ru24.pro
World News in Bosnian
Февраль
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27
28

Dio vlasti Podgorice za uskraćivanje pomoći LGBT zajednici iz budžeta

0
Dio nevladinih organizacija u Crnoj Gori zatražio je reakciju nadležnih zbog, kako su ocijenili, homofobnog govora odbornika vladajuće Nove srpske demokratije u Podgorici Mitra Šušića u parlamentu Podgorice 26. februara.


On je, predlažući da se naredne godine ukine gradski fond za podršku organizacijama koje se bave pravima LGBT osoba u iznosu od 15.000 eura, koristio termine 'suluda ideologija', 'neadekvatno prirodnom i normalnom' i 'nasilje nad zdravim razumom'.




"Volio bih da ne budemo zadnja oaza neke sulude ideologije koja je danas poražena i u Americi, dobrom dijelu EU, Rusiji, Kini", rekao je Šušić na sjednici parlamenta Podgorice.


On je potencirao da je podrška LGBT organizacijama, kako je rekao, nasilje nad zdravim razumom:


"Ta 'woke' ideologija je na globalnom nivou prevaziđena i besmisleno je davati novac za razvoj nečeg potpuno ličnog i neadekvatnog bilo čemu prirodnom i normalnom."


Woke (probuđena) kultura se odnosi na svijest i osjetljivost prema društvenim nepravdama, među kojima su rasizam, seksizam, homofobija, transfobija i drugi oblici diskriminacije.


Povodom navoda Šušića, Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja predsjednici Skupštine Podgorice Jeleni Borovinić Bojović da li podržava inicijativu partijskog kolege i ocjene da su LGBT prava 'suluda ideologija' i ' nasilje nad zdravim razumom'.




NVO Centar za građansko obrazovanje je Šušićeve riječi ocijenio primjerom diskriminacije, homofobije i govora mržnje prema LGBT osobama.


"Ovakve izjave, nisu samo etički neprihvatljive, već su i na marginama zakonitosti i vrlo opasne, zbog čega zaslužuju jasnu osudu svih političkih aktera, a posebno onih koji čine većinu kojoj i Šušić pripada", naveo je CGO u saopštenju.


Šušić pripada nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu, na čijem su čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.




Oni čine parlamentarnu većinu sa strankom premijera Milojka Spajića, Demokratama, prosrpskom SNP i manjinskim strankama Albanaca i Bošnjaka.


Reagovali su i iz Kvir Montenegra.


"Nadležni treba hitno da reaguju na Šušića, kojim direktno negira ljudska prava LGBTIQ osoba", naveli su u saopštenju.


Naveli su da Šušićev stav podržava negativne stereotipe o LGBTIQ zajednici, doprinosi širenju mržnje i netrpeljivosti prema onima koji se bore za svoja prava, slobode i dostojanstven život bez straha od nasilja i diskriminacije.


I CGO konstatuje da Šušićevo dovođenje zaštite i promocije prava LGBT u kontekst "nasilja nad zdravim razumom", 'suludim ideologijama', ukazuje na potpunu neupućenosti u probleme LGBT osoba.


U posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno je, da su među najranjivijim grupama u Crnoj Gori LGBTIQ osobe koje su i dalje 'izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje'.


A eliminacija diskriminacije LGBT populacije, uključujući i unapređenje kaznene politike za borbu protiv diskriminacije definisani su nacionalnom Strategijom održivog razvoja do 2030.godine.


Skupština Crne Gore je 2020. godine donijela Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, što je pozdravljeno od Evropske unije i SAD. Poslanici DF bili su protiv, a njihov funkcioner koji je predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava ga je ocijenio 'nakaradnim'.


Nekoliko mjeseci kasnije je registrovan prvi istopolni brak u državi.


Iako je do sada sklopljeno više od sto brakova lica istog pola, brojni zakoni i podzakonski akti nisu usklađeni, što im onemogućava pristup određenim socijalnim beneficijama, pravo na usvajanje djece, nasljeđivanje, državljanstvo partnera i drugo.


Vlada je 2022. usvojila predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, ali nikada nije proslijeđen Skupštini na usvajanje.


Tom zakonu se usprotivila Srpska pravoslavna crkva (SPC) ocjenjujući ga 'suludim i besmislenim'.


Stranke na vlasti bliske su sa SPC.


Samoodređenje predstavlja pravo svake osobe da samostalno odlučuje o svom rodnom identitetu, koji je lični doživljaj i ne mora poklapati sa polom pripisanim po rođenju.