Masovna legalizacija divlje gradnje u Crnoj Gori: Uvođenje reda ili kapitulacija države?

Vlada Crne Gore predala je Skupštini predlog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata kojih u Crnoj Gori ima više od 62.413.

Zakon će omogućiti legalizaciju gotovo svih objekta koji ne ugrožavaju javni interes.

Kako je navela Vlada nakon toga će važiti 'princip nulte tolerancije' na bespravnu gradnju.

Iz nevladine organizacije MANS koja se godinama bavi slučajevima nelegalne gradnje ocjenjuju, da najavljena 'masovna legalizacija nije uvođenje reda već kapitulacija države pred nelegalnim graditeljima'.

"Zakon je svojevrsna amnestija počinilaca krivičnih djela za divlju gradnju i šalje poruku da je mnogo isplativije kršiti zakon nego ga poštovati", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dejan Milovac iz MANS-a.

U Crnoj Gori se divlja gradnja tretira kao krivično djelo od 2008. godine.

Iz "Mreže NVO sjevera" poručuju da će Zakon legalizovati i gradnju u nacionalnim parkovima i područjima pod zaštitom UNESCO-a.

"Zabrinjava i što nije pomenuto da će se ispitati porijeklo novca kojim su podignute čitave divlje imperije", poručila je Mreža ministru urbanizma i prostornog planiranja Slavenu Radunoviću.

Ukazuju da će zakonom nelegalni graditelji dobiti potvrdu da su legalni, "dok se običan građanin svodi na budalu, jer je tražio dozvole, plaćao takse, čekao urbanističko-tehničke uslove i pokušavao da 'igra' po pravilima."

U proces legalizacije koji je počeo 2018. legalizovano je svega 3.596 objekata, od 62.413 podnijetih zahtjeva za legalizaciju.

Šta propisuje Zakon o legalizaciji?Uz nekoliko opštih uslova zakon predviđa da objekti koji će biti legalizovani moraju biti vidljivi na orto-foto snimku, imati pristup sa puta i da ne smiju biti u suprotnosti sa planovima od javnog interesa.

"Legalizacija nije moguća ako je objekat izgrađen na površinama planiranim za infrastrukturu od opšteg interesa, ako prelazi u vlasničke parcele, ili ako je i sagrađen materijalom koji ne obezbjeđuju stabilnost i sigurnost", navodi se u Zakonu.

Kako je saopštio ministar Slaven Radunović satelitsko snimanje teritorije Crne Gore biće okončano do 25. jula.

"Nakon tog termina, svaki nelegalno izgrađen objekat, biće srušen", poručio je Radunović.

"Zakon stavlja tačku na decenije neuređenosti – uvodi se sistem u kojem se gradi planski, odgovorno i po zakonu", rečeno je ranije iz Vlade.

Legalizovaće se i objekti kod kojih je, prekoračena dozvoljena površina i broj etaža, ukoliko površina nije veća od 1.000 kvadrata, a broj spratova od dva.

Zakon omogućava i legalizaciju stambenih i poslovnih objekta, hotela, turističkih naselja, rizorta, pod uslovom da su izgrađeni najmanje dva metra od susjedne parcele.

Legalizacija je moguća čak iako je ta udaljenost manja - uz uslov da nelegalni graditelj dobije saglasnost vlasnika susjedne parcele.

Legalizacija udar i na životnu sredinuA mnogi od nelegalnih objekata iz kategorije turističkih izgrađeni su u zoni nacionalnih i parkova prirode ukazuju iz "Mreža NVO sjevera" koja tvrdi da će Zakonom biti legalizovane "čitave divlje imperije".

"Od luksuznih vila, etno naselja, čak i u UNESCO-a zaštićenim zonama, uključujući nacionalne parkove, kanjon rijeke Tare i stari grad Kotor".

U Mreži smatraju da je ovakva "sveobuhvatna" legalizacija udar na pravni poredak, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine.

Očekuju od Ministarstva prostornog planiranja da iz procesa legalizacije isključi objekte izgrađene u zaštićenim područjima i najavi rušenje nelegalnih objekata koji ugrožavaju prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore.

