EU stvara 600 milijardi eura prihoda godišnje. Kako u Hrvatskoj ojačati digitalnu ekonomiju i stvoriti pretpostavke za ulazak hrvatskih kompanija u digitalnu eru, pitali smo naše ključne stručnjake u području digitalne transformacije i digitalizacije.
Mario Kovač, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva kaže: - ICT je podloga uspješnog rasta svih grana gospodarstva, ali i izuzetno profitabilna grana. Zato je Hrvatskoj nužna digitalna strategija. ICT tehnologija mora biti podloga za razvoj pametnih gradova. Startupovi moraju imati podršku prilikom razvoja, a država i državna tijela moraju koristiti integrirana ICT rješenja u svom radu kako bi im poslovni procesi bili uredni - ističe Kovač.
Boris Drilo, koji obavlja poslove člana Uprave za tehniku i informacijske tehnologije HT-a, ističe kako je digitalizacija jedna od pet ključnih tema europske razvojne strategije Europa 2020.
- Ono što je željeznica učinila za razvoj u 19. stoljeću, a struja u 20., to će digitalizacija učiniti sada - kaže.
Dok država kaska, privatni sektor već se pokrenuo. Hrvatski Telekom, primjerice, koji je u posljednjih pet godina sa 5,7 milijardi kuna ulaganja postao najveći privatni investitor u zemlji, lani je generirao 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda s ukupnim iznosom od 10,5 milijardi kuna. Uz to, ostvarili su i 58 posto ukupnog izvoza domaćeg sektora informacija i komunikacija.
Da bismo postali uspješno digitalno društvo, smatra Drilo, moramo razviti infrastrukturu za brzi pristup internetu i koristiti elektroničke usluge.
- Imamo jednu od najkvalitetnijih infrastruktura za mobilni pristup internetu, ali zemlja zaostaje u fiksnom dijelu zbog zakona koji kasne u usklađivanju s Direktivom EU i ograničavaju investitore - pojašnjava Drilo.
Uspješni startupi
Kovač kaže kako svake godine primjećuje sve veći interes za računarstvo na FER-u, ali Hrvatska prema njegovu sudu nema dovoljno velike kvote na fakultetima koji pokrivaju ICT segmente.
- Primarno je povećati ih kako bi se mladima omogućilo obrazovanje za poslove digitalne ekonomije. Odljev stručnjaka zaustavit će se kad ključnim strukturnim reformama promijenimo pristup ICT sektoru. Tvrtkama koje se bave tom djelatnošću moramo omogućiti jednostavnije poslovanje, jer ICT stvara proizvode i usluge s visokom dodanom vrijednošću, zapošljava visoko obrazovani kadar i svoje proizvode nudi na globalnom tržištu - objašnjava Mario Kovač.
Dobar primjer za tu tezu su i naše startup tvrtke koje su na putu da se pretvore u ozbiljne kompanije, poput Rimac automobila, Bellabeata, Nanobita ili Farmerona.
Njihovi proizvodi i usluge, električni automobili i bicikli, softver za pametno upravljanje farmama, mobilne igre i pametni gadgeti, već su im osigurali ozbiljne investicije.
Osim inovativnim, agilnim startupovima, uspjeh je zagarantiran i tradicionalnim kompanijama koje uspiju provesti digitalnu transformaciju.
- Digitalna evolucija direktno utječe na povećanje poslovne agilnosti. To je okidač za brze inovacije i diferencijaciju na tržištu. Kad transformirate ključne procese u kompaniji i to učinite strateški kvalitetno, i korisničko iskustvo postaje brže i kvalitetnije. Troškovi su niži, a prihodi veći - kaže Goran Brnjac, direktor poslovnog razvoja tvrtke Combis koja u okviru HT grupe pruža cijeli niz digitalnih rješenja.
Primjerice, razvili su DMS sustav s biometrijskim značajkama za upravljanje dokumentima koji tvrtkama ubrzava interne procese smanjenjem papirologije, zatim SmartMeetering sustav poslovne inteligencije koji upravlja potrošnjom struje, vode, plina i pare te prikuplja podatke o obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela i vjetroelektrana.
- Telekomunikacijska i financijska industrija u ovom trenutku predvodnici su digitalizacije u zemlji, ali kao državu nas čeka još napora da bismo dostigli neke zemlje predvodnike. Ozbiljni iskorak mogli bismo napraviti u sljedeće tri do četiri godine - zaključuje.
Mario Kovač, profesor na FER-u: 'ICT je podloga uspješnog rasta svih grana gospodarstva, ali i izuzetno profitabilna grana za sebe'
Boris Drilo, CTO Hrvatskog Telekoma: 'Ono što je željeznica učinila za razvoj u 19. stoljeću, a struja u 20., to će digitalizacija učiniti sada'
Goran Brnjac, direktor poslovnog razvoja Combisa: 'Digitalna evolucija direktno utječe na povećanje poslovne agilnosti. To je okidač za brze inovacije i diferencijaciju na tržištu'
Uloga države
Da je potpora države ključna smatra i Boris Drilo. - Država je najveći investitor u informacijske i komunikacijske tehnologije. Može pomoći da se sektor razvije kreiranjem projekata koji će domaćim tvrtkama omogućiti prve reference na domaćem tržištu kako bi im kasnije bilo lakše. Preduvjet je pomoć startupovima, uklanjanjem birokratskih barijera i parafiskalnih nameta koji guše poslovanje - kaže Drilo.
Za poslovanje sutrašnjice Drilo najvažnijim smatra infrastrukturu i usluge iz “oblaka”, odnosno cloud poslovanje. Zaključuje da je ulaganje teleoperatera u širokopojasni internet preduvjet za digitalizaciju.
Povećanjem penetracije širokopojasnog interneta za deset posto BDP neke zemlje, prema procjeni Europske komisije, povećava se za čak 1,5 posto. Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od svih ostalih grana i zahvaljujući njoj samo u Europi otvorit će se 4 milijuna radnih mjesta već do 2020. godine.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HT-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.