"Ako ostanete pri stavu da se sve može ozakoniti – onda ste Vi, gospodine ministre, legalizovali bezakonje", navode iz Mreže.

I Dejan Milovac iz MANS-a ukazuje na spornost legalizacije objekata napravljenih zarad profita u zoni zaštićenih prirodnih resursa.

Razlikovati graditelje iz nužde i profitereIz obije organizacije ukazuju da masovna legalizacija ne pravi razliku između onih koji su nelegalno, na sopstvenoj ili državnoj imovini, gradili zbog nužde od onih kojima je motiv bila zarada.

Milovac navodi da postoje dvije vrste nelegalne gradnje.

Jedna je takozvana socijalna gradnja koja služi za rješavanje osnovnog stanovanja. Druga vrsta je gradnja radi profita koja je prisutna u zonama crnogorskog primorja i zaštićenim lokacijama kao što su nacionalni parkovi.

"Bojim se da se ponovo donosi zakon kako bi jedan uzak krug pojedinaca iskoristio priliku i legalizovao ono zbog čega je trebalo da odgovaraju pred tužilaštvom", kaže Milovac.

I iz Mreže navode da nije isto kada neko u nuždi sagradi malu kuću za porodicu i kada neko "vođen pohlepom, gradi bez dozvole, krši zakone, devastira prirodu, a često i pere novac iz kriminalnih tokova".

"Ovakvom politikom šaljete poruku da je zakon bio i ostao opcioni okvir za snalažljive, moćne i bezobzirne", poručuju iz Mreže.

Dodaju i da se savjesni građani koji su plaćali višestruko veću cijenu da izgrade ili kupe legalan objekat, sada mogu preispitivati da li im se isplatilo poštovanje zakona.

Institucije i sprečavanje divlje gradnjeMilovac smatra da je, osim udara na pravni poredak, ovako osmišljena legalizacija udar i na borbu protiv kriminala i korupcije.

Ocjenjujući da Crna Gora nema dovoljno snažnih institucija da spriječe nelegalnu gradnju, kaže da je Zakon ustvari poziv da se nastavi sa postojećom praksom.

"Ne mislim da će ovaj zakon značajnije urediti stanje. Ne samo jer je ovakav, već zato što nemamo izgrađene institucije koje bi bile brana za koruptivno i neodgovorno ponašanje prema prostoru - vrijednom preostalom resursu Crne Gore", ističe Milovac.

On ukazuje i na činjenicu da je u izvještajima o radu sudova veoma mali procenat presuda za nelegalnu gradnju.

Vlada je u usvajanje Zakona ušla bez spiska nelegalnih objekata, bez adekvatne javne rasprave i bez kriterijuma za regulaciju izgradnje isključivo radi profita, zaključuje Milovac.

Iz Ministarstva su za RSE potvrdili da nemaju podatke o bespravnim objektima jer im spisak nisu dostavile opštine, iako im je to bila obaveza.

Uslovi legalizacijePrilikom legalizacije, vlasnici bespravnih objekata treba da plate naknadu čija će visina zavisiti od pozicije i namjene objekta, te socijalnog statusa vlasnika. I to u ratama na 30 godina.

Ako se plati odjednom dobija se popust 20 odsto.

Za luksuzne turističke objekte plaćaće se u najviše 60 rata.

Olakšice do 90 odsto odnosiće se na za samohrane roditelje, osobe sa invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju i pripadnike romsko egipćanske populacije.

Zakon predviđa da će 80 odsto od nadoknade završiti u opštinskim kasama a 20 odsto u državnoj.

Opštine će imati i troškove - da obezbijede nedostajuću komunalnu infrastrukturu za nelegalna naselja i plate alternativni smještaj porodicama kojima legalizacija kuća nije moguća.

Objekti za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju i one kojima bude odbijen biće srušeni.

U Fiskalnoj strategiji Vlade od jula prošle godine se navodi "orijentacioni podatak - da bi se legalizacijom prihodovalo do 183 miliona eura".

U istom dokumentu se procjenjuje da bespravnih objekata ima i do sto hiljada.